Dodatno pomoći i isplatiti subvencije poljoprivrednicima i stočarima

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Narodna poslanica Stranke pravde i pomirenja u Skupštini Srbije dr. Misala Pramenkovića je uputila je nekoliko pitanja Ministarstvu poljoprivrede.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Narodna poslanica Stranke pravde i pomirenja u Skupštini Srbije dr. Misala Pramenkovića je uputila je nekoliko pitanja Ministarstvu poljoprivrede.

Prvo pitanje odnosi se na Uredbu o novčanoj pomoći poljoprivrednim gazdinstvima u cilju ublažavanja posljedica nastalih uslijed bolesti Covid 19, koju je u aprilu 2020. godine donijela Vlada, a kojom se precizira nekoliko mjera za pomoć poljoprivrednicima i stočarima.

„Predviđeno je 25 dinara po metru kvadratnom upisane površine pod gajenjem povrća u zaštićenom prostoru, a najviše do 90.000 dinara. Pod dva, 3.000 dinara po grlu krave, a najviše 30.000 dinara. Pod tri, 500 dinara po grlu ovce ili koze, a najviše do 20.000 dinara i pod četiri, 800 dinara po košnici pčela, a najviše do 20.000 dinara. Moje pitanje jeste da li su sredstva isplaćena spomenutim kategorijama?

Drugo pitanje se odnosi na subvencije koje država daje svake godine poljoprivrednim proizvođačima i stočarima.

„Da li su ove subvencije isplaćene za prošlu 2020. godinu i da li možda ima duga za 2019. godinu budući da su ovo jako značajna sredstva kojima poljoprivrednici i stočari mogu planirati svoj rad na selu, svoje izdatke, kupovinu hrane za stoku i tako dalje. O značaju sela, o pomoći poljoprivrednim proizvođačima i stočarima je izlišno govoriti. Od kvaliteta sela će zavisiti i život nas u gradu tako da ovoj kategoriji i ovim granama privrede trebamo posvetiti pažnju. Ljudi na selu koji se bave ovim granama privrede, susreću se sa brojnim poteškoćama, one su znatno izraženije sada u aktuelnoj pandemiji tako da bi Vlada trebala izaći, pored svih mjera podrške koje smo do sada imali različitim sferama privrede sa pomoći i samim poljoprivrednim proizvođačima i stočarima. Nije dovoljno samo urediti zakonksu regulativu, potrebno je pratiti da li se na terenu propisi implementiraju jer se stočari kao i poljoprivrednici susreću sa brojnim poteškoćama, konkretno u ovom periodu, broj stada se udvostručio uslijed slabe potrošnje, otkupna cijena je mala, izvoz je također jako slab i sve su to problemi koji tište seljake i neko će možda biti primoran da po niskoj cijeni da svoje stado i proda, a ukoliko proda svoje stado, teško će se odlučiti da ga ponovo nabavi.“

Ono sa čime se konkretno na terenu stočari susreću jeste i samo pitanje subvencija, pitanje da li zaista subvencije dođu do svakog stočara, do onog ko najveću muku vidi u samom tom procesu proizvodnje, naglašava dr. Pramenković.

„Konkretno kada su u pitanju uzgajivači ovaca, oni imaju subvencije predviđene od 7.000 po grlu ovce i 2.000 po tovnom jagnjetu, međutim, subvencije po tovnom jagnjetu se ne uplaćuju direktno na račune samih stočara već najčešće trgovci i drugi šverceri zloupotrijebe svoju poziciju i otkupe jagnje od domaćina, a onda ih matiče kao svoja, sve to rade uz pomoć veterinarske stanice. Još jedna otežavajuća okolnost na terenu jesu i sami administrativni problemi, recimo matične službe, čak nekoliko procenata ukupne zarade ili subvencija koje se daju stočarima uzmu u toku jedne godine zato bi jako važno bilo, budući da sada imamo i još jedno Ministarstvo za brigu o selu, da u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede prosto se što više bude na terenu da se ti ljudi saslušaju jer su ovo neke novonastale okolnosti i problemi se iz dana u dan javljaju, povećavaju ali ne samo saslušati već pokušati na najbolji mogući način riješiti određene probleme i dati im određene poticaje.“

Ono što bi za nas kao građane trebalo da bude značajno i jako važno jeste činjenica da možemo pospešiti domaću proizvodnju time što ćemo kupovati domaće proizvode, to je najmanje što mi možemo učiniti, to je nešto što će jačati domaću ekonomiju, a što će na neki način pomoći i samim poljoprivrednim proizvođačima i stočarima da njihov rad bude isplativ i da imaju određene rezultate, zaključila je narodna poslanica dr. Misala Pramenković.

Čitajte više

Budući da su žene izloženije negativnim posljedicama ekonomske krize uzrokovane pandemijom, manifest je od europskih čelnika zatražio da zaustave trend produbljivanja rodnih nejednakosti kroz deset točaka.
Meksiko želi do kraja godine, nakon Kube, biti druga zemlja u Latinskoj Americi koja će razviti sopstveno cjepivo protiv korone. Tračak nade ili samo propaganda?
Dugogdišnji bugarski premijer Bojko Borisov nije mogao da sastavi vladu, ali nisu mogle ni druge političke snage. Mjesec dana poslije parlamentarnih izbora jasno je da će birači ponovo morati na birališta.
Njemačka i Francuska su godinama bile zemlje, koje su ulagale napore za mirno rješenje ukrajinskog konflikta. Sada je pak američki predsjednik Džozef Bajden preuzeo vodeću ulogu.