Hiljade migrantske djece Bidenov test

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Ohrabreni popuštanjem strogih zakona o migracijama iz Trampove ere, sve više migranata i nemali broj djece bez pratnje prelazi južnu američku granicu, stvarajući vanrednu humanitarnu situaciju u prenatrpanim migrantskim centrima, ali i, prema kritičarima, krizu koju je predsjednik Džo Bajden sam sebi nanio i koja bi mogla destabilizovati zemlju.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Ohrabreni popuštanjem strogih zakona o migracijama iz Trampove ere, sve više migranata i nemali broj djece bez pratnje prelazi južnu američku granicu, stvarajući vanrednu humanitarnu situaciju u prenatrpanim migrantskim centrima, ali i, prema kritičarima, krizu koju je predsjednik Džo Bajden sam sebi nanio i koja bi mogla destabilizovati zemlju, pišu svjetski mediji.

Stvarnost ograničenih resursa

Prethodno hvaljen zbog svog ljudskog pristupa, Džo Bajden sada se suočava s ranim političkim i moralnim testom po pitanju odnosa njegove vlade prema hiljadama migrantske djece koja bez pratnje dolaze u SAD, napisao je Gardijan dodajući da bi, prema tvrdnjama zvaničnika, broj ljudi koji pokušavaju preći američko-meksičke granice uskoro mogao postati najveći u posljednih 20 godina.

Odrasli pojedinci i porodice bivaju vraćeni s granice u skladu s pravilima o sigurnosti zbog korona virusa naslijeđenim od Donalda Trampa. No, sve veći broj djece, neke od šest godina, iz Gvatemale, Salvadora i Hondurasa stiže na južnu granicu bez roditelja ili skrbnika. Maloljetnike smještaju u prostorije graničnih patrola – gdje mnogi danima čekaju u skučenim, skoro zatvorskim uslovima.

Administracija se trudi pronaći više kapaciteta, otvarajući skloništa za vanredne situacije koristeći i kongresni centar u Dalasu za smještaj do 3.000 tinejdžera. Također je rasporedila Federalnu agenciju za upravljanje vanrednim situacijama, koja obično reaguje na poplave, oluje i druge katastrofe, kako bi pomogla u prijevozu i smještaju djece barem do početka juna.

Trenutnu situaciju, demokrate nazivaju “izazovom” i “problemom” kriveći Trampovo naslijeđe, dok su republikanci to požurili označiti prvom “krizom” i “katastrofom” Bajdenovog predsjedništva. Bitka je, ocjenjuje Gardijan, dokaz da pristup granicama ostaje jedno od najsloženijih i emotivnih pitanja u američkoj politici.

Tramp je, podsjeća list, svoju kampanju za predsjednika započeo uz obećanje da će izgraditi zid, dok je uoči kongresnih izbora 2018. često govorio o “invaziji” migranta. Bajden je zaustavio izgradnju zida i obećao da će zaustaviti Trampovu politiku nulte tolerancije. Hitna humanitarna situacija, prema ocjeni Gardijana, pokazuje kako se Bajdenova odlučnost da se otrgne od Trampovog oštrog, nativističkog nasrtaja u korist suosjećajnijeg pristupa sudarila sa stvarnošću ograničenih resursa i slomljenog sistema.

Predvidljiva oluja

Usred naglog priliva migranta na meksičkoj granici, Bajdenova administracija se suočava s kritikama da je trebala biti bolje pripremljena za rješavanje “predvidljivih nevolja”, piše Asošiejtid pres i dodaje da naročito veliki priliv maloljetnika stvara ogroman logistički izazov, jer djeca zahtijevaju više standarde njege i koordinacije među agencijama.

Bajdenova administracija objavila je 2. februara da više neće podržavati Trampovu politiku automatskog protjerivanja maloljetnika bez pratnje koji traže azil. Dvije nedjelje kasnije, Bijela kuća najavila je planove za prihvat 25.000 tražitelja azila u SAD koji su bili prisiljeni ostati u Meksiku. U sljedećim nedjeljama broj mladih migranata koji su prelazili bez odraslih osoba naglo je porastao.

Službenici granične patrole susreli su se s više od 29.000 maloljetnika bez pratnje od 1. oktobra, gotovo jednak broj mladih koji su privedeni tokom cijele prethodne budžetske godine. Od Bajdenove inauguracije 20. januara, SAD su zabilježile dramatičan skok u broju ljudi koje su presreli pogranični službenici. U februaru je pristiglo 18.945 članova porodica i 9.297 djece bez pratnje – porast od 168 odsto, odnosno 63 odsto u odnosu na prethodni mjesec, prema istraživačkom centru Pju.

“Trebali su brže predvidjeti prostor (za mlade migrante)”, rekao je Ronald Vitielo, bivši vršilac dužnosti direktora centra za imigraciju i carinu i šef granične patrole koji je služio u republikanskoj i demokratskoj administraciji. “Možda su prije promjene pravila trebali pričekati dok ne dobiju dodatni prostor za sklonište.”

Adam Ajzakson, analitičar iz Grupe za zagovaranje ljudskih prava u Latinskoj Americi sa sjedištem u Vašingtonu, smatra da je insistiranje republikanaca da postoji “kriza” na granici prekomjerno, ali i da je nagli porast broja migranata bio predvidljiv.

Nazvao ga je savršenom olujom faktora: uragani koji su pogodili Centralnu Ameriku prošle jeseni; ekonomski pad izazvan pandemijom korona virusa; tipični sezonski obrasci migracija; hiljade centralnoameričkih migranata bili su mjesecima zaglavljeni na granici; i ustrajna pošast bandi koja pogađa zemlje sjevernog trokuta – Gvatemalu, Honduras i El Salvador.

Politički i humanitarni rizici

Oštar skok ilegalne migracije opterećuje kapacitete američkih resursa i vlasti na granici, baš kao što 2019., kada je Tramp bio predsjednik, i 2014., kada je Barak Obama (Barack) bio na toj funkciji. Kao i tada, povećani se brojevi prikazuju kao „kriza“, a kao i tada, vode ih faktori potiskivanja južno od američke granice i faktori povlačenja sjeverno od nje. Usred međustranačke galame, vrijedi razlikovati ono što je alarmantno na granici od onoga čime se može upravljati – i kako izgleda dugoročni popravak, napisao je urednički tim Vašington posta.

List navodi da se nedavni podaci o 97.000 ulazaka u februaru što je dostiglo dvogodišnji nivo, i tempo ilegalnog prelaska granice koji bi, ako se održi, označio najviši nivo u posljednjih 20 godina – pogrešno prikazuju kao metež.

Uprkos zastrašivanju republikanaca, kako ističe Post u uredničkom komentaru, trenutni priliv nije vanredna opasnost za javno zdravlje niti prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Većina onih kojima je dopušten ulazak u zemlju pridružit će se ovdje rođacima dok se njihovi zahtjevi za azilom razmatraju. To čekanje traje predugo – može se protezati i na tri godine ili više.

No, administracija insistira da će skratiti postupak, ujedno najavljujući pomoć u iznosu od četiri milijarde dolara za Centralnu Ameriku kako bi pomogla u suzbijanju uslova koji tamo zagorčavaju život i tjeraju migrante da potraže utočište u SAD. Glavni rizici su politički – za demokrate, prisiljeni braniti administrativnu graničnu politiku dok nastoje zadržati kontrolu nad Kongresom na izborima sljedeće godine – i humanitarni za maloljetnike bez pratnje koji su smješteni u loše opremljene pogranične stanice.

Broj ilegalnih prelazaka granice počeo se penjati prije gotovo godinu dana. Bajden, namjerno ili ne, poticao je protok, u ime humanije politike. Amerikanci bi, zaključuju urednici Vašington posta, trebali podržati novi pristup, istovremeno insistirajući na urednom upravljanju granicom – kako bi spriječili da talas ne postane stvarna kriza.

Majice s natpisom

Prošlog ponedjeljka ujutro 115 tražilaca azila izašlo je iz autobusa na stanici La Plaza u teksaškom gradu Braunsvilu. Djeca su vrištala i plakala, odrasli su dodirivali zemlju i zahvaljivali Bogu – napokon su stigli do Amerike, piše Tajms ističući da su mnogi od tih migranata proveli mjesece ili čak godine živeći u šatorima kraj granice čekajući da se odluči o njihovim zahtjevima za azil.

Sada, zahvaljujući Bajdenovim odlukama da olakša stroge zakone o migracijama iz Trampove ere i s uvjerenjem da nova administracija na njih gleda povoljnije, migranti mogu živjeti u Americi dok se taj proces riješi. Nije ni čudo, ističe londonski list, što neki migranti na granicu stižu u majicama s natpisom “Bajdene, molim te, pusti nas unutra”.

Iako se skloništa izgrađena za smještaj maloljetnih migranata trude pružiti neophodnu pomoć, advokati koji su posjetili neke od njih, tvrde da djeca spavaju na prostirkama u prenatrpanim šatorima, čekajući dane na tuširanje, a šampon često nije dostupan. Nekima je dopušteno samo 20 minuta svježeg zraka svakih nekoliko dana. Uprkos trodnevnom ograničenju koliko dugo djeca mogu biti pritvorena, neki su proveli više od nedjelju dana u skloništima, ne mogavši nazvati roditelje ili porodicu.

Stoga advokati pozivaju Bajdenovu administraciju da “brzo i sigurno” pusti ovu djecu u Ameriku, gdje mnoge očekuje porodica. Istovremeno, za zagovornike imigracije, obnova otvorenijeg graničnog pristupa izuzetno je dobrodošla. “Ljudi će se pomjerati, pa je pitanje možemo li time upravljati humano”, rekao je Frank Šari (Sharry), izvršni direktor organizacije Amerikas vojs. “Tramp je bio neumoljivo okrutan, prisiljavajući ljude da se vrate u područja gdje će se suočiti sa silovanjem, pljačkom i eksploatacijom.”

Šari je kazao da su ga ohrabrili najavljeni planovi administracije za rješavanje migracijske krize u njenim korijenima, u “sjevernom trokutu” Centralne Amerike. Plan Bajdenove administracije, ističe Tajms, uključuje ulaganje u “regionalnu strategiju” vrijednu četiri milijarde dolara za mobilizaciju privatnih ulaganja, smanjenje korupcije, poboljšanje vladavine zakona i davanje prioriteta smanjenju siromaštva i ekonomskom razvoju u zemljama kao što su Salvador, Honduras i Gvatemala.

Čitajte više