Jasne američke poruke Moskvi

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
SAD će ipak držati otvorena vrata za razgovor sa Kremljom o važnim pitanjima, kaže njemački šef diplomatije Hajko Mas. Nakon Bajdenove ocjene da je Putin „ubica“ analitičari se pitaju šta je bit te poruke.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

„Nije moj zadatak da komentarišem ili ocjenjujem izjave američkog predsjednika. Vidio sam da se u SAD izgovaraju jasne riječi u pogledu ruskih aktivnosti recimo u Siriji, ali i o uticajima na izbore u drugim zemljama”, kaže za DW njemački šef diplomatije Hajko Mas o ocjeni američkog predsjednika Džozefa Bajdena da je ruski predsjednik Vladimir Putin „ubica“.

Mas podsjeća da je Bajden, samo nekoliko dana po stupanju na funkciju, sa Rusijom produžio sporazum New Start o ograničenju broja nuklearnih bojevih glava i njihovih nosača.

„Mislim da je to važan signal: američka spoljna politika biće vrlo jasna kad se radi o ljudskim pravima i slobodi. S druge strane, žele da ostanu u stanju da kod velikih izazova poput razoružavanja ili klimatskih promena drže otvorena vrata za dijalog sa Moskvom“, dodao je Mas u intervjuu za DW.

Kakva je to poruka Putinu?

Džozef Bajden je u srijedu za ABC takođe govorio o potrebi da se razgovara sa Kremljom o velikim svjetskim pitanjima. No, sve što je rekao ostalo je u sjenci izjave da je ruski predsjednik Vladimir Putin „ubica“. Tu riječ je u jednom pitanju upotrijebio voditelj, a Bajden je potvrdio da Putina vidi kao „ubicu“

Govoreći o izvještaju američkih tajnih službi, objavljenom u utorak – prema kojem je Kremlj pokušao da utiče i na ishod prošlih predsjedničkih izbora u SAD – Bajden je rekao da će Putin „platiti ceh“.

„Američki predsjednik nije neko ko slučajno nešto kaže“, rekao je za DW ruski politikolog Dimitrij Oreškin. „To je bio jasan signal Putinu“.

Slično je u intervjuu za Dojčlandfunk rekla Mariluize Bek, nekada bitna političarka njemačkih Zelenih, danas šefica transatlantskog trusta mozgova „Centar liberalne moderne“. „Pretpostavljam da je Bajden htio da pošalje Moskvi poruku u stilu: znam da ti znaš da ja znam, znamo šta mislimo jedan o drugom.”

Od kontrole naoružanja, do sporazuma sa Iranom, Bajdena realpolitika tjera na saradnju sa Rusijom, rekla je Bek. „Utoliko se ne može reći da je Bajden sada u velikom stilu objavio obuhvatnu borbu“.

„Čini se da je Bajden lud”

Rusija je smjesta povukla svog ambasadora iz Vašingtona na konsultacije u Moskvu. U saopštenju je rečeno da valja vidjeti kako da rusko-američki odnosi ne budu nepovratno pogoršani.

Reakcije Putinovih stranačkih drugova i ruskih medija išle su do dileme da li je Bajden možda „dementan“ ili „zbog starosti“ nije lijepo čuo pitanje voditelja televizije ABC. Aleksandar Hirštajn, šef Odbora za informisanje u Dumi, rekao je da za takvom „psovačkom retorikom“ američki predsjednici nisu posezali ni tokom Hladnog rata. „Čini se da je Bajden lud“, rekao je Hirštajn.

Predsjednik Putin je o izjavi američkog kolege rekao: „U drugom čovjeku uvijek vidimo sopstvene osobine, i mislimo da je kao mi.“ Putin je Bajdenu poželio dobro zdravlje.

Nazivajući Bajdenovu srategiju „čeonog sudara“ sa Putinom „riskantnom“, njemački nedjeljnik Špigel na svom portalu razmatra šta bi sljedeće iz Vašingtona moglo da se objavi o Kremlju. Hamburški nedjeljnik navodi mogućnost da se objave podaci američkih tajnih službi da ruske službe navodno Talibanima isplaćuju novac za svakog ubijenog američkog vojnika.

Ta informacija našla se prvi put u Nujork tajmsu prošlog juna. List se pozivao na „vladajuće krugove“, ali sami podaci tajnih službi o tome nikad nisu objavljeni.

Skoro kao Regan

U komentaru Frankfurter algemajnce cajtunga navodi se da je Bajdenov iskaz da je Putin „ubica“ veoma blizu oštrog govora bivšeg šefa Bijele kuće Ronalda Regana koji je 1983. označio Sovjetski Savez „zlom imperijom“.

„Američki predsjednik je ostavio otvorenim koja sve nedjela prebacuje Putinu, ali njih ima prilično: rat na istoku Ukrajine, obaranje jednog putničkog aviona, bombardovanje bolnica u Siriji, tlačenje i fizičko ugrožavanje ruske opozicije“, nabraja njemački list.

Prema tom komentaru, Putin je svom snagom navijao za pobjedu Trampa tokom čijeg mandata je politika Vašingtona bila u „haosu“. „Nasuprot tome, Bajden želi da spriječi raspad Zapada. U to spada suprotstavljanje njegovim neprijateljima. Tankoćutan odnos ne ostavlja utisak na beskrupuloznog vladaoca poput Putina, ma šta govorili njegovi zapadni plaćenici“, piše list iz Frankfurta.

I drugi veliki njemački list Zidojče cajtung donosi komentar o ovoj rundi svađe, ocjenjujući da Bajden nije govorio diplomatski, ali da je govorio istinu jer Putin na političke protivnike šalje „odrede smrti”.

„Ljutnja iz Moskve je samo gluma. Jer, važan činilac Putinove strategije očuvanja moći je upravo da svako zna da je on ubica. Da biti u opoziciji nije samo opasno, nego da je opasno po život“, piše minhenski list.

Zidojče međutim zaključuje da Bajden možda ne govori iz pozicije nadmoći, već upravo da prikrije američke slabosti u odnosu sa Rusijom. List navodi primjer gasovoda Sjeverni tok 2 na čijem dovršetku Njemačka insistira – uprkos sankcijama i kritikama Vašingtona.

Čitajte više

Proslava Dana pobede sa pominjanjem Tita isključivo u negativnom kontekstu naprosto je budalasti performans kakve nam, raznim povodima, već odavno priređuju ovdašnji zvaničnici, ojačani prekodrinskom bratskom snagom.
Žena iz Vijetnama sa francuskim državljanstvom u svojoj 79. godini vodi pravnu bitku protiv koncerna koji su proizvodili “ejdžent orindž”. Njime je američka vojska u ratu trovala vijetnamsko stanovništvo.
Autor ovu skepsu prema državnim kampanjama, poput ove s cjepivom, povezuje s nepovjerenjem prema državi koje potječe iz razdoblja socijalizma a to posebice vrijedi za marginalizirane grupe stanovništva poput Roma.