“Hitlerov balkon” uskoro dostupan javnosti?

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Kuća austrijske povijesti namjerava otvoriti takozvani „Hitlerov balkon“ i omogućiti gostima muzeja da ga razgledaju. To je mjesto na kojem je Hitler objavio „Anschluss“ nacističkoj Njemačkoj.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Posjetitelji Kuće austrijske povijesti (Haus der Geschichte Österreich), muzeja suvremene austrijske povijesti koji se nalazi u bečkom Hofburgu, mogli bi uskoro iz najbliže blizine razgledati i najzloglasniji balkon u historiji te zemlje. To je mjesto na kojem je Adolf Hitler 15.3.1938. pred okupljenom masom oduševljenih Austrijanaca proglasio pripajanje Austrije Njemačkom Reichu.

Vrata balkona su još uvijek zatvorena, posjetiteljice i posjetitelji muzeja još uvijek ne mogu kročiti na „Hitlerov balkon”. Monika Sommer to želi promijeniti. Direktorica muzeja zahtijeva da se balkon integrira u postavu njezine kuće i otvori za javnost – kako bi se ojačalo kolektivno povijesno sjećanje i demokratska sadašnjost Austrije:

„Jasno nam je da time kršimo jedan tabu”, kaže Sommer za DW. Iako ga se naziva „balkonom”, to mjesto ustvari arhitektonski puno više izgleda kao neka terasa, koja se nalazi odmah iznad natkrivenog ulaza u muzej, odmah na bečkom trgu Heldenplatz. To je mjesto na kojem se održavaju ili su se održavali politički protesti i razni skupovi.

Za Sommer bi otvaranje balkona bio dio jednog dugoročnijeg procesa kojim bi se njezin muzej rado pozabavio: „Prvi korak bi bilo otvaranje balkona za javnost i najavljene skupine posjetitelja.” A onda bi mogle uslijediti i razne instalacije.

Relikt Habsburške monarhije

Balkon je već odavno jedan od najprominentnijih simbola Austrije i nacionalsocijalističke prošlosti te zemlje – iako treba napomenuti da se njegova uloga austrijskoj povijesti ne ograničava samo na tu eru. Balkon je izgrađen u kasnom 19. stoljeću, kao dio rezidencije Habsburške monarhije – u posljednjim danima austrijsko-mađarskog carstva uoči Prvog svjetskog rata.

Na Heldenplatzu su se „susretale” i najrazličitije političke ideologije u vremenu između dva svjetska rata: svenjemački nacionalisti, internacionalni socijalisti i astro-fašistički političari, svi su oni na balkonu držali govore pred okupljenom masom na trgu ispred Hofburga. Često su na balkonu sjedili i počasni gosti.

15. ožujka 1938. oko 200.000 Austrijanaca se okupilo na Heldenplatzu, kako bi pozdravilo Hitlera u trenutku dok sa zloglasnog balkona objavljuje pripajanje, odnosno „ulazak moje domovine u Njemačko Carstvo”. I u godinama koje su slijedile, mnogi su se ljudi okupljali na istom mjestu kako bi proslavili obljetnicu „Anschlussa”.

Kasno suočavanje s nacističkom erom

Nakon Drugog svjetskog rata balkon je zatvoren. Austrija se počela predstavljati kao “prva žrtva” Hitlera i uporno odbijala preuzeti odgovornost za „Anschluss” i nacističke zločine koji su uslijedili. Tek se u kasnim 90-im godinama prošlog stoljeća ta zemlja počela kritički suočavati sa svojom ulogom u toj epohi.

Balkon je u poslijeratnoj povijesti samo jednom prilikom otvoren za javnost: 1992. je na njemu svoj govor održao Elie Wiesel, žrtva Holokausta – on je tom prilikom pozvao na borbu protiv rasizma i suočavanje s vlastitom prošlošću: „Balkon je ništa. To je simbol, ništa više od toga. Pročišćavanje i promjena ne mogu početi od balkona. S tim se mora početi od samog dna (društva, nap. red.)”, rekao je on tada.

Iako je to bio jedini govor održan na balkonu od kraja Drugog svjetskog rata, direktorica muzeja Monika Sommer smatra da taj nastup i nije baš nešto poznat u Austriji: „Zanimljivo je da taj govor nije ostao duboko u kolektivnom sjećanju.” I zato postoji i mogućnost, dodaje ona, da se „proširi” povijesni značaj samog balkona – kao simbol za novo, moderno shvaćanje austrijske povijesti i kritični odnos prema vlastitoj povijesti.

Danas u Austriji dominira nacionalna svijest o nužnosti preuzimanja suodgovornosti za nacističku eru, kaže Monika Sommer. “I baš zato mislim da je dobro da se po podcrta i jednom snažnom gestom”, kaže ona s pogledom na moguće otvaranje balkona za javnost.

Velika podrška otvaranju balkona

S balkona se pruža pogled na neke od najvažnijih političkih institucija Austrije: osim Heldenolatza, tu je i austrijski parlament, a s balkona se vidi i Bečka gradska vijećnica izgrađena u novo-gotičkom stilu, te sjedište austrijske vlade i austrijskog saveznog predsjednika.

“To je prekrasan pogled koji imate gore s balkona, i jedna vrlo, vrlo dobra prilika da na tom mjestu s ljudima pričate o značaju demokracije”, kaže Sommer. Ona bi, kako napominje, rado htjela kombinirati obilazak balkona s inicijativama političke edukacije o značaju demokracije, koje njezin muzej nudi svojim posjetiteljima.

Kuća austrijske povijesti pokrenula je anketu kako bi posjetiteljice i posjetitelji mogli odlučiti o tome podržavaju li ili ne tu inicijativu. Do sredine ožujka glasalo je više od 60 tisuća ljudi, skoro 51 tisuća je podržala otvaranje balkona. Na web-stranici „Balkon, jedna bauštela” (“Der Balkon, eine Baustelle”) zainteresirani građani mogu „uploadati” i svoje ideje o tome kako bi ubuduće trebao izgledati balkon.

Monika Sommer još uvijek ne zna hoće li imati uspjeha sa svojom inicijativom oko otvaranja balkona. Postoje još neke građevinske i sigurnosne nepoznanice i promišljanja koja se mora uvažiti, kaže ona za DW. Želi se spriječiti i da ta lokacija postane mjesto na kojem će se ubuduće okupljati neonacisti. Ali Monika Sommer je optimistična: „Ako bude političke volje, onda će se pronaći i način da se to napravi.”

Čitajte više