Bajden donosi „Američki plan spasa“

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Za američkog predsjednika Bajdena to je bio potpis kao mnogi prije njega, ali njegovoj zemlji, koja grca u pandemiji, to vraća nadu. Njemačka i Evropa bi takođe mogle profitirati od američkog paketa.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Paket pomoći koji je stupio na snagu potpisom američkog predsjednika Džozefa Bajdena težak je 1,9 biliona američkih dolara (1,6 biliona eura). To je jedan od najvećih konjukturnih programa svih vremena.

„Američki plan spasa“ bi, prema Bajdenovim riječima, trebalo da zemlji ponovo uspravi kičmu. „Radno stanovništvo i srednja klasa“, rekao je, „time dobijaju fer šansu“.

Poslije Senata u srijedu je i Predstavnički dom odobrio zakon. Bajden je prvobitno namjeravao da potpiše zakon u petak, ali je to ipak učinio dan ranije.

Gigantski paket pomoći

Sa jedne strane, paket bi trebalo da podstakne ekonomiju i u stanovništvu sanira ekonomske posljedice pandemije. S druge strane, veliki dio paketa biće usmjeren na direktnu borbu protiv pandemije – u vakcinaciju, u proizvodnju vakcina i testova. Tako bi se ubrzala zaštita što većeg broja Amerikanaca, a time bi se opet uspostavila i ekonomska i privatna normalna svakodnevica.

Između ostalog, predviđeno je da milioni Amerikanaca dobiju ček u vrijednosti od 1.400 dolara. Samo to će državu koštati 400 milijardi dolara. Namjera je da se poveća potrošnja, koja je noseći stub američke konjukture.

Osim toga, predviđena je novčana pomoć za savezne države, opštine, škole i vrtiće. Porodice sa djecom i ljudi sa niskim primanjima će dobiti poreske olakšice. Pomoć za nezaposlene koja sada iznosi 300 dolara, od septembra će biti povećana. Predviđeno je da se milijarde dolara potroše na vakcine i testove kao i na bezbjedno ponovno otvaranje škola i firmi koje su zapale u krizu. Američke savezne države i opštine će dobiti 350 milijardi dolara za saniranje posljedica pandemije.

Republikanci do posljednjeg časa protiv

Opozicioni Republikanci kritikovali su paket pomoći kao preskup i nedovoljno fokusiran. U Predstavničkom domu Kongresa oni su bez izuzetka glasali protiv paketa. Glasanje je bilo neophodno, jer je paket pretrpio promjene u gornjem kongresnom domu, Senatu.

Već prošle godine Sjedinjene Američke Države donijele su više velikih paketa pomoći u borbi protiv pandemije. Najveći je iznosio 2,2 biliona eura, i time je postao do tada najveći paket pomoći u istoriji zemlje.

U Sjedinjenim Američkim Državama je do sada umrlo 530.000 ljudi od posljedica zaražavanja korona-virusom. Amerika je prema tim podacima najteže pogođena zemlja u svijetu. Prethodnih nedjelja znatno je opao broj novih infekcija i smrtnih ishoda. Vakcinacija brzo napreduje.

Bajden ohrabruje naciju

Predsednik Bajden se u četvrtak u 20 sati posredstvom televizije obratio naciji (po srednjoevropskom vremenu dva ujutru). Povod je bio godinu dana otkako je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju.

Bajden je rekao da je svojih prvih 50 dana kao predsjednik imao uspjeha u borbi protiv pandemije. Obećao je da će svi odrasli Amerikanci do prvog maja imati dozvolu da se vakcinišu. Osim toga, već će narednih dana biti ispunjeno njegovo obećanje koje je dao za prvih 100 dana predsjednikovanja – da će 100 miliona građana biti vakcinisani.

Bajden je pozvao svoje sunarodnike da zajedno prođu kroz teška vremena i rekao da njegova vlada čini sve kako bi se što prije otklonile posljedice pandemije. Naveo je i dobre primjere koncerna „Džonson i Džonson“ i „Merk“. Oni su konkurenti, ali su se na dobrobit američkog naroda udružili da bi što prije proizveli što više doza vakcine.

Bajden je najavio da će sa svojom zamjenicom Kamalom Haris i drugim visokim predstavnicima vlade proputovati više saveznih država, kako bi se na terenu uvjerio da li „Američki plan spasa“ funkcioniše.

Pozitivni efekti i za Evropu

Prema proračunima Instituta za tržišnu ekonomiju Fondacije Hans Bekler, ovaj paket bi mogao dati krila i njemačkoj ekonomiji. Njemačka bi mogla da profitira na osnovu povećanja izvoza u SAD, kaže se u analizi ovog Instituta koji radi u sklopu fondacije njemačkih sindikata. Bruto nacionalni proizvod (BNP) bi mogao u Njemačkoj dodatno da poraste za 0,3 odsto u ovoj i 0,1 odsto u sljedećoj godini. A BNP bi u Sjedinjenim Američkim Državama ove godine porastao za 2,9 odsto, dok bi 2022. porastao i za tri procenta.

To bi bio rast američke privrede koji nije zabilježen od osamdesetih godina prošlog vijeka. Osim Njemačke, od veće američke potražnje bi profitirale i ostale članice Evropske unije.

U eurozoni bi rast ove godine bio veći za 0,3 odsto, a sljedeće godine 0,2 odsto. Prema ovoj analizi, američki paket pomoći ne donosi sa sobom opasnost znatnijeg povećanja inflacije.

Čitajte više