Savez Kine i Rusije na Zemlji i na Mjesecu

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Ruska svemirska agencija Roskosmos i kineska Nacionalna svemirska uprava potpisale su u utorak, 9. marta, sporazum o razvoju istraživačkih objekata na površini Mjeseca, u orbiti ili oboje. Saopšteno je da će obje zemlje sarađivati u planiranju, dizajniranju, razvoju i radu istraživačke stanice.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Sporazum Pekinga i Moskve o izgradnji lunarne svemirske stanice označava nastavak kineskih ambicija u svemiru i povratak Rusije “u istraživačku utrku” ali i produbljivanje geopolitičkih odnosa dvije zemlje razvijenih u vrijeme zahlađenja odnosa sa SAD, pišu svjetski mediji.

Povratak pionira u istraživanju svemira

Kina i Rusija najavile su planove za izgradnju zajedničke lunarne svemirske stanice koja će, prema planovima, provesti širok spektar naučnih istraživanja, uključujući istraživanje Mjeseca, javlja BBC.

Ruska svemirska agencija Roskosmos i kineska Nacionalna svemirska uprava potpisale su u utorak, 9. marta, sporazum o razvoju istraživačkih objekata na površini Mjeseca, u orbiti ili oboje. Saopšteno je da će obje zemlje sarađivati u planiranju, dizajniranju, razvoju i radu istraživačke stanice.

Izjava svemirskih agencija, ističe BBC, dolazi u vrijeme kada se Rusija priprema za proslavu 60. godišnjice svog prvog svemirskog leta s posadom. Iako je bila pionir u istraživanju svemira, Rusiju su posljednjih godina prestigle Kina i Sjedinjene Države.

Kina, koja je relativno napredovala u istraživanju svemira, prošlog decembra zabilježila je uspješan povratak sonde Čang'e-5, koja je na Zemlju donijela kamenje i tlo pokupljeno s Mjeseca, što je ocijenjeno kao još jedna demonstracija sve veće sposobnosti te zemlje u svemiru.

Početak nove ere

Najava Kine i Rusije da planiraju izgraditi lunarnu istraživačku stanicu, moguće na Mjesečevoj površini, označava početak nove ere u svemirskoj saradnji dviju zemalja, ukazuje Asošiejtid pres.

U saopštenju objavljenom u srijedu, 10. marta, na web stranici kineske Nacionalne svemirske uprave (CNSA) navodi se da će Međunarodna stanica za istraživanje Mjeseca također biti otvorena za upotrebu drugim zemljama, ali nije dala vremenski rok za njenu izgradnju.

Projekt je opisan kao “sveobuhvatna baza naučnih eksperimenata sa sposobnošću dugotrajnog autonomnog rada”. Memorandum o razumijevanju o projektu potpisali su Žang Kejian, administrator kineske Nacionalne svemirske uprave i šef ruske svemirske agencije Roskosmos Dmitrij Rogozin.

Kina se, kako naglašava AP, snažno oslanjala na rusku stručnost u prvim godinama svog svemirskog programa, ali je od pokretanja prve misije s posadom 2003. uveliko krenula vlastitim putem.

Uprkos tome, kineske svemirske letjelice Šenzu veoma podsjećaju na ruske rakete Sojuz, a CNSA je sarađivala sa zemljama širom svijeta, osim sa SAD gdje je Kongres zabranio gotovo sve kontakte NASA-e i Kine zbog zabrinutosti za moguće krađe tehnologije i tajne naravi kineskog svemirskog programa koji ima vojnu podršku.

Kina je ove godine, naglašava Asošiejtid pres, planirala četiri misije s posadom za rad na svojoj prvoj stalnoj svemirskoj stanici u orbiti, čiji bi temeljni modul mogao biti lansiran već u aprilu.

Saradnja na novim misijama

Prije sporazuma o izgradnji zajedničke lunarne svemirske stanice, Kina i Rusija su potpisale sporazum o zajedničkom stvaranju centra za podatke za istraživanje Mjeseca i dubokog svemira, dok u budućnosti planiraju sarađivati na kineskim misijama Čang'e-7 i ruskoj misiji Luna 27, kojima je cilj istraživanje južnog Mjesečevog pola, javio je CNN.

Svemirski program Rusije potiče od Sovjetskog Saveza, koji je 1957. godine postao prva zemlja koja je lansirala satelit – Sputnjik 1. Usred hladnoratovske svemirske utrke sa Sjedinjenim Državama, Sovjeti su 1960. poslali prva živa bića u orbitu i natrag, uključujući pse, Belku i Strelku, dok je letom u svemir 1961. sovjetski kosmonaut Jurij Gagarin pretekao Amerikance.

Rusija je sa Sjedinjenim Državama bila partner osnivač Međunarodne svemirske stanice (ISS) – naučnog laboratorija u orbiti koji je u novembru obilježio 20. godišnjicu kontinuiranog rada. Ipak, posljednjih godina, Rusija se borila da ponovi svoj rani uspjeh u svemirskom programu, doživjevši niz neuspjeha u čijoj je pozadini bilo smanjenje finansiranja i navodna korupcija.

S druge strane, ističe CNN, Kina koja se kasno uključila u utrku – svoj prvi satelit poslala je u orbitu tek 1970. – ubrzala je svoj svemirski program potpomognuta državnim ulaganjem i u toku su planovi za slanje astronauta na Mjesec do 2030-ih. U slučaju uspjeha, Kina bi postala druga zemlja nakon SAD-a koja je spustila čovjeka na Mjesec.

Značaj sporazuma za Kinu

Dok Moskva nastoji ponovno preuzeti vodstvo u svemirskoj utrci, plan izgradnje lunarne svemirske stanice koja bi bila “otvorena za sve zainteresovane zemlje” bi, kako smatraju stručnjaci, mogao postati najveći kineski projekat svemirske saradnje do sada, piše agencija Frans pres.

Kina, koja je tražila bliže partnerstvo s Moskvom, prošle godine je lansirala svoju sondu Tianven-1 na Mars koja trenutno kruži oko Crvene planete. Također, dodaje AFP, bilježi uspjeh u donošenju tla s Mjeseca – u prvoj takvoj misiji u proteklih 40 godina.

Nezavisni analitičar specijaliziran za kineski svemirski program, Čen Lan rekao je da je zajednička lunarna svemirska stanica “velika stvar”. “Ovo će biti najveći projekat međunarodne svemirske saradnje za Kinu, tako da je značajan”, rekao je Lan za AFP.

S druge strane, naglašava Frans pres, Moskva koja i dalje sarađuje s Vašingtonom u svemirskom sektoru – jednom od rijetkih područja saradnje preostalih između hladnoratovskih rivala – prošle godine nije potpisala sporazum Artemis pod vodstvom SAD-a za zemlje koje žele učestvovati u shemi istraživanja Mjeseca na čelu s NASA-om.

Rastuće geopolitičko prijateljstvo

Jačanje geopolitičkog odnosa Rusije i Kine koji traje nekoliko posljednjih godina produbljuje se kako na Zemlji, tako i u svemiru, ističe američki televizijski kanal CNBC.

Taj produbljujući savez – koji obuhvata sve veću ekonomsku, vojnu i političku saradnju – imao je, ističe CNBC, nekarakterističan prikaz toplih odnosa kada je 2019. kineski predsjednik Si Đinping nazvao svog ruskog kolegu Vladimira Putina “najboljim prijateljem”.

Ovo geopolitičko prijateljstvo je osnažilo jer su se njihovi odnosi sa SAD pogoršali posljednjih godina, američkim sankcijama Rusiji i američkim carinama na kineski uvoz vrijednim milijardama dolara, provedenim pod bivšim predsjednikom Donaldom Trampom (Trump).

U međuvremenu, konkurencija u svemirskoj areni ne jenjava od takozvane “svemirske utrke” sredinom 20. vijeka, u kojoj su se rivali Sovjetski Savez i SAD takmičili u misijama za pokretanje i unapređenje svemirske tehnologije i znanja.

Među novacima u industriji istraživanja svemira i komercijalnih svemirskih putovanja s ljudima je kompanija Spejs eks Ilona Maska koja provodi redovne misije posade i tereta za NASA-u i druge organizacije na Međunarodnoj svemirskoj stanici. Do danas je Spejs eks obavio 23 posjeta ISS-u.

No, naglašava CNBC, veterani istraživanja svemira ipak su veliki igrači. NASA se također planira vratiti na Mjesec 2024. godine, svojim programom Artemis koji uključuje planove spuštanja prve žene i sljedećeg muškarca na površinu Mjeseca. Bilo bi to prvo slijetanje na Mjesec od posljednje lunarne misije Apolo 1972. godine.

Čitajte više