Dodikov udar na Dejtonski sporazum

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Ni Dejtonski sporazum, ni Ustav BiH ne daju mogućnost otcjepljenja nijednom entitetu - navodi se u odgovoru Ambasade Sjedinjenih Država u BiH Radiju Slobodna Evropa (RSE) u vezi sa Zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske, u kojima se poziva i na "mirni razlaz BiH i ukidanje Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR)".
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine zagarantovani su Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Ni Dejtonski sporazum, ni Ustav BiH ne daju mogućnost otcjepljenja nijednom entitetu – navodi se u odgovoru Ambasade Sjedinjenih Država u BiH Radiju Slobodna Evropa (RSE) u vezi sa Zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske, u kojima se poziva i na “mirni razlaz BiH i ukidanje Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR)”.

Zaključke je u Skupštinu Republike Srpske uputio Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na čiju inicijativu je i sazvana posebna sjednica Skupštine Republike Srpske 10. marta u Banjoj Luci.

Oni se tiču ocjene rada visokog predstavnika, a povod je najava imenovanja novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Iz Ambasade SAD-a ističu da “svaka radnja preduzeta sa ciljem razgradnje BiH predstavlja kršenje Dejtonskog sporazuma, te da je postojanje svakog od dva bh. entiteta (Republika Srpska i Federacija BiH) u Bosni i Hercegovini u potpunosti zavisno od postojanja BiH”.

“Status Bosne i Hercegovine kao države nije stvar mišljenja, već činjenica koja je ustanovljena međunarodnim pravom”, ističu iz Ambasade SAD-a u BiH, te dodaju da Kancelarija visokog predstavnika u BiH ima njihovu “punu podršku u nadgledanju provedbe civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegove podrške istoj”.

U odgovoru se podsjeća da Bosna i Hercegovina mora zadovoljiti konkretne kriterijume koje je ustanovio Savjet za provođenje mira u BiH (PIC, Peace initiative coalition), kako bi se okončala međunarodna supervizija. Oni su sadržani u kriterijumu 5+2, za koje ističu da su komplementarni sa putem BiH ka Evropskoj uniji.

Šta su kriterijumi 5+2?

Za ukidanje Kancelarije visokog predstavnika u BiH postavljena su 2008. godine 5+2 uslova i cilja, među kojima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje Konačne odluke za Brčko distrikt, fiskalna održivost BiH, te zaživljavanje vladavine prava.

Podrazumijevaju i usvajanje Državne strategije za ratne zločine, donošenje zakona o strancima i azilu i usvajanje Državne strategije za reformu sektora pravosuđa.

Dva cilja su potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i pozitivno mišljenje Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira u BiH.

Ustav BiH ne daje mogućnost otcjepljenja

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 10. marta zaključke kojima se poziva na mirni razlaz u Bosni i Hercegovini, ukoliko BiH sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda “ne preuzme odgovornost za vlastiti razvoj u skladu sa Dejtonskim sporazumom i međunarodnim pravom”.

U zaključcima se pozivaju na Povelju Ujedinjenih nacija koja, kako su naveli, “garantuje svakom narodu pravo na samoopredjeljenje” i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Pakt o privrednim, socijalnim i kulturnim pravima, koji su sastavni dio Ustava BiH”.

Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić za RSE kaže da u Ustavu BiH, a to je Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, nema direktno nigdje napisano da postoji pravo bilo kojeg naroda na samoopredjeljenje.

“Mislim da to pravo nije moguće efektivno realizirati u Bosni i Hercegovini, a da bi to bilo u skladu sa Ustavom, pogotovo što se u jednom drugom članu, u normativnom dijelu, kaže da je Bosna i Hercegovina samostalna, suverena i politički neovisna država. Prema tome, to pravo u vidu secesije ne postoji”, ističe Pobrić.

Pobrić pojašnjava da su Povelja UN-a i Međunarodni paktovi, na koje se poziva u zaključcima Narodna skupština Republike Srpske, uvršteni u preambuli u Aneksu 1 uz Ustav BiH, ali da su neprimjenjivi u ovom kontekstu.

“Tačno je da se pominje u preambuli u Aneksu 1 uz Ustav BiH, Međunarodni pakt o građanskim, političkim pravima, u kojem se govori o pravu naroda na samoopredjeljenje. Međutim, ovo pravo se danas u međunarodnom pravu tumači vrlo restriktivno, tj. kada je jedna etnička skupina, narod ili nacionalna skupina koja je teritorijalno određena, diskriminirana od većinskog naroda ili temeljne nacije – da je tako nazovem – to je krajnje sredstvo da bi oni zaštitili svoja kolektivna i individualna prava. Mislim da Aneks 4, koji je Ustav BiH, bar kad su u pitanju konstitutivni narodi, ne daje povoda da se kaže da je neki narod posebno diskriminiran”, ocjenjuje Pobrić.

Najave tužbi protiv visokih predstavnika neostvarive

U zaključcima entitetske skupštine poziva se i na ukidanje Kancelarije visokog predstavnika u BiH, te se traži od Skupštine da zaduži Vladu Republike Srpske da formira međunarodni pravni tim sa ciljem podnošenja tužbi protiv visokih predstavnika.

Visoki predstavnici se u zaključcima optužuju da su “kršeći Dejtonski sporazum i njegov Aneks 10, kršili međunarodno pravo zloupotrebljavajući svoj mandat”, a jedna od konstatacija je i da “prestaje potreba za vojnim dijelom misije po Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma”.

Za ove Zaključke nema pravnog osnova, smatra Pobrić, pojašnjavajući da je Aneks 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH uveo institut visokog predstavnika, čiji je mandat dodatno “proširen” bonskim ovlaštenjima, koje je donio Savjet za provođenje mira u BiH. Iz tog ugla, kaže, visoki predstavnik je glavni tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma, prema tome i Ustava BiH.

“Slažem se u nekim aspektima da je visoki predstavnik, prema našem, evropskom shvatanju prava, vrlo široko koristio ta svoja ovlaštenja, ali moramo imati u vidu da je Ustav BiH pisan na osnovu anglosaksonske pravne škole, gdje se onaj ko primjenjuje pravo, u ovom slučaju visoki predstavnik ili neki sud, ima pravo, i to je praksa u anglosaksonskoj pravnoj školi, da se ekstenzivno, šire tumači pravo, dakle, sudu ili organu koji tumači pravo daju šira ovlaštenja da on interpretira neku normu, pa i ustavnu, s obzirom na datu situaciju. U tom kontekstu treba promatrati ulogu visokog predstavnika i njegovu aktivnost”, ocjenjuje Pobrić.

Pobrić smatra i nemogućim ostvarenje najava tužbi protiv bivših visokih predstavnika od Republike Srpske.

“Kojem bi ih sudu tužio, za što bi ih tužio i koje bi bile sankcije, zaista ne znam. To je on [Milorad Dodik] trebao da objasni Skupštini Republike Srpske. Mislim da je to nasumice data izjava, a da ni on ne zna kome bi ih tužio”, ističe Pobrić.

Šta su bonska ovlaštenja, Aneks 10 i Savjet za provođenje mira u BiH?

Bonska ovlaštenja odnose se na odluke Savjeta za provođenje mira u BiH sa sastanka u Bonu, održanom u decembru 1997. godine. Savjet je tada, razrađujući Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim su određena ovlaštenja visokog predstavnika, omogućio visokom predstavniku da smijeni sa dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela Bosne i Hercegovine.

U Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma je utvrđeno da se provedba civilnih aspekata mirovnoga rješenja odnosi na nastavak pružanja humanitarne pomoći dok je god to potrebno, obnovu infrastrukture i privrednu obnovu, uspostavu političkih i ustavnih institucija BiH, promovisanje poštovanja ljudskih prava i povratak izbjeglica i raseljenih lica, te održavanje slobodnih i poštenih izbora u BiH.

Takođe, ovim aneksom je predviđeno da visoki predstavnik koordiniše aktivnosti i međunarodnih organizacija i agencija, kao i domaćih koje budu radile na ovim aktivnostima.

Savjet za provođenje mira je međunarodno tijelo zaduženo za sprovođenje Dejtonskog sporazuma, a uspostavljen je 1995. godine, mjesec dana po potpisivanju sporazuma. Savjet, putem Kancelarije visokog predstavnika u BiH, nadgleda provođenje Dejtonskog sporazuma i Kancelariji daje političke smjernice.

Članice Upravnog odbora su: Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, Sjedinjene Države, Velika Britanija, Predsjedništvo EU, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije koju predstavlja Turska.

Stavovi članica Upravnog odbora PIC-a i EU

Ambasador Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov izjavio je 11. marta da je principijelan stav njegove zemlje da je vrijeme za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika u BiH.

“Smatramo da se ovaj institut nakon 25 godina mora zatvoriti i da sve strane u BiH treba da imaju mogućnost da se slobodno dogovaraju kakvu BiH žele”, rekao je Kalabuhov novinarima nakon sastanka sa gradonačelnikom Istočnog Sarajeva Ljubišom Ćosićem.

Britanski ambasador u Bosni i Hercegovini Matthew Field osudio je zaključke Narodne skupštine Republike Srpske.

“U vrijeme zdravstvene krize i ekonomskih poteškoća, Narodna skupština Republike Srpske je odlučila da se fokusira na podjele, provokacije i područja koja nisu u njenoj nadležnosti, umjesto na potrebe građana”, napisao je Field na svom Twitter nalogu.

Ambasada Italije u BiH oglasila se na Twitteru porukom da se BiH treba okrenuti reformama, a ne podjelama.

“Što se tiče zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske, Italija potvrđuje potrebu za napretkom i izgradnjom budućnosti za sve građane BiH kao funkcionalnu evropsku zemlju. Nakon 25 godina od Dejtona, vrijeme je da okrenete stranicu i radite u dobroj vjeri i dobroj volji. Svako ima svoju ulogu, nema vremena za gubljenje”, poručili su iz Ambasade Italije u BiH.

Specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler istakao je da retorika podjela i pozivi na raspad neće učiniti život boljim.

“Da li zaključci Narodne skupštine Republike Srpske unapređuju javne službe Republike Srpske, kreiraju poslove, ispravljaju vladavinu prava ili minimiziraju korupciju? Ne mislim da je tako. Retorika podjela i pozivi na raspad sigurno neće učiniti život boljim, ono što hoće su reforme, saradnja i EU integracije”, istakao je Sattler na svom Twitter nalogu.

Iz Evropske unije za RSE je 10. marta rečeno kako se stav Unije nije promijenio kada je u pitanju Bosna i Hercegovina.

“Položaj EU nije u skladu sa stavovima jednog ili drugog političara, već je usklađen sa međunarodnim pravom i zasnovan je na vrijednostima i principima EU”, rekao je portparol EU nadležan za vanjsku i sigurnosnu politiku Peter Stano, komentarišući izjave Milorada Dodika o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika u BiH.

Iz Kancelarije je saopšteno kako “Narodna skupština Republike Srpske može održavati sjednice o svakom pitanju za koje smatra da je to potrebno, ali da o zatvaranju Kancelarije odlučuje Upravni odbor Savjeta za provođenje mira”.

Sva Dodikova osporavanja OHR-a i države BiH

Narodna skupština Republike Srpske je 17. februara usvojila zaključak kojim traži od visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka da podnese izvještaj o provođenju civilne implementacije mirovnog sporazuma 1995. – 2020. godine.

Kako se navodi u usvojenom zaključku, ostavljen je rok od 90 dana za dostavljanje tog izvještaja Skupštini na razmatranje.

Ovaj zaključak uslijedio je nakon što je 2. februara visoki predstavnik u BiH uputio pismo predsjedniku i šefovima svih klubova u entitetskoj Skupštini u kojem traži da se u roku od tri mjeseca ponište povelje koje je Skupština dodijelila osobama osuđenim za ratne zločine. ​O Inzkovom zahtjevu Skupština nije raspravljala.

Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), do sada je nekoliko puta sazivao posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske koje su zadirale u nadležnost same države.

Tako je, prema njegovoj inicijativi, u entitetski parlament 12. novembra 2019. upućena inicijativa “Informaciji o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i uticaju na položaj i prava Republike Srpske”.

U tada usvojenim zaključcima, koje je predložila vladajuća većina u entitetskoj Skupštini, istaknuto je pravo na samoopredjeljenje Republike Srpske i odbacivanje bonskih ovlaštenja visokog predstavnika u BiH.

Na posebnoj sjednici entitetskog parlamenta 2015. godine donesena je Odluka o raspisivanju referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH, da bi 2017. godine, takođe na posebnoj sjednici, ova odluka bila povučena.

Takođe, na zahtjev Milorada Dodika koji je tada bio na funkciji entitetskog predsjednika, 2016. godine, na posebnoj sjednici Narodna skupština usvojila je Odluku o raspisivanju Republičkog referenduma o Danu Republike Srpske 9. januaru, prazniku koji je ranije Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

Iste godine, 25. septembra, referendum je sproveden, a Ustavni sud BiH je već u decembru poništio njegove rezultate, uz obrazloženju da je referendum sproveden na osnovu odluke za koju je Ustavni sud BiH utvrdio da nije u saglasnosti sa Ustavom BiH.

Za Narodnu skupštinu Republike Srpske, na Dodikov zahtjev, bili su sporni i rezultati popisa iz 2013. koje ovaj parlament nije prihvatio na posebnoj sjednici održanoj 2016. godine, sa kojom su se tada složili svi klubovi poslanika.

Čitajte više

Proslava Dana pobede sa pominjanjem Tita isključivo u negativnom kontekstu naprosto je budalasti performans kakve nam, raznim povodima, već odavno priređuju ovdašnji zvaničnici, ojačani prekodrinskom bratskom snagom.
Žena iz Vijetnama sa francuskim državljanstvom u svojoj 79. godini vodi pravnu bitku protiv koncerna koji su proizvodili “ejdžent orindž”. Njime je američka vojska u ratu trovala vijetnamsko stanovništvo.
Autor ovu skepsu prema državnim kampanjama, poput ove s cjepivom, povezuje s nepovjerenjem prema državi koje potječe iz razdoblja socijalizma a to posebice vrijedi za marginalizirane grupe stanovništva poput Roma.