Autoputem i gasifikacijom eliminisat ćemo sve prepreke za ozbiljne investicije u Sandžak

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Zukorlić je istakao da je Sandžak decenijama zapostavljan, tretiran kao neuralgično područje i predstavljan kako onakav kakav nije da bi se objektivnih problema u Sandžaku koje je trebalo rješavati, skretala pažnja.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Skupština Srbije nastavila je rad raspravom o Izvještaju o radu Agencije za energetiku. Predsjednik Stranke pravde i pomirenja, narodni poslanik akademik Muamer Zukorlić kazao da je prostor Sandžaka idalje najzapostavljeniji u pogledu ekonomskog razvoja. Rješenje za ekonomsku deblokadu akademik Zukorlić vidi u gasifikaciji i izgradnji autoputa kroz Sandžak.

– Sve dok ne budemo u prilici da barem onaj intenzitet investicija u proizvodnom sektoru ili kako se to već u narodu kaže “otvaranje fabrika” podignemo na stepen onog intenziteta koji se dešava, ako ne na polju glavnog grada, onda barem na nivou Šumadije u drugih dijelova ove zemlje – ne možemo biti zadovoljni i ne možemo se sa tim stanjem saglasiti. N'o, analizirajući probleme za pokretanje investicionih aktivnosti na polju proizvodnje, došli smo do nespornog zaključka da su tu dva glavna problema, da je problem infrastrukture, ili da budem konkretan, tamo gdje smo daleko od autoputa – onda smo daleko i od fabrika. To je ono što se može zaključiti. Recimo, mi smo zaista puno očekivali od potencijalnih, a kasnije i realiziranih investicija od strane investitora iz, recimo, Republike Turske, a posebno zbog specifičnog odnosa i veze građana Sandžaka i Republike Turske, prije svega rođačke pa i neke druge, mi smo se ponadali da će biti koristi i za sandžačku regiju od investicija iz R. Turske, međutim kasnije poslije nekoliko godina kada smo se susreli sa tim veoma ozbiljnim investicionim talasom iz R. Turske, odnosno od strane njihovih investitora, ipak je statistika, nažalost, pokazala da prostor Sandžaka od toga nije imao koristi.

Preko 600 raznih, prije svega fabrika, odnosno investicionih jedinica u sektoru privrede turski privrednici su investirali na području R. Srbije, od toga preko 90% je u pojasu Koridora 10, negdje na potezu od Pirota, Niša prema prema Subotici, što zapravo ukazuje da je sami autoput, odnosno trasa autoputa bila ključni mamac što je u najvećoj mjeri privuklo turske investitore. Drugi razlog na koga su nam ukazali stručnjaci za privredne investicije i motivaciju privrednih ulaganja jeste gasifikacija, odnosno gasni energent je jedan od ključnih faktora ili jedan od dva glavna faktora za privlačenje stranih investitora. To znači da u krajevima zemlje gjde nemamo gasifikaciju, a Sandžak je, nažalost, jedan od tih – nismo imali značajne privredne investicije. Zato smo puno radili ovih godina i na koncu politički uspjeli da postignemo sporazum, na čemu sam zahvalan vladajućoj stranci, a jedne od ključnih tački ovog sporazuma jesu bile zapravo dvije tačke koje su tretirale sektor energetike, a prije svega gasifikacije sandžačkog prostora gdje će taj damar nastaviti od Kopaonika preko dalje Novog Pazara, Tutina, pa se nastaviti dalje prema zapadu, uhvatiti i Sjenicu i Prijepolje, Novu Varoš i Priboj čime bi se konačno i ova prepreka i ovaj nedostatak u motivaciji investitora mogao otkloniti, gdje bi i ovaj prostor mogao postati dodatno privlačniji za investitore. Svakako, kada tome pridodamo, što i jeste jedan od glavnih dijelova ovoga sporazuma, intenziviranje realizacije projekta Koridora 11, znači nastavka izgradnje autoputa dalje od Požege prema jugu, ondosno prema Ivanjici, potom Dugoj Poljani pa dalje preko Peštera ka Boljarima, odnosno crnogorskoj granici. Tako da sa ova dva veoma važna projekta mi bismo postigli ono što bi se ocijenilo kao eliminacije svi prepreka za ozbiljne investicije”, kazao je akademik Zukorlić.

Zukorlić istakao da je Sandžak decenijama zapostavljan, tretiran kao neuralgično područje i predstavljan kako onakav kakav nije da bi se objektivnih problema u Sandžaku koje je trebalo rješavati, skretala pažnja.

– Svako zapostavljanje građana jednog prostora u ekonomskom i socijalnom smislu uvijek pomaže onima koji žele da tu posiju neki otrov, onima koji žele da ljude okrenu u nekom drugom smjeru, da ih na neki način indoktriniraju na nešto što bi bilo destruktivno. Poznato je da ćete ljude lakše regrutirati ljude za neke tendenciozne ideje ukoliko su oni u teškom ekonomsko-socijalnom stanju. Gladan čovjek, nezadovoljan čovjek, čovjek koji ima lošu energetsku uslugu, čovjek kojem tokom zime svakog trećeg dana nestaje struja, koji je danima bez električne energije, kome su zavejani putevi, koga neko politički ucjenjuje…takvi ljudi su razočarani, oni su u svom očaju laka meta za bilo kakve zloupotrebe, a to je ono što nama ne treba. Treba nam odgovor kojim će se smanjivati tenzije. Još jedna od tačaka tog sporazuma jeste obnova niskonaponske i visokonaponske mreže u Sandžaku. Ta mreža je zaista u očajnom stanju, ali ja sam veoma obradovan ovim dogovorom da ćemo cjelokupnu mrežu dovesti na pristojan nivo i gdje će konačno ovaj prostor i sa te strane moći kvalitetno da diše.

Jesu energenti i infrastruktura ključni faktor investicija, ali pokazalo se da postoje izuzeci poručuje akademik Zukorlić.

– Jedna ozbiljna turska fabrika otvorena je u Raški, svega 20-tak km od Novog Pazara. Ni Raška nije imala gas, ni Raška nije imala autoput, ali ipak je tamo otvorena fabrika. Ni Krupanj nema autoput, ni gas, nema ni Mali Zvornik, nema ni Loznica. Ovo ukazuje da postoje i taj politički faktor, da je i do političkih domaćina kako će animirati investitore, jer ukoliko nemamo dobrog domaćina, ukoliko imamo političkog domaćina koji će na neki način predstaviti ružnu sliku tog prostora ili ponuditi lošu administrativnu uslugu, otežati im procedure za investiranje, onda ti ljudi bježe i to je bio slučaj sa Novom Pazarom i okolnim gradovima.

On je na kraju uputio pitanje direktoru Agencije za energetiku koji se odnosi na dio osnivanja udruženja Balkanski forum.

– Da li je članica udruženja Bosna i Hercegovina u cjelini kao država ili samo Republika Srpska kao entitet. Ako jeste i država onda to treba kazati. Ako nije ja bih volio da nam se objasni zašto nije? Obzirom da je u pitanju međunarodni sporazum, a u međunarodnim sporazumima subjekti mogu biti isključivo međunarodno priznate države. Volio bih da dobijem odgovor jer imam interesovanja prema Bosni i Hercegovini kao kulturološki i etnički matičnoj zemlji Bošnjaka i jako mi je važno i maksimalno naša politička stranka radi na unapređenju odnosa između Srbije i Bosne i Hercegovine, tako da nam je svaki detalj na relaciji tih odnosa od izuzetnog značaja.

Čitajte više