Selo Hrta kod Prijepolja nakon 500 godina dobija džamiju

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Kraj radova očekuje se najkasnije polovinom ljeta.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Sretna priča iz sela Hrta udaljenog petnaestak kilometara od Prijepolja ili devet kilometara od Velike Župe s magistralnog puta prema Crnoj Gori. Nikad nije imalo džamiju od svog postanka prije petsto godina ali jeste pet-šest efendija koji su džematlije okupljali po kućama.

–Mi smo sretni da smo generacija koja će da izgradi. Dva naša rođaka Salčo i Nuho Bašović koji žive u Sarajevu uvakufili su porodičnu kuću i 12 ari zemljišta. Poslije toga rodila se ideja o izgradnji džamije na tom vakufu, kaže Feho Bašović.

Potom je izrađena projektna dokumentacija, dobijene dozvole za gradnju i dosad sve ide kako treba. Ljudi su se masovno, kaže, odazvali od ovog sela, pa susjednih sela i dijaspore.

–Dolaze, obilaze nas, finansijski učestvuju. Uradili smo i jednu stranicu Izgradnja džamije u selu Hrta tako da se i prati kako teče izgradnja. Ljudi su oduševljeni.

Da nije, kažu, bilo snijega sve bi se dosad završilo. Sabrija Bašović otac je petoro djece- dvije kćerke i tri sina. Presretan što će u Hrtima biti uskoro džamija u kojoj će se održavati i vjerska pouka.

–Zahvaljujemo se vakifima koji su pokrenuli inicijativu za oizgradnju džamije zbog djece i sela. Dosad je dolazio hodža da pomogne a sad će nam djeca ići u mekteb u selu.

Samir Bašović džematlija i seoski trgovac pamti kad je napravljena i kuća uz džamiju koju će, radi prostora, morati da sruše.

–Samo da naglasim da je moj rahmetli dedo Hakija Bašić isto bio hodža, gajimo tradiciju i presretan sam što pravimo ovu džamiju ovdje. Imao je nekad mekteb kod nekog Šućrije Bašovića ali to nije u knjigama zabilježeno. Meni je najlakše bilo otići u Prijepolje i Župu na džumu a sad, ako Bog da u svoje selo.

Kraj radova očekuje se najkasnije polovinom ljeta. Mada, dat će ovi ljudi sve od sebe da bude što prije.

Čitajte više

Budući da su žene izloženije negativnim posljedicama ekonomske krize uzrokovane pandemijom, manifest je od europskih čelnika zatražio da zaustave trend produbljivanja rodnih nejednakosti kroz deset točaka.
Meksiko želi do kraja godine, nakon Kube, biti druga zemlja u Latinskoj Americi koja će razviti sopstveno cjepivo protiv korone. Tračak nade ili samo propaganda?
Dugogdišnji bugarski premijer Bojko Borisov nije mogao da sastavi vladu, ali nisu mogle ni druge političke snage. Mjesec dana poslije parlamentarnih izbora jasno je da će birači ponovo morati na birališta.
Njemačka i Francuska su godinama bile zemlje, koje su ulagale napore za mirno rješenje ukrajinskog konflikta. Sada je pak američki predsjednik Džozef Bajden preuzeo vodeću ulogu.