Zaštita od nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Europski sindikati koriste ovogodišnji Međunarodni dan žena kako bi naglasili potrebu za ratifikacijom Konvencije 190 Međunarodne organizacije rada (ILO), koja bi trebala stupiti na snagu ove godine. Riječ je o prvom međunarodnom standardu rada koji se bavi nasiljem i uznemiravanjem na radnom mjestu.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Europski sindikati koriste ovogodišnji Međunarodni dan žena kako bi naglasili potrebu za ratifikacijom Konvencije 190 Međunarodne organizacije rada (ILO), koja bi trebala stupiti na snagu ove godine. Riječ je o prvom međunarodnom standardu rada koji se bavi nasiljem i uznemiravanjem na radnom mjestu. Vlade i poslodavci-članovi ILO-a obavezali su se poboljšati zakone, usluge i procedure za sprečavanje i borbu protiv nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu.

Europski sindikati naglašavaju potrebu za ratifikacijom Konvencije 190 među ostalim i zbog novog istraživanja koje je provela Europska sindikalna konfederacija (ETUC) u siječnju i veljači ove godine na uzorku sindikalnih čelnica iz 21 zemlje članice EU. Rezultati istraživanja pokazuju da poslodavci, zakonodavci i tijela za provođenje zakona u EU ne čine dovoljno da bi spriječili nasilje i uznemiravanje na radnom mjestu. Čak 77% sudionica smatra da poslodavci u njihovoj državi nisu napravili dovoljno da se pozabave nasiljem i uznemiravanjem na radnom mjestu, a 84% ispitanica smatra da zakoni u njihovim državama nisu dovoljno snažni da bi mogli adresirati nasilje i uznemiravanje na radnom mjestu. Također, samo 16% sudionica istraživanja izjavilo je da su poslodavci ažurirali politike za borbu protiv online uznemiravanja na radnom mjestu, odnosno uznemiravanja s kojim su suočene žene koje rade od kuće.

Prema Agenciji EU za temeljna prava (FRA), 16% žena u EU najteži oblik nasilja doživjelo je na radnom mjestu, a 11% žena u EU doživjelo je seksualno i/ili fizičko nasilje na radnom mjestu. Žene koje rade na “prvoj liniji” pandemije, posebno njegovateljice, radnice u transportu, prodavačice i spremačice, od početka krize suočene su s povećanim zlostavljanjem uživo od strane klijenata. No, velik dio uznemiravanja na radnom mjestu s kojim se žene suočavaju premješten je online tijekom lockdowna, što je olakšano alatima za praćenje zaposlenika/ica koje koriste mnogi poslodavci.

Konvencija 190 trebala bi štititi od svih oblika nasilja i uznemiravanja u “svijetu rada”. Svijet rada je široko definiran koncept koji uzima u obzir činjenicu da se rad ne odvija uvijek u prostorijama poslodavca te obuhvaća i nasilje i uznemiravanje koji se događaju na putu do i od radnog mjesta, na poslovnim putovanjima, u smještaju koji osigurava poslodavac ili putem komunikacija povezanih s poslom, uključujući i one koje su omogućene informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Konvencija također obvezuje vlade i poslodavce da pokušaju smanjiti obiteljsko nasilje, uključujući i situacije kada je dom radno mjesto, što je sve češći slučaj. Konvencija također zagovara mjere kao što su dopusti za žrtve, fleksibilni radni aranžmani, privremena zaštita od otkaza i omogućavanje podrške na radnom mjestu žrtvama obiteljskog nasilja.

Esther Lynch, zamjenica tajnika ETUC-a, naglasila je da su žene manje sklone progovoriti o nasilju u trenutnoj situaciji kada se većina radnika/ica boji za svoje poslove. Lynch je izjavila: “Pandemija je stvorila dodatne prijetnje ženama na radnom mjestu, bilo da se radi o nasilju klijenata koji odbijaju poštivati mjere sigurnosti, novim oblicima seksualnog uznemiravanja online ili povećanju obiteljskog nasilja tijekom rada od kuće.”

Čitajte više

Proslava Dana pobede sa pominjanjem Tita isključivo u negativnom kontekstu naprosto je budalasti performans kakve nam, raznim povodima, već odavno priređuju ovdašnji zvaničnici, ojačani prekodrinskom bratskom snagom.
Žena iz Vijetnama sa francuskim državljanstvom u svojoj 79. godini vodi pravnu bitku protiv koncerna koji su proizvodili “ejdžent orindž”. Njime je američka vojska u ratu trovala vijetnamsko stanovništvo.
Autor ovu skepsu prema državnim kampanjama, poput ove s cjepivom, povezuje s nepovjerenjem prema državi koje potječe iz razdoblja socijalizma a to posebice vrijedi za marginalizirane grupe stanovništva poput Roma.