Šta bitcoin čini posebnim?

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Posljednjih mjeseci bitcoin je dospio u središte rasprava kako su istaknute ličnosti, poput Elona Muska, kupile bitcoin, čime je on dostigao rekordno visoku vrijednost.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Bitcoin i druge kriptovalute su u trendu. Uspon nevladinih, decentralizovanih, kodiranih elektronskih valuta poput bitcoina odvija se godinama. Posljednjih mjeseci bitcoin je dospio u središte rasprava kako su istaknute ličnosti, poput Elona Muska, kupile bitcoin, čime je on dostigao rekordno visoku vrijednost.

Mnogi Amerikanci možda nisu pratili skorije trendove, pa sada pokušavaju razumjeti o čemu se radi. Kako bi čitateljima pomogao u boljem razumijevanju ovog tehnološkog trenda, FEE (Fondacija za ekonomsko obrazovanje) je obavio intervju sa Willom Lutherom, profesorom ekonomije, direktorom Sound Money Project u okviru Američkog instituta za ekonomska istraživanja i saradnikom u Centru za monetarne i finansijske alternative Cato instituta.

Šta bitcoin razlikuje od američkog dolara?

Jednostavan način za razumijevanjem bitcoina je njegovo poređenje sa američkim dolarom. „Bitcoin je sličan dolaru u mnogim aspketima“, objašnjava Luther. „Oba su suštinski bezvrijedna, što znači da oni nemaju drugu upotrebu osim kao sredstvo razmjene. Oba su neotkupljiva, što znači da nemaju uporište u nekoj temeljnoj aktivi. Također, oba su na digitalnoj osnovi. (Bitcoin je u potpunosti digitalan, dok je dolar ‘samo’ 99,96% digitalan – dovoljno blizu.)“

Ipak, bitcoin i dolar se ipak razlikuju u nekim važnim stvarima.

Sa jedne strane, američka savezna vlada ima centralizovanu kontrolu nad dolarom i njegovom ponudom. Bitcoin je decentralizovan, što znači da ne postoji centralni autoritet koji ga kontroliše.

„Ponuda bitcoina je unaprijed programirana,“ kaže Luther. „Nikada neće biti više od 21 miliona bitcoina u opticaju, a ponuda će pratiti predodređenu trajektoriju dok ne dostigne maksimum. Ponuda dolara, sa druge strane, zavisi od odluka Federalnih rezervi.“
Jedna od posljedica ove razlike je da američka vlada može vršiti inflaciju američkog dolara ako to želi, štampanjem više novca. Niko ne može vršiti inflaciju bitcoina jer ponuda valute nije kontrolisana iz jednog centra niti je podložna manipulacijama.

Druga, ključna razlika, kaže Luther, je u tome što „bitcoin teži pružanju veće finansijske privatnosti u digitalnim transakcijama.“

Dok razmjene upotrebom dolara mogu biti u velikoj mjeri privatne ako se obavljaju licem u lice u kešu, digitalne razmjene upotrebom dolara obavezno uključuju treću stranu koja bilježi transakciju – poput Venma ili vaše banke. To otvara prostor za narušavanje privatnosti.
Sa druge strane, „s obzirom da se bitcoin može prenositi bez oslanjanja na treću stranu, on teži pružanju veće finansijske privatnosti nego tradicionalni digitalni mehanizmi,“ objašnjava Luther.

Da li je bitcoin valuta ili aktiva?

Mnoge informacije o bitcoinu uključuju priče o pojedincima koji stvaraju novac tako što kupuju bitcoin, a potom ga prodaju kada mu poraste vrijednost. Na prvi pogled, bitcoin se čini više kao aktiva poput dionica koje su kupuju na berzama nego kao valuta u smislu sredstva razmjene.

Međutim, bitcoin je oboje, objašnjava Luther.

„Bitcoin je, prvo i osnovno, valuta (ili potencijalna valuta),“ kaže ovaj ekonomista.

Međutim, „sve valute su i aktiva,“ kaže Luther. „A neke aktive su cijenjene. Iz tog razloga, neki ljudi vide bitcoin kao investiciju. Ali, to je sekundarno. Zaista, cijena bitcoina će rasti samo (1) ako on danas postane korisniji kao valuta ili (2) ako postoji uvjerenje da će biti rasprostranjenije korišten kao valuta u budućnosti. Prema tome, čak bi i oni koje bitcoin zanima kao investicija trebali razumjeti njegovu ulogu kao valute.“

Zašto je cijena bitcoina tako promjenjiva?

Bitcoin je poznat po nestabilnosti cijene, što znači da njegova vrijednost često bilježi drastične uspone i padove u relativno kratkom vremenskom periodu. To je ono što ga nekima čini atraktivnim spekulativnim aktivom, ali i preprekom njegovom širem usvajanju kao valute, sredstva za razmjenu.

Zašto je tako nestabilan?

„S obzirom da je ponuda bitcoina zapravo fiksna, njegova cijena fluktuira zbog promjena u potražnji,“ kaže Luther. „Bitcoin je nestabilniji od mnogih drugih aktiva zato što je sredstvo razmjene. Nestabilniji je od drugih sredstava razmjene zato što mu nedostaje jezgrovni, pouzdan izvor potražnje.“

„Sredstva razmjene su podložna onome što ekonomisti nazivaju mrežnim efektima“, objašnjava Luther. „Niko ne želi koristiti (neku vrstu) novca koju niko drugi ne želi koristiti. Svi žele koristiti isti novac koji koriste i njihovi trgovački partneri.“

„Prema tome, moja odluka da prihvatim bitcoin čini ga poželjnijim za vas i obratno,“ nastavlja Luther. „Mrežni efekt znači da male promjene u potražnji su zapravo pojačane, jer bilo šta što bitcoin čini atraktivnijim za mene, također ga čini atraktivnijim i za vas i za sve ostale, i to temeljom činjenice da je atraktivniji za mene. Isti proces vrijedi i u suprotnom smjeru za sve što ga čini manje atraktivnim.“

Opet, poređenje bitcoina sa dolarom može nam pomoći da bolje razumijemo ovaj fenomen.

„Kod drugog novca, uvijek postoji jezgrovna grupa korisnika na koju svi mogu računati da će je sa sigurnošću prihvatiti,“ kaže Luther. „Američka savezna vlada, na primjer, stoji spremna da prihvati dolare kao sredstvo plaćanja poreza i pristojbi. Veoma, veoma je malo vjerovatno da će ona prestati to činiti. Ta jezgrovna grupa korisnika pruža donju granicu za potražnju dolara (…) i kao posljedica toga, potražnja je uglavnom stabilna.“

„To nije slučaj sa bitcoinom,“ nastavlja on. „Nije nerazumno misliti da potražnja može pasti na nulu. Zato smo konstantno u gardu protiv takve perspektive. Relativno mali poremećaji neke ljude navode da preispitaju svoje pozicije. Posljedica toga je fluktuacija cijene bitcoina.“

Da li će bitcoin ikada ući u širu upotrebu u svakodnevnoj razmjeni?

Da je li bitcoin samo hir ili nešto što može ući u širu upotrebu u svakodnevnoj razmjeni je predmet velike rasprave. Luther, sa svoje tačke gledišta, ističe da se bitcoin već može koristiti u mnogim razmjenama.

„Možete kupiti novi kauč na overstock.com,“ kaže. „Možete platiti svoj AT&T wireless račun. Kažite mi šta tražite i dobre su šanse da ćete pronaći negdje nekoga ko je spreman to prodati za bitcoin. To što nije češće u upotrebi, iako su ga mnogi trgovci na malo spremni prihvatiti, upućuje na zaključak da nije prikladan za mnoge transakcije.“

„Bitcoin je veoma prikladan za izvršavanje prekograničnih transakcija,“ nastavlja Luther. „Prikladan je za privatne transakcije. Ali, veoma malo transakcija koje ja obavljam u jednom mjesecu odlaze preko granice ili zahtijevaju više privatnosti nego što moja banka može pružiti.

Zbog toga ne trošim bitcoin tako često. Sumnjam da i drugi ljudi imaju slične kalkulacije. To ipak nije udarac bitcoinu, nego priznanje da bitcoin teži da funkcioniše kao novac za posebnu upotrebu i čini se kao da će tako biti i u predvidivoj budućnosti.“

S engleskog preveo: Amir Krpić

Čitajte više