Papa s mise u Bagdadu poslao poruku ljubavi i jedinstva

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Drugog dana posjete Iraku papa Franjo je u popodnevnim satima u subotu, 6. marta, održao misu u bagdadskoj kaldejskoj katoličkoj katedrali Svetog Josipa odakle je podsjetio iračke kaldejske katolike na jedno od temeljnih načela katoličke vjere: da su blaženi oni koji su progonjeni, siromašni i koji tuguju.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Drugog dana posjete Iraku papa Franjo je u popodnevnim satima u subotu, 6. marta, održao misu u bagdadskoj kaldejskoj katoličkoj katedrali Svetog Josipa odakle je podsjetio iračke kaldejske katolike na jedno od temeljnih načela katoličke vjere: da su blaženi oni koji su progonjeni, siromašni i koji tuguju.

To je bilo prvi put da je papa predvodio misu koristeći kaldejski obred koji je poznat većini iračkih katolika. Kaldejska katolička Crkva je najbrojnija skupina katolika na području današnjeg Iraka.

Unatoč zabrinutosti zbog zaraze korona virusom, crkva je bila puna, zapaljen je tamjan, a zbor bez maski pjevao je himne i skandirao čitanja Svetog pisma, javile su agencije.

Papa Franjo, koji je vakcinisan protiv COVID-19, nije nosio masku, ali svećenici i vjernici jesu.

Za svoju propovijed Franjo je izgovarao tekst o blaženstvima, preuzet iz Isusove propovijedi u kojem stoji da u Božjim očima oni koji su blagoslovljeni nisu bogati, moćni ili slavni, već “siromašni, oni koji tuguju i koji su progonjeni”.

Rekao je: “Ljubav je naša snaga, izvor snage za našu braću i sestre koji su i ovdje trpjeli predrasude, poniženja, maltretiranje i progone zbog imena Isusovog”.

Papa Franjo je u posjetu Iraku kako bi pružio duhovni poticaj sve manjim kršćanskim zajednicama koje je militantna grupa „Islamske država“ istjerala iz svojih domova i koji se suočavaju s neprestanom prijetnjom šiitskih milicija.

Vjeruje se da kaldejski katolici predstavljaju oko 80 posto od procijenjenih 300 000 kršćana preostalih u Iraku.

Nešto ranije u subotu, 6. marta, papa Franjo i irački vrhovni šiitski imam Ali al-Sistani uputili su snažnu poruku mirnog suživota, pozivajući muslimane u ratom izmorenoj arapskoj naciji da prigrle iračku dugo iscrpljenu kršćansku manjinu tokom povijesnog sastanka u svetom gradu Najaf.

Njihov sastanak u svetom gradu Najaf, tokom rizične papine turneje po Iraku, prvi je susret pape s tako visokim šiitskim imamom.

Nakon sastanka, Al-Sistani, jedna od najvažnijih figura šiitskog islama, pozvao je svjetske vođe da drže velike sile odgovornima i da mudrost i razum prevladaju nad ratom.

Papa je također pozvao vjerske zajednice da rade zajedno.

Naglasio je važnost suradnje i prijateljstva između vjerskih zajednica “kako bismo, njegujući međusobno poštovanje i dijalog, mogli doprinijeti dobru Iraka i regije”, saopćeno je iz Vatikana u izjavi nakon sastanka koji je trajao oko 45 minuta.

Papa (84) je posjetio pretežno muslimanske zemlje, uključujući Tursku, Jordan, Egipat, Bangladeš, Azerbejdžan, Ujedinjene Arapske Emirate i palestinske teritorije, koristeći ta putovanja kako bi pozvao na međureligijski dijalog.

Al-Sistani je u izjavi rekao: “Vjersko i duhovno vodstvo moraju igrati veliku ulogu u zaustavljanju tragedije… i poticati strane, posebno velike sile, da mudrost i razum prevladaju i izbrišu jezik rata”.

Velike sile “ne smiju sponzorirati vlastiti interes na štetu prava ljudi da žive u slobodi i dostojanstvu”, rekao je, dodajući da bi kršćani trebali živjeti kao i svi Iračani u miru i suživotu.

Sastanak se održao u Sistanijevom skromnom domu gdje živi desetljećima, smještenom u uskoj uličici u Najafu, u blizini svetišta imama Alije.

Službena vatikanska fotografija pokazala je Al-Sistanija (90) u tradicionalnom crnom šiitskom ogrtaču i turbanu kako sjedi preko puta pape Franje, u bijeloj odori.

Al-Sistani je jedna od najvažnijih figura šiitskog islama, kako u Iraku, tako i šire. Kao asketski imam gotovo među milionima šiitskih sljedbenika, Sistani je intervenirao u kritičnim trenucima dok je Irak upadao iz jedne krize u drugu, piše Reuters.

Njegovim ediktima Iračani su prvi put poslani na slobodna birališta 2005. godine, okupio je stotine hiljada ljudi u borbi protiv „Islamske države“ 2014. godine i srušio iračku vladu pod pritiskom masovnih demonstracija 2019. godine.

On je povučena osoba koja se rijetko pojavljuje u javnosti ili održava sastanke. Odbio je razgovore s iračkim sadašnjim i bivšim premijerima, kažu njemu bliski dužnosnici.

Sistani se sreo s papom pod uvjetom da neće biti prisutni irački dužnosnici, rekao je izvor u predsjednikovom uredu, javljaju agencije.

Međureligijski susret u historijskom Uru

Franjo se potom uputio prema ruševinama drevnog Ura u južnom Iraku, koji se poštuje kao rodno mjesto Abrahama, oca židovstva, kršćanstva i islama.

U Uru je papa govorio na međuvjerskom sastanku usmjerenom na poticanje iračkih muslimana, kršćana i drugih vjernika da ostave po strani povijesna neprijateljstva i zajednički rade na miru i jedinstvu.

Papa je okupljenima rekao: “Ovo je istinska religioznost: štovati Boga i voljeti bližnjega”.

Vjerskim vođama je poručio da je prikladno da se okupe u Uru, “natrag do našeg porijekla, do izvora Božjeg djela, do rođenja naših religija da zajedno mole za mir kao djeca Abrahamova”.

Rekao je: „Iz ovog mjesta, gdje se rodila vjera, iz zemlje našega oca Abrahama, potvrdimo da je Bog milosrdan i da je najveće bogohuljenje skrnaviti njegovo ime mrzeći svoju braću i sestre. Neprijateljstvo, ekstremizam i nasilje nisu rođeni iz religioznog srca: oni su izdaja religije.”

“Mi vjernici ne možemo šutjeti kad terorizam zloupotrebljava religiju”, kazao je papa.

Rekao je da mira nikada ne može biti sve dok Iračani ljude različitih vjera gledaju kao na “druge”.

“Mir ne zahtijeva pobjednike ili gubitnike, već braću i sestre koji, unatoč svim nesporazumima i povredama u prošlosti, putuju od sukoba do jedinstva”, poručio je papa.

Vjerski vođe stali su da ga pozdrave. Tokom posjete Uru, papa je nosio masku, ali irački vjerski vođe uglavnom nisu, piše AP.

Sastanak se održavao u sjeni Urovog veličanstvenog zigurata, 6.000 godina starog arheološkog kompleksa u blizini modernog grada Nasirijah.

Nakon papinog susreta s Al-Sistanijem i međureligijskog događaja u Uru, premijer Iraka Mustafa al-Kadhimi proglasio je 6. mart Danom tolerancije i koegzistencije u Iraku. Premijer je u tvitu napisao da je to “u znak proslave” dva događaja, koja je Al-Kadhimi nazvao “povijesnim”.

Papa je započeo putovanje u Irak u petak, usred najstrožih sigurnosnih mjera ikad viđenih za papinski posjet.

Zemlja je poslala hiljade zaštitarskih djelatnika da ga štite tokom posjeta, koji je uslijedio nakon niza napada raketama i samoubicama i porasta broja oboljelih od COVID-a 19.

Posjeta Mosulu i Erbilu

U nedjelju ujutro papa Franjo kreće u Erbil. Po dolasku na aerodrom dočekat će ga vjerske i civilne vlasti iz regije iračkog Kurdistana prije nego što nastavi putovanje helikopterom do Mosula. Na centralnom trgu, okruženom granatama uništenim crkvama, odat će počast svim stradalima.

Isti dan papa Franjo će se sresti s malom kršćanskom zajednicom koja se vratila u Karakoš, gradić na sjeveru Iraka.

Blagoslovit će njihovu crkvu, koju je “Islamska država” koristila kao poligon za strijeljanje.

Popodne se papa Franjo vraća u Erbil gdje će održati svetu misu na stadionu “Franso Hariri”. Nakon ceremonije, papa će otputovati u Bagdad, a ponedjeljak ujutro nazad u Rim.

Papa je rekao da putuje kako bi pokazao solidarnost s razorenom iračkom kršćanskom zajednicom – koja broji oko 300 000, samo petinu od broja prije invazija Sjedinjenih Američkih Država 2003. i kasnijeg brutalnog islamističko-militantnog nasilje koje je uslijedilo.

Iračka sigurnost poboljšala se od poraza „Islamske države“ 2017. godine.

Nakon što je stigao, papa Franjo je pozvao Iračane da napokon pruže šansu mirovnjacima govoreći tokom sastanka s iračkim dužnosnicima i diplomatama u predsjedničkoj palači.

Papa Ivan Pavao II želio je posjetiti Irak, ali morao je otkazati planirano putovanje 2000. godine nakon što su se prekinuli razgovori s vladom tadašnjeg čelnika Sadama Husseina.

Čitajte više

Proslava Dana pobede sa pominjanjem Tita isključivo u negativnom kontekstu naprosto je budalasti performans kakve nam, raznim povodima, već odavno priređuju ovdašnji zvaničnici, ojačani prekodrinskom bratskom snagom.
Žena iz Vijetnama sa francuskim državljanstvom u svojoj 79. godini vodi pravnu bitku protiv koncerna koji su proizvodili “ejdžent orindž”. Njime je američka vojska u ratu trovala vijetnamsko stanovništvo.
Autor ovu skepsu prema državnim kampanjama, poput ove s cjepivom, povezuje s nepovjerenjem prema državi koje potječe iz razdoblja socijalizma a to posebice vrijedi za marginalizirane grupe stanovništva poput Roma.