Rodni jaz u zaposlenosti u EU

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Ususret ovogodišnjem Međunarodnom danu žena, Eurostat objavljuje seriju članaka o položaju žena na tržištu rada, među kojima se danas našao i onaj o rodnom jazu u zaposlenosti.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Ususret ovogodišnjem Međunarodnom danu žena, Eurostat objavljuje seriju članaka o položaju žena na tržištu rada, među kojima se danas našao i onaj o rodnom jazu u zaposlenosti. Podaci pokazuju da unatoč tome što stopa zaposlenosti žena u EU kontinuirano raste već nekoliko desetljeća, žene i dalje imaju znatno nižu stopu zaposlenosti od muškaraca. Prema posljednjim podacima Eurostata, u trećem kvartalu 2020. godine stopa zaposlenosti žena u dobi od 20 do 64 godine iznosila je 66,6%, a za muškarce 78,3%, odnosno rodni jaz u zaposlenosti iznosio je 11,7 postotnih bodova. Muškarci imaju višu stopu zaposlenosti od žena neovisno o razini završenog obrazovanja, ali ta je razlika tim veća što je razina završenog obrazovanja niža.

Dok je 87% muškaraca i 80% žena sa završenim visokim obrazovanjem bilo zaposleno u trećem kvartalu 2020., među osobama s nižom razinom obrazovanja ta je razlika puno veća – 66% muškaraca i samo 43% žena s nižom razinom obrazovanja su zaposleni. Drugačije izraženo, rodni jaz u zaposlenosti za osobe s nižom razinom obrazovanja iznosi 22,5 postotna boda, što je tri puta veći rodni jaz nego među visoko obrazovanim osobama. Rodni jaz u zaposlenosti između osoba sa srednjom razinom obrazovanja ne odudara od prosjeka i iznosi 12,6 postotnih bodova (78% muškaraca i 66% žena sa srednjom razinom obrazovanja su zaposleni).

U zadnjih deset godina rodni jaz u zaposlenosti smanjio se sa 13,5 postotnih bodova (2010.) na trenutnih 11,7 postotnih bodova. Međutim, tome je najviše pridonijela stopa zaposlenosti visokoobrazovanih osoba: rodni jaz u zaposlenosti osoba s visokim obrazovanjem smanjio se sa 7,2 postotna boda u trećem kvartalu 2010. na 6,4 postotna boda u trećem kvartalu 2020. Istovremeno, rodni jaz u zaposlenosti osoba s nižom i srednjom razinom obrazovanja u istom se periodu povećao – sa 21,7 na 22,5 postotna boda za osobe s nižim obrazovanjem, te sa 12,4 na 12,6 p.b. za osobe sa srednjom razinom obrazovanja. Budući da je razina obrazovanja u visokoj korelaciji s prihodima, ova se razlika može velikim dijelom objasniti mogućnostima povratka žena na radno mjesto nakon rođenja djeteta. Dok se visokoobrazovanim ženama financijski isplati ranije vratiti na posao, za žene s nižom razinom obrazovanja i niskim plaćama to nije uvijek slučaj.

Međutim, treba naglasiti da je sličan mehanizam na djelu i među osobama više razine obrazovanja i višeg socio-ekonomskog statusa. Žene s visokom razinom obrazovanja u prosjeku imaju nižu stopu zaposlenosti od muškaraca s istom razinom obrazovanja, iako žene čine više od polovice osoba s višom razinom obrazovanja. Neki od načina da se u ovom aspektu postigne veća rodna ravnopravnost su dobro plaćeni i neprenosivi roditeljski dopusti, kao i dostupnost te prišutivost dječjih vrtića. Nažalost, nijedna od aktualnih europskih politika za postizanje rodne ravnopravnosti ne uključuje ove strategije kao obvezujuće, pa utoliko izneseni podaci ne iznenađuju. Na kraju, čak i kada bi rodni jaz u zaposlenosti bio manji ili u potpunosti nestao, i dalje bi postojao problem kvalitete radnih mjesta zaposlenih žena. Upravo je rast atipičnih poslova u posljednja dva desetljeća koincidirao s rastom stope zaposlenosti žena, koje su prekomjerno zastupljene u tim oblicima rada (rad u nepunom radnom vremenu odnosno part-time zaposlenost, rad na određeno i slično).

Čitajte više