Policija na sveučilištima

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Usred pandemije koronavirusa, u Grčkoj je usvojen jedan novi zakon koji je zabrinuo studente i profesore. Oni strahuju od ograničavanja svojih građanskih prava.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Ispred dekanata Aristotelovog sveučilišta visi jedan plakat. Nekoliko stotina studenata je zauzelo zgradu dekanata, koja se nalazi na opustjelom kampusu. Zbog pandemije nema puno ljudi. Nasuprot njima otprilike isti broj policajaca, usred sveučilišnog kampusa. Studenti demonstriraju protiv jednog zakona koji je nedavno usvojen – a njime je predviđeno da u kampusu budu „stacionirani upravo policajci. Vlada se tako navodno želi obračunati s kriminalnim radnjama na sveučilištima. Ali na sveučilištima pretpostavljaju da se ipak radi o drugim motivima. Studenti i profesori strahuju od ukidanja svojih prava, odnosno slobode. I podsjećaju na važnu ulogu koju su univerziteti odigrali u grčkoj povijesti.

Rane prošlosti

Fotini Tsibiridou, profesorica na Makedonskom sveučilištu u Solunu, jedna je od više od 100 akademika koji prosvjeduju protiv novog zakona. „Strahujem od vojne diktature, koja se uvlači na sveučilišta, zajedno s policijom. A to nije u skladu sa slobodarskim temeljima dijaloga i kričkog razmišljanja.” Policiju se više povezuje s kulturom represije, dodala je. Iz njezinih riječi „odzvanja” i neka vrsta kulturne borbe koja dominira političkim i društvenim životom u Grčkoj – već desetljećima.

Nakon što je Hitlerov Wehrmacht okupirao Grčku, ta je zemlja postala poprište krvavog građanskog rata, u kojem su se sukobili lijevi partizani na sjeveru Grčke i konzervativna vlada u Ateni. I od tada su ljevičari i desničari nepomirljivi. Tsibiridou upravo u tim događajima vidi korijene aktualnog konflikta: “Zbog tog simptoma građanskog rata, koji je doveo i do vladavine vojne hunte u godinama između 1967. i 1974., u Grčkoj ima puno ružnih uspomena na policiju.” Vladavina vojne hunte je okončana 1974. – između ostaloga i zbog pobune studenata na Atenskom sveučilištu. Nakon toga je uveden „univerzitetski azil”, sveučilište je od tada bilo i prostor na kojem su politički progonjeni građani uživali zaštitu. I to sve do 2019. kada je vlada ukinula taj „azil” i sad uz pomoć novog zakona želi stacionirati policajce na kampusu.

Bolje obrazovanje s policijom?

Theodoros Kallitsis ne razumije aktualno uzbuđenje. On je predsjednik stranke Nea Dimokratía (ND) u Solunu, drugom po veličini grčkom gradu – i gradu u kojem se nalazi najveće grčko sveučilište. On podržava stranačkog šefa i premijera Kyriakosa Mitsotakisa, podržava i novi zakon. On sanja o tome da Solun postane kulturni i znanstveni centar Balkana. Sveučilišta bi u toj viziji trebala odigrati važnu ulogu, ali nedostaje sigurnosti, tvrdi Kallitsis: „Zadaća policije je da pomogne sveučilištima u tome da se osigura sigurnost studenata i nastavnog osoblja.”

I onda počinje pričati o kriminalu u okviru kampusa. O krađama, na primjer, o krađi opreme kako bi se proizvodila droga ili o akcijama političkog nasilja od strane radikalnih ljevičarskih skupina, kojih često ima u Grčkoj. Jedna se dogodila prošlog listopada. Ljevičarski studenti su tada napali dekana Atenskog ekonomskog sveučilišta, te ga prisilili da nosi natpis kojim se izražava solidarnost s ljevičarima koji su zauzeli neke kuće u Ateni i Solunu. Vlada desnog centra premijera je od 2019 nasilno „ispraznili” brojne kuće koje su okupirali ljevičari.

Tokom našeg intervjua s Kallitsisom, čuju se policijske sirene. Centar grada je djelomično blokiran. Već u popodnevnim satima zabilježeni su sukovi između bijesnih studenata i policije – koja se lako da provocirati. Kallitsis ne razumije kritiku, pa ni u kontekstu povijesnih zbivanja: „Formirat će se privatna sigurnosna služba, koju će plaćati policija. I ona će biti podređena sveučilišnoj upravo. Policajci neće biti naoružani.” Ali stvari nisu baš tako jednostavne: policajci će na kampusu smjeti pretresati ljude, privoditi ich i ispitivati. To su kompetencije koje „obične” sigurnosne kompanije (ili redari) nemaju. A upravo je „uni-azil” trebao štititi od takvih uplitanja u slobode studenata i profesora – i to kao lekcija iz vremena vojne hunte.

Kallitsis je uvjeren da veća doza sigurnosti znači i bolje obrazovanje. Iako je baš njegova stranka dijelom „srezala” budżet javnih sveučilišta, a nije im na raspolaganje ni stavila dodatna sredstva u doba korone. Čak za 22,59% je vlada smanjila budżet sveučilišta za 2021. – po pitanju izdataka za materijal ili usluge. A grčka sveučilišta su kronično loše opremljena kad se radi primjerice o opremi za laboratorije.

Više policije, manje sigurnosti?

Ogroman dio sveučilišne administracije, čak i konzervativno Atensko sveučilište, sindikat zaposlenika u policija, pa i neki poznatiji članovi stranke Nea Dimokratia protive se slanju policajaca na sveučilišta. A ona su vladi ponudila alternativan prijedlog: sveučilišta predlažu etabliranje privatnih zaštitara na kampusu. Za profesoricu Fotini Tsibiridou je, kako kaže, pomalo ironično da je upravo aktualna vlada premijera Kyriakosa Mitsotakisa ukinula tada postojeću privatnu zaštitarsku službu. Bilo je to 2013. Mitsotakis je tada obnašao dužnost ministra uprave i bio je pod pritiskom da u tim kriznim godinama reže troškove u administraciji. I sad te službe više nema, napominje Tsibiridou. Osim toga, kako dodaje, dobra rasvjeta, sigurnosna vrata i elektronički sustavi alarmiranja mogli bi spriječiti krađu uređaja. Policija na kampusu, to je simbolički akt vlade koji samo vodi do novih sukoba, smatra ona.

Dr. Angelos Kaskanis je politički analitičar za sigurnosna pitanja. I on vidi određeni konfliktni potencijal ako doista uniformirani policajci ubuduće budu stacionirani na kampusu: “Bojim se da će to dovesti do kontinuiranih sukoba između policije i studenata, do neke vrste urbanog rata. Sve ono što se trenutno širi po medijima, od strane sindikata ili radikalnih ljevičarskih skupina, upravo upućuje na to. Nitko od njih nije spreman na bilo kakve ustupke po tom pitanju.” Kaskanis također podržava zahtjev sveučilišta da se angažira privatne zaštitare koji bi bilo obučeni specijalno za posao na kampusu.

Kaskanisa posebno zabrinjava trenutak u kojem dolazi do tog prijedloga, odnosno brzina kojom vlada želi provesti taj radikalni potez: „Zbog korone vladi uopće nije trebala ni neka velika većina da bi usvojila zakon. A pritom se u stvarnosti radi o revoluciji.” Opozicija uopće nije ni imala dovoljno vremena da iznese kontra-argumente. S obzirom na činjenicu da sveučilišta imaju tako važnu ulogu u mladoj grčkoj republici, bila je potrebna široka debata u kojoj bi sudjelovale sve involvirane institucije i strane, smatra naš sugovornik. Kaskanis čak spominje i ideji održavanja referenduma o tom pitanju. Ad-hoc odluka će, kako zaključuje, samo dovesti do toga da se pojača konflikt između dvije strane.

Čitajte više