Kako će Kirgistan otplatiti ogromne dugove Kini?

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Peking je do sada pokazao spremnost da odgodi neke zajmove, ali ne nudi direktno olakšanje, ukazujući na teško pregovaračko okruženje za zemlje poput Kirgistana koje su pod veoma teškim finansijskim pritiskom.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Suočen s ekonomskim problemima i manjkom finansijskih tokova, Kirgistan osjeća težinu svog nabujalog državnog duga – od čega je značajan dio dužan Kini – i razmatra neke drastične mjere za ispunjavanje svojih obaveza, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Vanjski dug Kirgistana navodno iznosi čak pet milijardi dolara, a više od 40 odsto (1,8 milijardi dolara) duguje Kineskoj izvozno-uvoznoj banci za niz infrastrukturnih projekata tokom posljednje decenije pod krinkom inicijative ‘Pojas i put’ (BRI), vanjskopolitičko političkog projekta lidera Si Đinpinga.

Biškek se, međutim, bori s ekonomskim problemima čiji je bruto domaći proizvod pao za 8,6 odsto u 2020. godini, što izaziva bojazni da zemlja neće moći otplaćivati kredite ili čak podmirivati kamate, posebno prema Pekingu.

S približavanjem rokova, kirgiški zvaničnici raspravljali su o potencijalnom oduzimanju imovine kao obliku otplate.

“Ako dio [duga] ne platimo na vrijeme, izgubit ćemo mnoštvo imovine”, rekao je novi predsjednik Kirgistana Sadir Žaparov državnoj novinskoj agenciji Kabar u intervjuu 13. februara. “Ugovore s takvim uslovima potpisao je [predsjednik Almazbek] Atambajev. Ali, ako Bog da, na vrijeme ćemo se riješiti svih dugova. Postoje planovi.”

Koji su tačno ti planovi, ostaje da se vidi.

Iako se Žaparovljevi komentari suzdržavaju od direktnog spominjanja Kine, državni razgovor od tada se preusmjerio na to kako zemlja sa 6,4 miliona stanovnika može otplaćivati svoje kredite Pekingu, svom najvećem kreditoru i velikoj političkoj sili u Centralnoj Aziji.

Ovaj zastoj duga naglašava tešku obavezu koju mnoge zemlje – uključujući Kazahstan, Tadžikistan i Pakistan – imaju s kineskim dugovima iz velikih infrastrukturnih projekata BRI-a dok se suočavaju s ekonomskom krizom izazvanom pandemijom COVID-19.

Peking je do sada pokazao spremnost da odgodi neke zajmove, ali ne nudi direktno olakšanje, ukazujući na teško pregovaračko okruženje za zemlje poput Kirgistana koje su pod veoma teškim finansijskim pritiskom.

“Kina je puno puta pokazala u Latinskoj Americi i Africi da nije dobrotvorna organizacija i da je vrlo pragmatičan partner u pogledu povrata dugova”, rekao je za RFE/RL Temur Umarov, stručnjak za odnose Kine i Centralne Azije u Moskovskom centru Karnegi. “Za Kirgistan je izazovna situacija bez jasnog izlaza.”

Kirgistan je posljednjih mjeseci razmatrao mogućnosti za razvoj rudnika željezne rude ‘Jetim-Too’, a neki su vladini kritičari iznijeli mogućnost da bi vlasti mogle rasprodati ili predati rudarska prava na unosni depozit kako bi isplatili svoje dugove Pekingu.

Kao predsjednički kandidat, i sam Žaparov imao je ideju da koristi Jetim-Too za podmirivanje državnog duga prema Kini, iako je Narodna banka Kirgistana rekla da vlada planira zadržati vlasništvo.

Osim koncesija za sirovine i rudnike, pojedini zastupnici su spomenuli i mogućnost da vlada preda djelomično upravljanje energetskim sektorom zemlje.

Ovaj ishod za rješavanje dugova zemlje pokrenuo je podpredsjednik skupštine Akil Žaparov (koji nije vezan za predsjednika) 22. februara, ako Kirgistan ne može podmiriti svoje kamate na kontroverznu rekonstrukciju glavne elektrane u Biškeku, koju finansira Kina, s troškovima koji su se uveliko povećali prije sloma, a koji i dalje pokazuju nedostatke u proizvodnji.

“Kirgistan nema prednost i više različitih opcija za rješavanje ove krize”, rekla je za RFE/RL Niva Jau, istraživačica na Akademiji OSCE-a u Biškeku. “Mnogo toga će ovisiti ako Žaparov bude u stanju slijediti svoje ekonomske reforme i uvesti mjere protiv korupcije.”

U potrazi za dobrom voljom

Žaparov i Si imali su prvi telefonski razgovor 22. februara, tokom kojeg je kirgiski predsjednik izrazio podršku za više kineskih projekata u zemlji i pohvalio Sijevo rješavanje niza međunarodnih pitanja.

Telefonski poziv uslijedio je nakon zategnutih odnosa Biškeka i Pekinga oko događaja koji su doveli Žaparova na vlast i odveli Kirgistan u političku krizu u oktobru.

Nacionalist Žaparov došao je na vlast nakon protesta zbog parlamentarnih izbora koji su srušili vladu i nakon kojih je uslijedila ostavka predsjednika Soronbaja Ženbekova.

No, nakon tih događaja, kineske firme i građani u Kirgistanu suočili su se s napadima i potresima, što je dovelo do toga da je ambasador Kirgistana u Kini, Kanajim Baktigulova, pozvan u Peking dok su kineski zvaničnici izrazili nezadovoljstvo i zabrinutost za sigurnost svojih građana.

“Peking ima mnoge zabrinutosti zbog populističkog vođe poput Žaparova”, rekla je Jau. “Kina je čekala da se stabilizuje unutrašnja politička situacija i još uvijek ima puno kolebanja.”

Posljednjih godina širom Centralne Azije povećani su protukineski protesti, a mnoge demonstracije održavane su i u Kirgistanu i Kazahstanu.

Zabrinutost oko vlasništva nad zemljom, državnog duga, kineske radne prakse i logora u susjednoj kineskoj provinciji Sinđiang – u kojoj su osim Ujgura boravili i etnički Kirgizi i Kazahstanci – pozivali su na okupljanje u zemlji. Posljednjih godina u Kirgistanu i Kazahstanu dogodili su se i vandalizam i nekoliko napada na kineske radnike.

Žaparov – čiji su roditelji dugo živjeli u Kini – sada mora uvjeriti Peking da može biti pouzdan partner, a da se ne otuđi od nacionalističke, antikorupcijske retorike koja mu je pomogla da dođe na vlast.

Na obje strane kirgistanski čelnik se suočava s ogromnim preprekama.

Rašireni gnjev zbog korupcije i dalje je pristan u Kirgistanu, a mnogi detalji oko prošlih ugovora o kreditu potpisani s kineskim entitetima nepoznati su, što izaziva daljnja nagađanja u javnosti o tome kako će vlada podmiriti svoj dug Pekingu.

Štaviše, Žaparov se također bavi posljedicama otkrića oko Raimbeka Matraimova, bivšeg zamjenika šefa carine i uticajnog moćnika koji je 18. februara po drugi put uhapšen zbog sumnje u pranje novca nakon reakcije javnosti zbog blage novčane kazne koja mu je izrečena. Navodi protiv Matraimova prvi su put otkriveni zajedničkom istragom RFE/RL.

S ograničenim iskustvom u diplomatiji, Žaparov također želi pojačati rusku podršku kako bi se lakše suočio s brojnim problemima, te je u posjeti Moskvi 24. i 25. februara razgovarao s predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim najvišim zvaničnicima.

Igranje dugotrajne igre

Čak i prije političkog previranja koja su Žaparova dovela na dužnost, Biškek je tražio od Kine oprost duga.

Prije pandemije, Kirgistan je napredovao u otplati nepodmirenih zajmova, ali finansijski problemi uzrokovani COVID-19 slomili su ekonomiju zemlje koja i dalje zavisi o prekograničnoj trgovini s Kinom.

U novembru 2020. iz Pekinga je stiglo određeno olakšanje u obliku odgode duga, dopuštajući da se 35 miliona dolara duga za tu godinu odgodi do 2022-24., uz kamatu od dva odsto.

Kirgistan je također osigurao pomoć međunarodnih kreditora putem sporazuma Pariškog kluba u junu, suspendujući dug u vrijednosti od 11 miliona dolara do kraja godine. Biškek kolektivno duguje više od 300 miliona dolara Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu i Južnoj Koreji.

Ali ti poslovi nude samo privremeno olakšanje i ne bave se širim strukturnim pitanjima zbog nemogućnosti Kirgistana da ispuni svoje dužničke obaveze. Budući da je Biškek istraživao razne drastične mogućnosti otplate svojih kineskih dugova, vrste ustupaka koje je Peking spreman ponuditi mogle bi biti odlučujući faktor.

“Šablon je takav da je Kina spremna odgoditi dug, ali samo u nekolicini slučajeva to je zapravo i zapisala”, rekao je za RFE/RL Džonatan Hilman, direktor projekta Ponovno povezivanje Azije u Centru za strateške i međunarodne studije. “Primjeri zapljene imovine bili su izuzetno rijetki.”

Kina drži mnoge karte u pregovorima o dugovima, a ugovori potpisani s Kirgistanom predviđaju da će se svi sporovi oko otplate rješavati na kineskim arbitražnim sudovima, a ne na međunarodnim, a mogli bi sadržavati i druge klauzule u korist Pekinga.

“Mnogo problema s kojima se suočava Kirgistan proizlazi iz nedostatka dužne pažnje i lošeg upravljanja kirgiških zvaničnika tokom godina”, rekao je Hilman. “Ali mislim da je ovo lekcija o rizicima poslovanja s Kinom. To se događa kada vam nedostaje transparentnosti oko kreditiranja.”

Ipak, Kina je i dalje zabrinuta zbog svoje reputacije u Kirgistanu, kao i šire regije u cjelini, i vjerovatno će biti svjesna situacije i osjetljivosti prilikom preuzimanja kontrole nad bilo kojom imovinom u državi Centralne Azije.

“Preuzimanje imovine nije dobar politički potez”, rekao je Hilman. “To će potvrditi najgore strahove svih o Kini i ‘Pojasu i putu’”.

Čitajte više