Sve veće nezadovoljstvo Nijemaca svojom vladom u koroni

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Još od početka pandemije nije bilo toliko nezadovoljstva prema vladi kancelarke Merkel: prema reprezentativnom ispitivanju, građani žele i brže cijepljenje, više testova, više ukidanja zabrana...
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Prema najnovijem rezultatu ispitivanja Deutschlandtrend, sve je manje razumijevanja za mjere njemačke vlade u suzbijanju pandemije. Rezultat je zapravo paradoksalan: čak 47% upitanih podržava mjere zabrana, njih 20% želi da mjere budu čak još oštrije. Ali kad se postavi konkretna pitanja o mjerama koje se provode, nezadovoljstvo i nerazumijevanje još nikad nije bilo toliko veliko.

Najgore prolaze vladine mjere nabave cjepiva i cijepljenja stanovništva: već i zbog toga da se nitko ne progura “preko reda” se distribucija cjepiva i cijepljenje provode u posebnim centrima – koji uglavnom još uvijek zjape prazni zbog čitavog niza razloga. Tri četvrtine upitanih jednostavno ne može razumjeti da to ne može biti brže i učinkovitije – ispitivanje je provedeno početkom ovog tjedna, dakle prije odluke da bi cjepivo na raspolaganje od sljedećeg mjeseca trebali dobiti i kućni liječnici što će vrlo vjerojatno ubrzati taj proces.

Deutschlandtrend Corona-Management

No onda su tu mjere za škole i dječje vrtiće: nakon više od godine dana jedva itko može reći da je pandemija nekakvo iznenađenje, ali se još uvijek posvuda improvizira i zapravo ne zna što i kako – sedam od deset upitanih ne razumije takav kaos. Tu je onda i nezadovoljstvo, zašto se konačno ne krene s redovnim testiranjem u mogućim žarištima zaraze.

Greška očito dolazi sa samog vrha…

Isti broj upitanih se ne osjeća ugodno i zbog ovih golemih mjera potpore gospodarstvu: koje će biti posljedice svega toga je jedva kome jasno, tim prije što je dvije trećine upitanih nezadovoljno i kako političari objašnjavaju mjere protiv korone – da sad i ne spominjemo kako. Jer sve odluke se donose daleko od plenarne dvorane parlamenta gdje bi i rasprava bila izložena kritici javnosti, nego na sastancima kancelarke s predsjednicima pokrajinskih vlada.

Sve ih je više koji za sve to krive politički vrh: zapravo je vlada kancelarke Merkel dobro prolazila u ispitivanjima – još prošlog mjeseca je zadovoljstvo iznosilo 55% – i to nije iznenađenje u krizi gdje su građani skloniji podršci vladi. Ali to vladu onda skupo košta kad se njezine mjere pokažu neučinkovitima – jer je broj novozaraženih i dalje razmjerno velik. Zato je sad zadovoljstvo palo već na 50%, a njih 49% je izrazilo i jasnu kritiku mjerama vlade.

64% upitanih je još uvijek zadovoljno kancelarkom Angelom Merkel- ona je i dalje najpopularnija političarka u ovoj zemlji – ali još prošlog mjeseca je zadovoljstvo kancelarkom bilo čak 5% veće. Najdublji pad popularnosti je doživio ministar zdravstva Jens Spahn (CDU): makar politika protiv (neučinkovitog) suzbijanja zaraze nipošto nije rezultat samo tog ministra, on plaća najveću cijenu i popularnost mu je pala za 12% na 39%.

Nitko se ne ističe zaslugama

Ne prolazi mnogo bolje niti ministar gospodarstva Peter Altmaier (CDU): i on se zapleo u dilemi, kako zabranama spriječiti širenje pandemije, ali da ipak bude više ukidanja zabrana kako bi se pomoglo njemačkom gospodarstvu. Ishod njegovog slaloma jest da mu je popularnost pala za 10% na 33%. Ukupno uzevši, odnosi političkih snaga su gotovo nepromijenjeni: CDU je izgubio jedan postotak i došao je na još samo 33% građana koji bi birali tu stranku na izborima, koalicijski partner SPD je dobio jedan postotak i još se drži kod 16%.

Alternativu građani još uvijek najprije vide u Zelenima (20%) makar su i oni izgubili jedan posto. AfD je i dalje oko 11% (+1%), a Liberali (-1) i Ljevica (+1) su se izjednačili kod 7%. Jer zapravo građani od svojih političkih stranaka jedva uopće čuju ono što hoće čuti.

Hoće li tome ikad doći kraja?

A to je bez ikakve sumnje – perspektiva izlaska iz ovog kućnog pritvora. Ma kolika je podrška mjerama zabrana, tako još samo 34% upitanih misli kako treba ustrajati na njima, 54% misli kako bi ih barem donekle trebalo ukinuti. Političari tu naveliko raspravljaju o normalnoj nastavi u školama i vrtićima, ali to građanima nije toliki prioritet (70% za popuštanje mjera) kolika im je muka zbog zatvorenih trgovina (82%), restorana (80%) i hotela (77%).

Nije mnogo manje nerazumijevanje zašto su zatvorena kina, kazališta i muzeji (68% želi barem djelomično otvaranje), a 65% upitanih ne može ni bez svojih teretana i sportskih priredbi. Jasna je i poruka službenom Berlinu: 38% upitanih misli kako se sve treba određivati s političkog vrha (tome su naklonjeniji pripadnici lijevih stranaka), 58% upitanih želi to rješavati na lokalnoj razini i prema lokalnim okolnostima – makar tako neminovno dolazi do pravog kaosa različitih odredbi i uredbi diljem zemlje.

Ovo ispitivanje Deutschlandtrenda je opet provela agencija Infratest dimap 1. i 2. ožujka, dakle prije najnovijeg sastanka kancelarke s čelnicima njemačkih pokrajina. No kako smo čuli na raspravama u pokrajinskim parlamentima nakon najnovijih mjera produženog lockdowna, tu i dalje ne postoji sloga oko mjera suzbijanja pandemije.

Čitajte više

Sećamo se izjava prethodnog patrijarha Irineja o Kosovu kao zemlji koja je „natopljena našom krvlju“, te da stoga „ne mogu oni njome vladati“ ili o načelu da „ono što je silom oteto, silom se i vraća“.
Razgovaralo se o tome u kojoj meri vlast promoviše govor mržnje, kako se taj govor odomaćio u Skupštini Srbije, pa se poslanici takmiče ko će izreći više uvreda na račun opozicije i kritičara vlasti, kakav je uloga tabloida i desničarskih portala u širenju govora mržnje...
Srce mi je slomljeno, misli Nel. Ali u našoj porodici ne kažemo: „Srce mi je slomljeno“. Mi kažemo: „Ima li keksa?“ Mora se jesti. Mora se mrdati. Mora se misliti na nešto drugo.