Papa Franjo u Iraku: Gest pomirenja sa islamom?

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Po prvi put u povijesti jedan papa posjećuje Irak. Rat i teror otjerali su većinu kršćana iz te zemlje. Mnogi su dospjeli i u Njemačku. Tako i u ovoj zemlji taj posjet sa zanimanjem prate osobito irački kršćani.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

„Sad u vrijeme korona-pandemije teško je putovati iz Njemačke u Irak. Ali, zapravo svi žele papin posjet pratiti na televiziji ili na Youtubeu.” Raad Washan Sarah Sharafana je svećenik kaldejskih kršćana, iračkih katolika, u Berlinu. Već tjednima ovaj 51-godišnjak moli za predstojeći posjet pape Franje Iraku kad nedjeljom u katoličkoj crkvi Dobrog Pastira s katolicima iz Iraka slavi svetu misu. Nikad ranije jedan poglavar katoličke crkve nije posjetio Irak. I ni jedno od dosadašnja 32 putovanja pape Franje nisu pratila tako velika očekivanja kao ovaj četverodnevni posjet Iraku od 5. do 8. ožujka.

Alen Albezo je svake nedjelje među pedesetak vjernika koji u ovoj crkvi zbog korona-pandemije mogu slaviti svetu misu. Ova zajednica je puno mlađa nego prosjek katoličkih zajednica u Njemačkoj. Puno je mladih ljudi, nekoliko djece. Albezo ima 21 godinu, nakon svete mise još dugo razgovara sa svojim vršnjacima. „Važno je ponekad vidjeti, osjetiti, čuti iračko podrijetlo”, kaže on u razgovoru za Deutsche Welle. Govori o sjećanju na domovinu, o povezanosti s aramejskim jezikom, jezikom kojim je govorio Isus. Kaldejski kršćani održavaju bogoslužje na tom jeziku.

Priprema za maturu

Albezo je 2015. stigao u Njemačku, kad su stotine tisuća ljudi bježale u Europu od rata u Iraku i Siriji. „S izbjegličkim valom”, kaže on, došao je skupa s jednim bratom i jednim nećakom. Put je vodio od ninivske visoravni preko Turske, Grčke, Bugarske, Srbije, Austrije u njemački Erding kod Münchena, a zatim preko Hamburga u Berlin. Bilo je to dugo putovanje u jedan drukčiji svijet – ali kad Albezo sad nabraja postaje svoga putovanja ne treba mu za to više od 20 sekundi. 2017. su roditelji u sklopu spajanja obitelji mogli također doći u Njemačku za svojim sinovima. Već odavno obitelj ne stanuje u izbjegličkom smještaju nego u vlastitom stanu u otmjenoj berlinskoj četvrti Charlottenburgu. Na ljeto bi Albezo trebao završiti školu maturom, a nakon toga započeti izobrazbu za zubarskog asistenta. No, zapravo bi on htio postati zubar, kaže Albezo. I sve to pripovijeda na gotovo besprijekornom njemačkom.

Kad ovaj mladić priča o svojoj rodbini zapravo priča o sudbini kršćana u Iraku. Jer, od nekadašnjih oko dva milijuna iračkih kršćana u svojoj domovini je ostao samo mali dio. 2014. u ninivsku visoravan su upali teroristi takozvane Islamske države. Albezova obitelj je živjela u mjestu Bartilla koje je bilo većinski kršćansko. Teroristi su uništavali crkve, ubijali kršćane. „Tko nije prešao na islam morao je plaćati kaznu. A to si nismo mogli priuštiti. Čovjek je mogao biti i ubijen.” Od njegove rodbine još oko 20 posto živi negdje u Iraku, ostalih 80 posto su „raštrkani po cijelom svijetu”. Navodi da su u Americi, Kanadi, Njemačkoj, Švedskoj, Austriji.

Raste broj kaldejskih kršćana u Njemačkoj

Danas u Njemačkoj žive tisuće kaldejskih kršćana, dakle kršćana iz Iraka. U podacima koji se mogu naći na internetu već godinama se navodi broj od 6.000 kaldejskih kršćana. Ali, župnik Sami Danka iz Kaldejske katoličke župe u Münchenu procjenjuje da je njihov broj puno veći. U međuvremenu u Njemačkoj živi oko 20.000 kaldejskih kršćana, kaže on za Deutsche Welle. Najviše ih je u Bavarskoj gdje veće zajednice postoje u Münchenu, Augsburgu i Nürnbergu. Velika zajednica postoji i na širem području Stuttgarta. Ali i u Essenu, Mönchengladbachu, Münsteru, Berlinu, Hamburgu, Hannoveru, Frankfurtu na Majni i Mainzu se održavaju bogoslužja kaldejskih kršćana u tamošnjim katoličkim crkvama. U Essenu su kaldejski kršćani na korištenje dobili jednu crkvu koja se više nije koristila. No zbog korona-pandemije vjerojatno nitko od kaldejskih kršćana iz Njemačke nije otputovao u Irak kako bi tamo bio za vrijeme papinog posjeta. Ni župnik Danka ne pozna nikoga tko je otputovao u Irak.

Alen Albezo iz Berlina ima rodbine u Iraku. Neke druge obitelji su potpuno prekinule kontakt s Irakom. „Cijela moja obitelj više ne živi u Iraku”, kaže Athraa Hanna (28). Samo nekoliko daljnjih rođakinja su negdje na sjeveru Iraka, „svi ostali su u Australiji, Americi, Njemačkoj”, kaže ona. To potvrđuje tragičnu priču o kršćanima na Bliskom i Srednjem istoku koji su posljednjih desetljeća izvrgnuti progonu.

Važan jezik

Hanna je kao djevojčica s obitelji došla u Berlin 2006. godine. Danas je ona zubarska asistentica. Nedjeljom nekad ide na svetu misu na njemačkom, ali najčešće ide na svetu misu kaldejskih kršćana. I Athraa Hanna govori o značenju aramejskog jezika. „Meni je jako lijepo da razumijemo aramejski, taj stari jezik. Ima puno ljudi koji ga ne govore dobro ili ne razumiju. Onda više ne razumiju ni našu Bibliju.”

Sad papa odlazi u njihovu zemlju s dugom tradicijom, posjećuje mjesta patnje, susrest će se s političarima i muslimanskim predstavnicima. Athraa Hanna je zbog toga vidno uzbuđena. „Nadamo se da će u Iraku biti moguć miran suživot”, kaže ona za DW. „I nadamo se da će cijeli svijet gledati u našu zemlju, Jer, danas rijetko tko poznaje Irak.”

Papa uživo

Albezo zna „kako to izgleda vidjeti papu ili uživo slušati njegove riječi”. 2016. godine je iz Berlina išao na Svjetski kongres mladih u poljskom Krakovu. Kaže da su kršćani u Iraku manjina koja je „u ovo vrijeme napuštena i sama”. U toj situaciji je papin posjet utjeha i nada. Sve što se u Iraku događa jednako pogađa i kršćane i muslimane. „Mislim da je to nešto pozitivno za nas ako papa čini jedan takav korak.”

Župnik Sharavana će u nedjelju u svakom slučaju moliti za papu koji će tada biti u Iraku. Nada se da će papin posjet skrenuti pozornost ljudi na Zapadu na situaciju kršćana uz Eufrat i Tigris. „Potrebna nam je solidarnost drugih zemalja, solidarnost Europe s našom zemljom.” Druge zemlje bi trebale pogledati tamošnje stanje jer „tamo imamu puno poteškoća”, kaže kaldejski župnik Sharafana.

Čitajte više