Pomor najvažnijih bića na planeti

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Bugarska se naime u posljednjih pet godina od zemlje sa minimalnim brojem preminulih pčela prometnula u zemlju u kojoj je hitno potrebno nešto poduzeti, budući da je ove godine zimski pomor pčela iznosio u prosjeku od 50 do 70 posto ovisno o regiji.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Bugarski pčelari prijete podizanjem šatora ispred tamošnjeg Ministarstva poljoprivrede i hrane, bijesni zbog manjka mjera koje zemlja (ne)poduzima da bi se zaustavio pomor pčela. Prosvjed je uslijedio nakon što su pčelari izračunali da ponegdje čak i do 80 posto pčela nije uspjelo preživjeti zimu, i to sve nakon što se početak 2020. godine činio obećavajućim za uspjeh pčela kojima je godila karantena i manjak prometa na cestama. Suprotno očekivanjima, u periodu od maja do jula primijećen je masovan pomor pčela koji je pripisan upotrebi pesticida tiametoksama nelegalnog u EU.

Ovo je treći masovni pomor pčela u Bugarskoj u posljednje tri godine, a za prvi je u prvostupanjskoj presudi bila optužena najveća bugarska poljoprivredna kompanija Octopus sa prihodima od 150 milijuna eura godišnje, da bi u drugom stupnju presuda bila poništena, a pomor pčela proširio se sa jedne regije na drugu, i treću, da bi sada bio primijećen u svim regijama. Ova kompanija prima čak 11 milijuna eura subvencija europskih sredstava te i dalje koristi zabranjene pesticide usprkos dodatnim zabranama. Dokazano je to analizama na preminulim pčelama u privatnim laboratorijima, budući da država nije zaštitila pčelare. Međutim, zbog visoke cijene takvih analiza, broj privatnih tužbi pčelara protiv Octopusa bio je nizak.

Bugarska se naime u posljednjih pet godina od zemlje sa minimalnim brojem preminulih pčela prometnula u zemlju u kojoj je hitno potrebno nešto poduzeti, budući da je ove godine zimski pomor pčela iznosio u prosjeku od 50 do 70 posto ovisno o regiji. Da stvar bude gora, stvarni razmjeri pomora se skrivaju jer se pčelari boje gubitka subvencija ako otkriju stvarne brojke. Pregled stanja na terenu ove godine znanstvenicima je bio dodatno ograničen zbog mjera zabrane putovanja, tako da su ovisili o “znanosti građana” odnosno o mogućnostima stanovništva da izađu na teren i budu njihove oči na daljinu.

Pčelari upozoravaju da pomor znači da će ovu godinu preživjeti tek polovica ukupnog broja kolonija te da će u Bugarskoj ostati svega 400 do 500 tisuća košnica. Dok jedni smatraju da je glavni uzrok tako visokog stupnja pomora suša, drugi upozoravaju na već ranije identificirani problem korištenja nedozvoljenih pesticida (tiametoksan) koji štete pčelama. Problem dodatno pogoršava zataškavanje radi subvencija ali još više i potpuno neadekvatni planovi države da sanira problem, zbog čega se i prosvjeduje pred Ministarstvom poljoprivrede. Naime, osim što su pčele u bugarskom zakonu tretirane kao i stoka – koja nije ugrožena i koju se lakše uzgaja – Ministarstvo je to koje gura podatke o pomoru pčela pod tepih te prikriva i ne objavljuje točne podatke na tu temu. Zanimljivo je da je Europska komisija 25. februara objavila izvješće koje svjedoči o sistemskoj zloupotrebi europskih subvencija za poljoprivredu u dijelu zemalja članica, među kojima je navedena i Bugarska.

Podsjetimo da su pčele proglašene “najvažnijim bićima na Zemlji”, zbog toga što o njihovom oprašivanju ovisi 70 posto hrane koju jedemo. Bez pčela, na 100 najvažnijih namirnica koje jedemo, 70 će nestati. Pritom treba uzeti u obzir da je na planeti broj pčela već značajno smanjen te da se radi o ugroženoj vrsti. No, osim 70 posto naših namirnica, bez pčela bi se radikalno smanjila i bioraznolikost, odnosno kolabirao bi ekosustav, budući da se radi o sustavu spojenih posuda. Epidemiološke mjere mogle su tako sačuvati život pčela, da nije bilo pesticida. Naime, manje ispušnih plinova na cestama olakšava pčelama pronalazak hrane (bliže košnici) jer onečišćenje zraka ograničava doseg mirisnih pupoljaka, i njihovu trajnost, razbijajući molekule mirisa koje biljke emitiraju što pčelama otežava pronalazak hrane. Zbog toga često moraju letjeti dalje u potrazi za hranom, a na povratku ih ispušni plinovi kao i pesticidi dodatno ošamućuju, pa se ponekad niti ne uspiju vratiti u košnicu. Pad udjela ozona (60 dijelova na milijardu) u atmosferi dovoljan je da uzrokuje kemijske promjene koje zbunjuju pčele i uzrokuju njihovu glad i ošamućenost. Preživljavanje pčela ovisi o brojnim faktorima – poput zagađenja, stanje matica, proizvodnje novih matica, ali ponajviše pesticida.

Na primjer, ukupne stope gubitaka pčela u zimskom periodu 2018. na 2019. godine među 31 mjerenom zemljom (Europa) bile su najveće u Sloveniji iznosivši 32 posto, dok je najniža stopa bila u Bugarskoj sa svega 5.8 posto preminulih pčela. Godinu dana ranije, Slovenija se nalazila također na prvom mjestu, a iza nje su slijedile Srbija (25.4 posto), pa Španjolska, Hrvatska, Iran, Grčka i Portugal. No, godinu dana prije toga, Srbija je imala jednu od najmanjih stopa pomora pčela. Općenito zemlje zapadne Europe imale su manju stopu pomora pčela od zemalja istočne Europe, što posljednjih godina potpuno odgovara trendovima najzagađenijih gradova. Sitost naroda istočne Europe ovisi o uspjehu usjeva koji ovise o pčelama koje ovise o čistom zraku, kojeg nema zbog termoelektrana i inercije zemalja da donesu ekološke zakone, kojih nema ne samo zbog ograničenja kapitala i suvremene tehnologije, nego kao što smo vidjeli na primjeru Octopusa i zbog korupcije i nemara vlasti prema ekologiji, jer je zadiranje u štetne poslovne praske zadiranje u osinje gnijezdo. Upravo na ovakve prakse upozorava EU kada kaže da će istočna Europa biti najpogođenija klimatskim promjenama, jer ne radi se samo o udarima prirode, nego i inerciji politike da mitigira probleme.

Čitajte više