Da li se nazire kraj pandemiji korona virusa?

Dok mnogi strahuju od mutacija korona virusa i od trećeg talasa, širom svijeta opada broj infekcija. Da li virus gubi na snazi ili mjere za suzbijanje pandemije jednostavno djeluju?
Da li se nazire kraj pandemiji korona virusa?_603ef7010c531.jpeg
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

S početkom proljeća mnogi gube strpljenje: potrebna im je perspektiva, kada će lokdaun postupno da se završi, kada bi konačno mogli da računaju sa vakcinacijom, kada će ovo kompletno ludilo jednom da se završi.

Debatu su dodatno podgrijale i navodne izjave Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o skorom kraju pandemije. Direktor SZO za Evropu, Belgijanac Hans Henri Kluge je za danski javni tv servis izjavio da ćemo pandemiju „prebroditi za nekoliko mjeseci”.

Direktor SZO osjeća da je pogrešno shvaćen

Nakon žestokih debata u stručnim krugovima i na društvenim mrežama, Kluge je za Drugi program njemačke televizije ZDF izjavio: „Ja to nisam nikada rekao”. Umjesto toga kaže da je kazao, da niko ne može da predvidi kada će pandemija da bude pobijeđena. „Rekao bih, čisto hipotetički, da ćemo pandemiju imati iza nas početkom 2022″, kazao je još direktor SZO. Korona virus će još uvijek biti tu, ali on je uvjeren da tada neće biti neophodne stroge mjere, istakao je za ZDF.

Upozorenja njemačkih virusologa da se ne popuštaju mjere

Mnogi su u naučnim krugovima vrtili glavom zbog navodnog citata direktora Svjetske zdravstvene organizacije. Virusolog Kristijan Drosten iz berlinske klinike Šarite je na Tviteru jasno odbacio sumnje da je virus oslabio: „Ne, u ovom trenutku nema naznaka da je došlo do slabljenja nijednog poznatog mutanta. To je čista spekulacija”, napisao je Drosten.

Virusolog iz Šarite klinike objavio je početkom januara u podkastu televizije NDR, da će još potrajati dok virus ne postane endemski, odnosno da ostane prisutan ali da se javlja samo lokalno.

Situacija u vezi sa korona virusom bi tek 2021. mogla da postane opasna, kazao je ovaj naučnik za magazin Špigel.

Takođe političar i epidemiolog Karl Lauterbah (SPD) slično gleda na situaciju i upozorava kao i mnogi drugi političari od ishitrenog popuštanja mjera. Premijer Bavarske Markus Zeder je, glede sutrašnjih konsultacija kancelarke Merkel sa premijerima saveznih pokrajina, izjavio da sada ne bi trebalo da se padne u neku vrstu „zanosa zbog popuštanja mjera”.

Promjena trenda broja zaraženih

Broj potvrđenih infekcija SARS-CoV-2 virusom krajem februara širom svijeta bio je oko 114 miliona. Oko 2,5 miliona ljudi umrlo je od posljedica infekcije, a izliječeno je 64,4 miliona.

Apsolutno gledano ovo su zastrašujuće brojke i virus kao i ranije bjesni u pojedinim zemljama. Pored toga tu su i strahovanja da bi mutacije virusa mogle da ubrzaju dolazak trećeg talasa zaraze. Međutim, globalno gledano iznenađujuće se pokazuje neka vrsta opuštenosti. Po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji broj infekcija u posljednjih dva mjeseca širom svijeta znakovito opada – i to veoma brže i jače nego što se prognoziralo.

Sredinom januara dnevno je bilo inficirano 700.000 ljudi, u međuvremenu se taj broj skoro prepolovio. Takođe je skoro prepolovljen i broj umrlih od posljedica zaraze Kovidom 19.

Generalni sekretar SZO, Tedros Adanom Gebrejsus je uz dužni oprez opisao opadanje broja zaraženih kao „znak nade”. „Iako danas diskutujemo o cjepivima, ovaj trend je i podsjećanje da Kovid 19 može da se suzbije i kontroliše sredstvima javnog zdravstva. Mnoge zemlje su upravo to učinile.”

Brojni razlozi su navedeni kao razlog globalnog pada broja infekcija i uzeti su kao argumenti za dalje korake. Jasno je da to ne može biti samo vakcinacija, s obzirom da je do sada vakcinisan samo mali dio stanovništva. Sigurno je da u mnogim zemljama dejstvo pokazuju pridržavanje pravila ponašanja, odstojanja i higijene. To govori u prilog laganom ublažavanju striktnih ograničenja kontakta.

U pojedinim zemljama, poput Sjedinjenih Američkih Država i Brazila, u međuvremenu se inficiralo toliko ljudi da tamo napreduje imunizacija stanovništva. Ako zbrojite registrovane i moguće neregistrovane slučajeve, ispada da se u SAD na vrlo gubitnički način uspostavlja kolektivni imunitet.

Osim toga, iako to možda sada zvuči čudno, neki istraživači zastupaju stav da će korona virus srednjeročno da osjetno oslabi zbog mutacija.

Sredinom februara su američki istraživači Univerziteta Atlanta i Pensilvanija, predvođeni biološkinjom Dženi Lavin objavili senzacionalnu studiju u stručnom magazinu Science. Studija predviđa da će korona virus zbog mutacija brzo postati „endemski”, dakle javljaće se još samo lokalno. Tako će virus izgubiti svoju zastrašujuću moć, a globalna kampanja vakcinacije će stvar samo dodatno ubrzati.

I pandemija influence je odjednom nestala

Ove prognoze potvrđuju i procjene Klausa Štera, koji je rukovodio globalnim programom za grip u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i bio koordinator istraživanja SARS-a. Iskustva tokom influence su prema Šteru jasno mogla da pokažu da će infekcija vrlo vjerovatno isto tako odjednom da nestane.

Jer, obje razorne pandemije gripa, „azijski grip” 1957, koji je odnio četiri miliona života, i „hongkoški grip” 1968. od kojeg je umrlo tri miliona ljudi su isto tako odjednom nestale, kao što su se i pojavile.

Tokom „španskog gripa” nakon Prvog svjetskog rata, najviše smrtnih slučajeva zabilježeno je u drugom talasu. Od 1918. do 1919. i 1920. umrlo je, kako se procjenjuje više od 50 miliona ljudi. Treći talas je vrlo brzo protutnjao, ali je patogen ostao. U oslabljenom obliku se virus H1N1 i danas javlja kod normalnog gripa.

Hoće li korona ostati kao bezopasni dugoročni gost?

Slično bi stvari mogli da se razvijaju i kod SARS-COV-2 virusa: pretpostavlja se da će korona virus ostati i da će se javljati lokalno. Slabiće sve više zbog mutacija i neće više biti toliko zastrašujući. No, dok do toga ne dođe, dok se globalni trend ne stabilizuje, ostaće teško uspostavljanje ravnoteže između ograničenja kontakta i mogućih ublažavanja mjera za suzbiijanje pandemije.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.