Najbrže zaplače ona žena koja nije u stanju objasniti ono što joj je u srcu

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Ovakve osobe uvijek budu optužene za neosjetljivost i ravnodušnost, a ova optužba ih teško boli i one pate zbog nerazumijevanja drugih.
Ilustracija: Mariam Aldacher
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Žena koja najbrže zaplače je ona koja ne može objasniti šta joj je u srcu, bilo da se radi o trenucima tuge ili radosti. I ovakav tip žene karakterizira odanost i osjećaj za druge.

– Znaj da ćeš prolaskom života imati veću sposobnost prikrivanja svojih negativnih osjećanja. Naučit ćeš kako se pretvarati da si na vrhuncu sreće, izvjesnosti i stabilnosti u situaciji kad si na rubu kolapsa. U vrijeme kada te sve tjera na plač, nećeš plakati, već ćeš se smijati kao da te se otrovne riječi koje su ti ranile srce uopće ne tiču.

– Postoji situacija koja dovodi do toga da osoba ostane budna cijelu noć i u toj situaciji dadne sebi obećanje da će promijeniti stvari u svom životu, a kada se probudi iz sna, ta situacija nestane, tako da se ništa ne mijenja.

– Postoje osobe koje odlikuju dvosmislenost, smirenost i nedostatak govora, i ovakva osoba može saosjećati s tobom, može čeznuti za tobom i patiti zbog tvoje boli ili udaljenosti, ali ona to ne izražava, već prikriva svoja osjećanja. Ovakve osobe uvijek budu optužene za neosjetljivost i ravnodušnost, a ova optužba ih teško boli i one pate zbog nerazumijevanja drugih.

– Ponekad se možeš osjećati pomalo paradoksalno u svom karakteru, ali znaj da to nije mentalna bolest. To je zato što tvoji osjećaji žele nešto od tebe, a tvoj um želi od tebe nešto drugo, pa se izgubiš između njihovih želja.

Čitajte više

Proslava Dana pobede sa pominjanjem Tita isključivo u negativnom kontekstu naprosto je budalasti performans kakve nam, raznim povodima, već odavno priređuju ovdašnji zvaničnici, ojačani prekodrinskom bratskom snagom.
Žena iz Vijetnama sa francuskim državljanstvom u svojoj 79. godini vodi pravnu bitku protiv koncerna koji su proizvodili “ejdžent orindž”. Njime je američka vojska u ratu trovala vijetnamsko stanovništvo.
Autor ovu skepsu prema državnim kampanjama, poput ove s cjepivom, povezuje s nepovjerenjem prema državi koje potječe iz razdoblja socijalizma a to posebice vrijedi za marginalizirane grupe stanovništva poput Roma.