Nova „klima“ u financijskom sektoru

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Zagrijavanje Zemlje bi se trebalo ograničiti na 1,5 stupnjeva. Što to znači za financijska tržišta? Njemačka vlada je od stručnjaka zatražila konkretne prijedloge za budućnost.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

“Našu konkurentnost možemo osigurati samo ako financiramo privrednu transformaciju koja nam može osigurati dobru poziciju na svjetskom tržištu u budućnosti – i koja je kompatibilna s ciljem od 1,5 stupnjeva iz Pariškog klimatskog sporazuma te 17 ciljeva održivosti Ujedinjenih naroda”, kažu predsjednici Savjeta SFB-a (Sustainable Finance) Karsten Löffler i Kristina Jeromin.

Po nalogu savezne vlade, oni su, s još 36 stručnjaka iz sektora gospodarstva, civilnog društva i znanosti, definirali moguća rješenja za financijska tržišta budućnosti. U Berlinu je upravo predstavljen njihov prijedlog konkretnih akcija, i to pod nazivom “Shifting the Trillions – održivi financijski sustav za Veliku transformaciju”.

“Sad je na saveznoj vladi da preporuke Savjeta pretoči u konkretnu politiku”, kaže Löffler.

Šanse i rizici

Za sada je financijski sustav nedovoljno pripremljen na izazove u vezi sa  zaštitom klime. “Mi smo suočeni s ekološkim i socijalnim izazovima kao nikada ranije. I svejedno mnogi privredni lideri podcjenjuju obim promjena”, tako član Savjeta Ingo Speich (iz Deka Investa) opisuje situaciju: „A posljedica je da su poslovni modeli ugroženi, raste rizik takozvanih ‘stranded assets’ [mrtvi kapital, imovina koja je neiskoristiva].”

Savjet je stoga njemačkoj vladi preporučio provođenje pouzdane politike održivosti, jer Njemačka će  tako „postati vodeća destinacija za poslovanje u oblasti Sustainable Finance [održiva financijska ekonomija]”. A za to su, kaže se, potrebne ogromne investicije. Da bi se proizvodne procese uopće učinilo sposobnima da se nose s izazovima budućnosti, financijski sektor bi morao mobilizirati i odgovarajuća sredstva.

Još jedan važan instrument su klimatski izvještaji samih kompanija. Poduzeća bi tako trebala pokazati koje šanse i koje rizike oni vide na putu prema „klimatskoj neutralnosti” do 2050. – odnosno realizaciji cilja od 1,5 stupnjeva do 2035.

Savjet je poduzećima s više od 250 zaposlenika od 2022. preporučio da integriraju takve klimatske izvještaje u svoja financijska izvješća. „Tako bi i investitori mogli procijeniti može li se i u kojoj mjeri neko poduzeće nositi s nužnom transformacijom”, kaže član Savjeta prof. Karsten Neuhoff iz Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja (DIW).

Potrebni signali države

Za održivu orijentaciju financijskog tržišta je, po mišljenju Savjeta, važno i kako će se ponašati država. Trenutna investicijska politika savezne vlade i saveznih zemalja ne doprinosi ostvarivanju ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma, odnosno europskog Green Deala. To se mora mijenjati, smatra Savjet, i to bi moglo odaslati i pozitivne signale i za druge sektore.

Način odnosa prema javnom novcu mogao bi imati „uzornu funkciju koja može utjecati na smjer u kojem se kreće tržište”, tvrdi članica Savjeta Regine Richter iz nevladine organizacije Urgewald. Stručnjaci su vladi i saveznim zemljama preporučili da buduća ulaganja, jamstva, programe poticaja i poticaje izvoza budu kompatibilna s klimatskim ciljevima.

Tržišna niša i mainstream

Sudeći po navodima Savjeta, u Njemačkoj vlada veliko zanimanje za održivim investicijama – ali je ponuda premala. Zato je Savjet preporučio da se održivost financijskih proizvoda ubuduće klasificira jednostavnom ljestvicom od 1 do 5. To bi trebalo pridonijeti transparentnosti „i tome da klijenti stave na raspolaganje više kapitala za ciljeve održivog razvoja. A ta mobilizacija kapitala je potrebna za realizaciju transformacije”, objašnjava član Savjeta Helge Wulsdorf (Banka za Crkvu i Caritas).

Osim toga bi se po mišljenju stručnjaka primarno trebalo poticati na primjer mirovinsku štednju koju se investira u održive projekte. A održivi financijski proizvodi bi ubuduće trebali biti oslobođeni plaćanja poreza.

Promjena paradigme

“Nad nama vidi Damoklov mač. Predugo smo živjeli na račun resursa budućih generacija”, kaže član Savjeta Frank Scheidig iz Njemačke središnje kreditne zadruge. I dodaje kako sad nema vremena za gubljenje, odnosno da tržište kapitala mora preuzeti ključnu ulogu u predstojećoj transformaciji: „Odluke o financiranju i investicijama koje ćemo donositi u idućim godinama, te će odluke određivati našu budućnost, ali i budućnost naše djece, naših unuka i dolazećih generacija. Ne postoji nikakav planet B!”

Na temelju izvještaja njemačka vlada namjerava kreirati nacionalnu strategiju za održive financije. O sličnim se strategijama za financijski sektor diskutira i unutar EU-a, u SAD, u skupini G7 i G20.

Čitajte više