Nove nedoumice oko Severnog toka 2

Povlačenje 18 zapadnih kompanija iz Severnog toka 2 pod pretnjom američkih sankcija bacilo je sumnju na budućnost gasovoda koji bi udvostručio direktne isporuke ruskog gasa u Nemačku, dok iz Evropske unije stiže poruka da sporni projekat nije neophodan za energetsku sigurnost članica, pišu svetski mediji.
Screenshot 2021-02-26 at 16.06.54
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Povlačenje 18 zapadnih kompanija iz Severnog toka 2 pod pretnjom američkih sankcija bacilo je sumnju na budućnost gasovoda koji bi udvostručio direktne isporuke ruskog gasa u Nemačku, dok iz Evropske unije stiže poruka da sporni projekat nije neophodan za energetsku sigurnost članica, pišu svetski mediji.

‘Dobronamerni napori’

Sjedinjene Američke Države su u ponedeljak, 22. februara, saopštile da je zabeležen napredak u povlačenju evropskih kompanija iz gasovoda Severni tok 2, premda kritičari projekta za dodatno gasno povezivanje Rusije i Nemačke pozivaju na snažnije mere, prenosi Frans pres.

Stejt department je u izveštaju koji je tražio Kongres, naveo 18 uglavnom zapadnih kompanija koje neće biti predmet sankcija, pošto su, kako je rekao portparol Stejt departmenta Ned Prajs uložile “dobronamerne napore da ugase aktivnosti povezane sa Severnim tokom 2”.

“To pokazuje da zakonodavni ciljevi i naše akcije imaju dobar efekat”, rekao je Prajs povodom protivljenja SAD projektu koje datira iz vremena bivšeg predsednika Donalda Trampa.

On je, međutim, imenovao samo jednu kompaniju koja će biti predmet američkih sankcija – rusku KVT-Rus za koju je rekao da je angažovana u postavljenje cevi za Severni tok 2.

Američki predsednik Džo Bajden zadržava kritički stav prema Severnom toku 2, navodeći da projekat ohrabruje Rusiju i slabi uticaj ranjivih zemalja poput Ukrajine, ali je, ukazuje AFP, njegova administracija takođe obećala kooperativniji pristup evropskim silama, uključujući Nemačku, koja tvrdi da je projekat od ključnog značaja za njeno snabdevanje energijom.

Nove sumnje nad projektom od 11 milijardi dolara

Budućnost ruskog gasovoda koji ide u srce Evrope dovedena je u pitanje pošto se 18 kompanija suočenih s američkim sankcijama povuklo iz projekta, ocenjuje Tajms, ukazujući da se projektu vrednom 11 milijardi dolara protivi široki savez zapadnih država, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Francusku i Poljsku.

Mada se Bajden dosad uzdržavao od kažnjavanja nemačkih kompanija uključenih u gasovod, Stejt department je otkrio da su firme koje pružaju veći deo finansijske i tehničke podrške projektu uplašene sankcijama. Većina kompanija koje su napustile Severni tok su, prema izveštaju američkom Kongresu, osiguravajuće kompanije, što, kako navodi londonski list, može otežati dobijanje potrebnog osiguranja.

Projekt Severni tok 2, ističe Tajms, stekao je politički značaj koji daleko prevazilazi 55 milijardi kubnih metara gasa koji bi se isporučivao Nemačkoj i drugim državama centralne Evrope, pošto njegovi protivnici tvrde da rizikuje destabilizaciju Ukrajine, kao i da daje ruskom predsedniku Vladimiru Putinu veću moć za manipulaciju Evropom preko pretnje da će zatvoriti dotok energenta.

Pristalice projekta u Nemačkoj, uključujući veći deo političkog establišmenta, tvrde da je on jedno od retkih preostalih područja saradnje s Moskvom i da je neophodan ako zemlja želi da se oslobodi uglja i nuklearne energije. Međutim, ukazuje Tajms, Severni tok 2 ima protivnike i u Nemačkoj – opozicione stranke, Zeleni i liberalne Slobodne demokrate, vode kampanju da se zaustavi, dok je Norbert Retgen (Rottgen), vodeći stručnjak za spoljnu politiku Hrišćansko-demokratske unije Angele Merkel, rekao da je reč o “instrumentu političkog rata”.

Posle godinu dana zakašnjenja, sada se polažu poslednje cevi kod danskog ostrva Bornholm. Konzorcijum Severni tok 2, u koji su uključene i evropske energetske kompanije, zasad odbija da kaže kada će gradnja biti završena, ali je danska vlada navela da očekuje da će radovi biti završeni do kraja maja. Ipak, ističe Tajms, talas povlačenja evropskih kompanija izazvao je sumnju da li će evropska strana plana moći da funkcioniše.

Između popravljanja odnosa s Nemačkom i čvrstog stava prema Rusiji

Bajdenova administracija razapeta između popravljanja veza s Nemačkom i republikanaca u Kongresu, zauzela je mekši stav prema Severnom toku 2 nego što su to očekivali neki u Kongresu SAD, ocenjuje The Foreign Policy.

Suočena sa dilemom šta da radi s kontroverznim ruskim gasovodom, Bajdenova administracija je, prema pisanju američkog časopisa, u suštini dozvolila da se projekat zasad nastavi, odlukom da ne uvede nove sankcije uključenim kompanijama.

U izveštaju podnetom Kongresu, Stejt department je identifikovao ruski brod “Fortuna” i njegovog vlasnika KVT-Rus da krše zabranu rada na projektu, otvarajući put za dalje sankcije, ali, ističe Forin polisi, u izveštaju nisu navedeni drugi brodovi za koje su mediji pisali da rade na Severnom toku 2.

Izveštaj takođe ne izdvaja nijednu drugu nemačku ili evropsku kompaniju uključenu u izgradnju gasovoda, pored 18 kompanija koje su već napustile projekat ili su planirale da napuste posle pretnje sankcijama.

Odgovor na projekat kojim bi se ruski gas isporučio Nemačkoj zaobilazeći Ukrajinu, predstavlja rani test za Bajdenovu administraciju koja pokušava da uravnoteži popravljanje veza s Berlinom sa suprotstavljanjem ruskim geopolitičkim igrama u Evropi, a, ističe Forin polisi, takođe predstavlja novi izazov za odnos administracije s Kongresom po pitanju spoljne politike.

Pojedini republikanski poslanici kritikovali su Stejt department zbog izveštaja o Severnom toku 2 u kojem nisu imenovane nove kompanije za uvođenje sankcija, dok su i republikanci i ključni članovi Demokratske partije tražili objašnjenje za stav administracije, ukazuje Volstrit džurnal.

Očekivalo se da će izveštaj Stejt departmenta sadržati spisak kompanija uključenih u izgradnju gasovoda, čime bi bile meta sankcijama SAD, ali Stejt department imenovao dva entiteta koje je Trampova administracija već kaznila, zajedno sa 18 kompanija, uglavnom osiguravača, koje su već napustile projekat ili sada odustaju.

Trampova administracija je, na podsticaj Kongresa, usvojila zakone 2019. i 2020. za zaustavljanje radova na gasovodu na više od godinu dana, dok ranije ovog meseca nisu nastavljani radovi. Bajdenova administracija projekat naziva “lošim poslom”, ali ipak, kako piše američki list, Severni tok 2 stvara tačku pritiska između nove administracije i dvostranačke koalicije u Kongresu koja napada projekat.

Nastavak radova 6. februara trebalo je da pokrene uvođenje američkih sankcija što se dosad nije desilo, ističe list, ali objašnjava da administracija može da izbegne nametanje sankcija prema odredbi o nacionalnom interesu iz zakona iz 2020.

S druge strane, ukazuje Volstrit džurnal, dok nenavođenje novih meta za sankcije omogućava nastavak radova na Severnom toku 2 koji je završen 90 odsto, istovremeno Bajdenovoj administraciji pruža vreme za razgovore s Nemačkom o projektu i za formulisanje sopstvene politike o tom gasovodu.

EU može i bez Severnog toka 2

Visoka zvaničnica Evropske komisije rekla je u utorak, 23. februara, da EU nije potreban Severni tok 2 za obezbeđivanje njene energetske sigurnosti, ali da je odluka o zaustavljanju projekta za dovođenje ruskog gasa u Nemačku, morala da dođe iz Berlina, prenosi Rojters.

Projekat pod vođstvom ruskog Gasproma, koji bi udvostručio kapacitet postojećeg gasovoda ispod Baltičkog mora uz zaobilaženje Ukrajine, postavlja Nemačku, najveću ekonomiju EU, naspram zemalja centralne i istočne Evrope koje kažu da bi to povećalo zavisnost Unije od ruskog gasa.

“Za EU u celini, Severni tok ne doprinosi sigurnosti snabdevanja”, rekla je predstavnicima Evropskog parlamenta generalna direktorka odeljenja za energetiku Evropske komisije Dite Jul Jorgensen.

Ona je dodala da su ulaganja tokom poslednje decenije u druge gasovode, terminale za uvoz tečnog prirodnog gasa i interkonektore u Evropi već obezbedili dovoljno snabdevanja za energetske potrebe bloka, ističući da je odluka o zaustavljanju projekta na Nemačkoj.

Severni tok 2 suočio se s povećanim preispitivanjem, ističe Rojters, pošto su se odnosi EU s Rusijom pogoršali zbog odnosa Moskve prema Alekseju Navaljnom. Evropski parlament pozvao je prošlog meseca EU da obustavi završetak gasovoda kao odgovor na hapšenje kritičara Kremlja.

U ponedeljak, 22. februara su se ministri spoljnih poslova EU saglasili da uvedu sankcije četvorici visokih ruskih zvaničnika bliskih Putinu, što je uglavnom simboličan potez, ukazuje Rojters, dodajući da je Nemačka uprkos američkim sankcijama protiv Severnog toka 2, stala iza tog gasovoda uz obrazloženje da je to komercijalni projekat.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.