Doba usamljenosti

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Foto: Pixabay (ilustracija)
Fokus istraživanja bila je raširenost i međusobna povezanost različitih problema s mentalnim zdravljem poput simptoma depresije i anksioznosti, problema sa spavanjem i usamljenosti.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Sve više istraživanja upućuje da ključnim negativnim društvenim posljedicama pandemije treba pridružiti i masovno pogoršanje mentalnog zdravlja. Jedno od novijih istraživanja na tu temu, objavljeno u međunarodnom znanstvenom časopisu “Acta Neuropsychiatrica”, ustanovilo je da je pogoršanje mentalnog zdravlja povezano sa usamljenošću koja se intenzivirala od izbijanja pandemije. Istraživanje je provedeno u lipnju i kolovozu 2020. putem telefonskih intervjua i obuhvatilo je 50.609 ispitanika/ica starijih od 49 godina iz 26 europskih zemalja. Fokus istraživanja bila je raširenost i međusobna povezanost različitih problema s mentalnim zdravljem poput simptoma depresije i anksioznosti, problema sa spavanjem i usamljenosti. Otprilike 30% ispitanika prijavilo je simptome depresije, a vrlo sličan broj ispitanika prijavio je i simptome anksioznosti i probleme sa spavanjem. 64% onih sa simptomima depresije i 73% onih sa simptomima anksioznosti prijavilo je pogoršanje tijekom pandemije. Među onima koji su imali problema sa spavanjem, 35% prijavilo je pogoršanje od izbijanja pandemije.

Za mnoge ispitanike usamljenost je predstavljala glavni faktor ovog pogoršanja: 29% svih ispitanika izjavilo je da su se tijekom pandemije osjećali usamljeno, od kojih je 40% prijavilo pogoršanje, odnosno osjećalo se više usamljeno od izbijanja pandemije nego ranije. Ispitanici koji su prijavili povećanu razinu usamljenosti u odnosu na razdoblje prije izbijanja pandemije imali su ekstremno visok rizik od pogoršanog mentalnog zdravlja, tj. 6-10 puta veći rizik od razvijanja simptoma depresije, anksioznosti i problema sa spavanjem.

Citirano istraživanje upućuje i na činjenicu da mentalno zdravlje nije u direktnoj vezi s izbijanjem pandemije, već je reakcija na društveni odgovor na pandemiju, odnosno na mjere distanciranja, rad od kuće i slično. Na primjer u Danskoj je zabilježeno pogoršanje mentalnog zdravlja tijekom prvog vala lockdowna, a zatim poboljšanje simptoma nakon postepenog ukidanja mjera distanciranja. Suprotno raširenom stavu kako stariji ljudi najteže podnose lockdown, druga nedavna istraživanja provedena u EU, UK-u i SAD-u pokazuju da su usamljenost i problemi s mentalnim zdravljem tijekom pandemije zapravo puno izraženiji među mladim ljudima. Buduća istraživanja koja će dokučiti i druge faktore koji, pored dobi, doprinose pogoršanju mentalnog zdravlja bit će korisna za ublažavanje pogoršanja mentalnog zdravlja tijekom eventualnog budućeg uvođenja strožih mjera.

Čitajte više