Zajednička izložba Dejana Vekića i Andreja Ðerkovića

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
U Izlogu Buybooka će 29. februara 2021. biti predstavljena izložba Sarajevo, kristalna sjećanja. 
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

U Izlogu Buybooka će 29. februara 2021. biti predstavljena izložba Sarajevo, kristalna sjećanja. U povodu 25. obljetnice zvaničnog okončanja opsade Sarajeva, iznimna minimalistička izložba predstavlja dva istaknuta bosanskohercegovačka fotografa koji su tokom svog višedecenijskog druženja ostavili trag na sarajevskoj i internacionalnoj fotografskoj sceni, Dejana Vekića i Andreja Ðerkovića.

Naziv izložbe se naslanja na kultnu pjesmu Milana Mladenovića, pa tako ova simbolična postavka vizualno aludira na tekst iste, maestralno opisujući taj pred/post/ratni triptik koji su Vekić i Ðerković, svaki ponaosob, kao dio jedne cjeline (pre)živjeli i kao takva se ona ujedno i ukazuje pred vama u vidu fotografsko-slikovnih triptika. Odnos između ova dva umjetnika je svojevrsna protuteža savremenom čitanju lokalnog odnosnog sistema baziranog na (po)ratnim poznanstvima koji su većinom (bili) ovisni od subjektivnog postavljanja međuodnosa, a ne od prirodne i kontinuirane koherentnosti kao što je to slučaj kod ova dva vrsnika, prijatelja i školska druga. Iz svog impresivnog portfolija, oni su selektovali po tri fotografije koje prikazuju intimnu viziju njihove nepojmljive ratne realnosti.

Fotografija: Andrej Đerković

– Crno i bijelo bio je očiti estetski izbor kako bi se napravila distanca od stvaranja slika koje čine dio “savremenih afektivnih ekonomija, podržavajući sve, od humanitarne pomoći do održive politike straha” (Steyerl & Lind, 2008, pp. 11–26). Vekić je stvorio crno-bijelu seriju pod naslovom KaoSarajevo [ChaoSarajevo ili Kao da je Sarajevo]. Neke bi se scene smatrale običnim, da se nisu odvijale u dehumaniziranoj ratnoj stvarnosti. Napetost između uobičajenog života i ratnih prilika ono je što ove slike čini simptomatskim, suprotstavljajući stvarnosti koje se ne mogu pomiriti. Dokumentiranjem određenih situacija, Vekić je pokušao, kako je gore rečeno, uhvatiti trenutke mirnoće – “neku vrstu smirenosti usred kaosa” – poput ostataka mirnog svakodnevnog života i prikazati snažnu spremnost njegovih sugrađana da izdrže i prežive. Hommage izdržljivosti građana Sarajeva u nepodnošljivim okolnostima, također se može naći u seriji Andreja Đerkovića pod naslovom DUM- DUM. Jedna od ovih fotografija prikazuje skupinu ljudi koji čekaju svoj red za punjenje kanistera vodom. Slika reda i strpljenja proturječi kaotičnom i razornom ratnom ozračju i svjedoči koliko su mnoge komšijske zajednice bile samoorganizirane i disciplinirane tokom rata u svojim strategijama preživljavanja. Sarajevski filozof Fehim Hadžimuhamedović (2008), umjetničku je praksu u ovim okolnostima definirao kao ‘kulturu u postajanju’ – generiranje etičkih vrijednosti pred totalnim socio-kulturnim kolapsom, napisala je Branka Vujanović, ekstrakt iz teksta Photography as Cultural Symptomatology within a Post-Yugoslav Condition: The Case of Sarajevo (Art – Ethics – Education, Brill, 2020).

Plakat i pozivnicu za ovu simboličnu i introspektivnu postavku, uradila je Andrejeva i Dejanova razredna drugarica i kolegica, akademska dizajnerica Marina Glavanović.

Ðerković i Vekić su dugogodišnji članovi Udruženja Likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Bosne i Hercegovine (ULUPUBIH), te su dobitnici više značajnih nacionalnih i internacionalnih nagrada za svoj rad. Ispred Bosne i Hercegovine bili su selektovani za internacionalnu platformu Posljedice – mijenjanje kulturnog pejsaža (tendencije u angažiranoj post-jugoslavenskoj suvremenoj fotografiji 1991-2012), te su im radovi pod komisarijatom Branke Vujanović u periodu 2012-2014, bili postavljeni u Narodnom Muzeju Slovenije u Ljubljani, Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, Narodnom Muzeju Crne Gore na Cetinju, Collegium Artisticumu u Sarajevu, Galeriji Remont u Beogradu, Pordenone ARte COntemporanea (PARCO 2) i u zvaničnom programu Monat der Fotografie u Beču. Zajedno su, u selekciji Dunje Blažević i Kathy R. Huffman, izlagali 1997.godine na Prvoj Godišnjoj izložbi Sarajevo Centra za Suvremenu umjetnosti (SCCA), te pod komisarijatom kustosice Asje Mandić na izložbi U potrazi za identitetom 1992-2002 u organizaciji sarajevskog ARS AEVI Muzeja Suvremenih umjetnosti, pri kojem je Andrej jedan od osnivača kolekcije Muzeja, dok je Dejan dugogodišnji fotograf ovog značajnog projekta. Njihovi radovi se nalaze u Sarajevo Collezione per l’Aquilla, kolekciji darovanoj obnovljenom Eksperimentalnom muzeju Suvremene umjetnosti (Museo Sperimentale d’Arte Contemporanea) u italijanskom gradu L’Aquila, koji je teško oštećen u potresu 2009.godine.

Dejan Vekić rođen 1971. godine u Sarajevu. Završio Školu Primijenjenih umjetnosti u Sarajevu, te diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Fotografijom se bavi od 1987. Do početka rata, radio je u foto studio Photo Design, kada je postao članom Državne Komisije za istraživanje ratnih zločina u Bosni i Hercegovini. Fotografije su mu objavljivane u časopisima Los Angeles Times, Wired Japan, De Standaard, New York Magazine, Bussines Magazin, Elle, Futura, Goteborg Post, Fantom slobode, La Libre, Telegram, Dagens Nyheter, Gudbrandsdølen Dagningen, Aftenposten, Oslobođenje, Pogledi, L’Architecture d’aujourd’hui, Ouvest France, Dani, Cineaste i drugi. Kroz rezidentni program, krajem devedesetih boravio je u Nacionalnoj školi fotografije u Arles (Francuska). Radio je na Oskarom nagrađenom filmu Ničija zemlja, nakon čega se njegova suradnja sa Danisom Tanovićem nastavila i u filmovima L’Enfer (2004), Triage (2008), Cirkus Kolumbija (2009), Bagage (2011), Epizoda u životu berača željeza (2012) i Tigrovi (2013). Kao oficijelni fotograf bio je angažovan u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine i na projektu Ars Aevi. Predavao je fotografiju i digitalnu postprodukciju na Američkom univerzitetu u Bosni i Hercegovini. Živi i radi kao samostalni fotograf u Den Haagu.

Andrej Ðerković rođen 1971.godine u Sarajevu. Završio je Školu Primijenjenih umjetnosti u Sarajevu. Jedan je od osnivača Kolekcije ARS AEVI Muzeja Suvremene umjetnosti Sarajevo. Radovi mu se nalaze u kolekcijama Fototeca de Cuba Havana, MACBA Barcelona, Museum für Kunst und Gewerbe Hamburg, Nacionalni Muzej Gruzije Tbilisi, Umjetnička Galerija Bosne i Hercegovine Sarajevo, Council of Europe Strasbourg, Old Arts Museum Belfast, Jewish Historical Museum Amsterdam, Musée des beaux-arts La Chaux-de-Fonds, Olimpijski muzej Sarajevo, Muzej nevinosti Istanbul, Centre de la Photographie Genève, Narodni Muzej Crne Gore Cetinje, Memorijalni Centar Srebrenica, Muzej Jugoslavije Beograd, Muzej Ratnog Djetinjstva Sarajevo i drugi. Surađivao sa kompanijama Benetton, agnès b. i Swatch. Fotografije su mu objavljivane u časopisima u La Stampa, La Repubblica, El País, Le Monde, Liberation, Belfast Telegraph, British Journal of Photography, La Vanguardia, Exibart, Artribune, Liberazione, Marianne, Publico, Berner Woche, La Depeche, Le Temps, Le Matin, Radikal, Hurriyet, Tages Anzieger, Mladina, Zarez, Feral Tribune, Jutarnji list, Pobjeda, Odjek, Fantom slobode, Ukrayinska Pravda, Sineast i drugi. Za dostignuća na polju kulture tokom opsade Sarajeva, nagrađen sa ˝The Certificate of Appreciation˝ Agencije Američke Vlade za informisanje (USIA). Živi u Ženevi.

Čitajte više