Šta košta, da košta! – Poštena raspodjela vakcina za sve!

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Zapadne zemlje nastoje da prvo svojoj populaciji obezbijede vakcinu protiv korone. Ali, ovaj nedostatak solidarnosti imat će geopolitičke posljedice, smatra u gostujućem komentaru za DW Ilona Kickbusch.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je sve zemlje da prvo vakcinišu svoje zdravstvene radnike i najranjivije kategorije stanovništva. Nakon toga bi dostupne vakcine trebale biti ustupljene drugim zemljama kako bi i one mogle učiniti isto.

Ali, bogati svijet još uvijek nije shvatio koliko je ozbiljna pandemija kovida-19 i kakav će enormni globalni uticaj imati na pitanja od zdravstvenog, ekonomskog, socijalnog i geopolitičkog značaja. Vakcine su postale simbol „vraćanja naših života”. Zbog toga su politički lideri zapadnih demokratija dopustili da ih se potiče na „vakcina-nacionalizam”. Obećali su svojim građanima da će gotovo svi oni biti cijepljeni, dok 130 država svojim stanovnicima još nije u mogućnosti dati niti jednu jedinu vakcinu.

Premalo i prekasno?

Ljudi u bogatim zemljama se guraju da dobiju vakcinu i žele “potvrde o vakcinaciji”, koje im omogućavaju povratak u bogati društveni i kulturni život. Da, građani su čak i izbirljivi kada se radi o vakcini, koju žele dobiti. Istovremeno, zemlje subsaharske Afrike tek ovoga mjeseca mogu početi s cijepljenjem. Njihovo medicinsko osoblje umire jer mora liječiti bolesnike u najtežim uslovima i bez zaštite.

Upozorenje generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa prošlog mjeseca da je “svijet na ivici katastrofalnog moralnog zakazivanja” možda je donekle i pomoglo. Konačno, godinu dana nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila “zdravstvenu katastrofu sa međunarodnim posljedicama”, članice G7 dale su podršku za “ACT Accelerator” (Access to COVID-19 Tools Accelerator”). ACT Accelerator je globalni mehanizam solidarnosti koji uključuje COVAX – savez stvoren kako bi se obezbijedio pravedan pristup vakcinama. Ali sve ovo još uvijek može biti premalo i doći prekasno.

Prošlog petka su SAD, Njemačka, Evropska komisija, Japan i Kanada obećale nova sredstva za suzbijanje korone u visini od 4,3 milijarde dolara (3,5 milijardi eura). To povećava sumu novca, izdvojenu za ACT akcelerator na 10,3 milijarde dolara, ali i dalje postoji finansijska rupa od 22,9 milijardi dolara za 2021. godinu. Međunarodna privredna komora izračunala je da bi globalna ekonomija mogla izgubiti do 9 biliona dolara ako vlade bogatih zemalja uskrate siromašnim zemljama pristup vakcinama protiv kovida-19. Zašto bogati svijet, s obzirom na globalnu krizu, ne može sakupiti ovaj relativno mali iznos novca?

Više nema krivca

Čak i oni koji ne misle da je solidarnost toliko važna, trebali bi uzeti u obzir geopolitičke implikacije: Kina, Rusija i Indija drugima već daju cjepiva i to po niskim cijenama. Ili ih čak besplatno poklanjaju zemljama s kojima žele ojačati veze, iako imaju svoje unutrašnjo-političke potrebe.

Ova „vakcina-diplomatija” širi se i po Evropi ali i izvan nje: Na naslovnim stranama novina u Srbiji piše kako “Vučić, Putin i Xi spašavaju Srbiju”. Indija besplatno šalje vakcine u Nepal, Bangladeš, Mjanmar, Šri Lanku, Afganistan, na Maldive i Sejšelska ostrva. Indijski ministar spoljnih poslova to obrazlaže krilaticom na engleskom jeziku: “Acting East. Acting fast.” – brzom akcijom istoka.” A Kina je naravno zdravstveno-politički aktivna duž cijelog „Puta svile”.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron reagovao je na to pozivom da Evropa i SAD hitno dodijele do pet posto svoje trenutne proizvodnje cjepiva siromašnim zemljama, kojima Kina i Rusija nude da popune postojeću prazninu. U proteklih godinu dana globalni odgovor na kovid-19 neizmjerno je bio otežan nedjelotvornošću tadašnje američke vlade. Ali sada više nema nikoga, na koga bi se mogla prebaciti krivica, ako zapadne demokratije napokon energično ne odgovore na nepravdu u distribuciji vakcina. Na budući tok pandemije ali i na budućnosti demokratije i geopolitike od presudne važnosti bi bilo kada bi G7 jednostavno usvojio stari princip, korišten u suzbijanju financijske krize: “Whatever it takes!”- “Šta košta da košta!”

Čitajte više

Proslava Dana pobede sa pominjanjem Tita isključivo u negativnom kontekstu naprosto je budalasti performans kakve nam, raznim povodima, već odavno priređuju ovdašnji zvaničnici, ojačani prekodrinskom bratskom snagom.
Žena iz Vijetnama sa francuskim državljanstvom u svojoj 79. godini vodi pravnu bitku protiv koncerna koji su proizvodili “ejdžent orindž”. Njime je američka vojska u ratu trovala vijetnamsko stanovništvo.
Autor ovu skepsu prema državnim kampanjama, poput ove s cjepivom, povezuje s nepovjerenjem prema državi koje potječe iz razdoblja socijalizma a to posebice vrijedi za marginalizirane grupe stanovništva poput Roma.