Krugmanova urnebesna prognoza o bitcoinu iz 2015.

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Bitcoin ima mnogo istih svojstava kao i dekretni novac – lahko je prenosiv, djeljiv i zamjenjiv – ali za razliku od dekretnog novca, njegova ponuda je predvidiva i strogo ograničena.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Paul Krugman je 1998. godine prognozirao da do 2005. godine, „utjecaj interneta na ekonomiju neće biti veći od utjecaja faks uređaja.“

To prognoziranje bilo je toliko pogrešno i toliko rašireno da mu je portal Snopes posvetio članak s ciljem provjere informacija i njihove tačnosti.

Internet je beskrajno prostranstvo, ali je teško pronaći drugu prognozu toliko pogrešnu kao ovu. Zbog toga sam se iznenadio naišavši na prognoziranje za bitcoin iz 2015. godine. Slučajno (a vjerovatno ne), ovaj komentar, također je došao od Krugmana.

Bitcoin „bubble“ ukorijenjen u „libertarijanskoj ideologiji“

Tokom diskusije na jednom okruglom stolu u julu 2015. godine, Krugman je upitan za svoje mišljenje o „disruptivnim digitalnim valutama poput bitcoina.“

U nejasnom odgovoru od dvije i pol minute, Krugman je opisao bitcoin kao valutu ukorijenjenu u “libertarijanskoj ideologiji”, balonu koji samo čeka da pukne.

„To je tehnički simpatično rješenje problema, ali nije jasno koliku će ekonomsku važnost imati za rješenje problema“, objasnio je nobelovac.

Problem je u tome što očigledno da Krugman nije razumio te tehničke probleme. Nastavlja upoređivati bitcoin s kreditnim karticama.

„Ako tragate za idejom da valuta ne mora biti nešto fizičko, to može biti nešto virtualno, a to je sistem koji već imamo“, kaže on.

„Ako želim način plaćanja elektronskim putem, to su, znate, kreditne kartice.“

Krugmanov odgovor sugeriše da on zapravo nije proučavao bitcoin i da zapravo nije razumio njegove vrijednosne propozicije ili jedinstvena svojstva. Bitcoin ima mnogo istih svojstava kao i dekretni novac – lahko je prenosiv, djeljiv i zamjenjiv – ali za razliku od dekretnog novca, njegova ponuda je predvidiva i strogo ograničena.

Prema planu, bitcoin je sve teže stvoriti i sa sigurnošću znamo da će biti proizvedeno samo 21 milion bitcoina. Ova svojstvena oskudica čini bitcoin daleko trajnijim oblikom valute od dekretnog novca, što je osobina koji nema nikakve veze s kreditnim karticama.

Umjesto da raspravlja o svojstvima bitcoina ili čak ulazi u njegove slabosti, Krugman se uglavnom ruga kriptovalutama i nudi ovaj finansijski savjet.

„Bitcoin, doista, izgleda kao balon na više načina“, kaže Krugman. „Svakako, [nema] razloga za držanjem te valute.“

U slučaju da ste ignorisali Krugmanov savjet i kupili bitcoin

Ako ste 2015. slušali Krugmana i odlučili da ne kupujete bitcoin, vjerojatno se osjećate pomalo kao Blockbuster nakon što ste odbili Netflixovu ponudu od 50 miliona dolara.

Kad je Krugman iznio ovu prognozu u julu 2015. godine, bitcoinom se trgovalo za otprilike 300 dolara. U četvrtak ujutro (11.2.2021) bitcoinom se trgovalo po cijeni od 47.500 dolara. To znači da biste, u slučaju da ste zanemarili Krugmanov savjet i kupili 25 bitcoina za 7.500 dolara, danas imali gotovo 1.2 miliona dolara.

Pogledajmo to na drugi način. Krugman je 2015. godine zarađivao 225.000 dolara godišnje plate na Gradskom univerzitetu u Nju Jorku (gdje je predavao nejednakost dohotka), svotu koja ne uključuje zaradu od drugih angažmana (honorari za knjige, kolumne u New York Times-u, itd.). Da je Krugman jedne godine umjesto dionica od 10% prihoda (prije oporezivanja) kupovao bitcoin, mogao je kupiti 75 bitcoina za 22.500 dolara. Ta pojedinačna investicija donijela bi mu dobit od 3.6 miliona dolara.

Priznavanje ograničenosti znanja

Da budemo pošteni prema Krugmanu, prognoziranje budućnosti je teško. Živimo u složenom svijetu sa beskonačnim gibanjima. Naše znanje o svijetu – sistemima, izborima, proizvodima, rizicima itd. – je ograničeno.

Ali to bismo trebali priznati. Ta svijest, naglasio je ekonomista-nobelovac Friedrich von Hayek, zauzvrat će nas naučiti određenoj mjeri intelektualne poniznosti.

„Pretpostaviti da se svo znanje daje jednom umu (…) znači zanemariti sve što je važno i značajno u stvarnom svijetu“, napisao je Hayek u knjizi Upotreba znanja u društvu.

No, priznavanje ograničenosti znanja nije nešto po čemu je Krugman poznat. A to se može vidjeti u podsmjehivanju kad ga pitaju za bitcoin, izazivajući smijeh publike i moderatora.

Ovo je veliki kontrast s načinom na koji je reagovao njegov kolega progresivac Noam Chomsky kad su ga tokom intervjua 2015. pitali o bitcoinima. Chomsky je izrazio skepticizam, ali je također priznao da nije pomno proučavao bitcoin.

„Prvo što mi pada na pamet je da ne znam dovoljno da bih odgovorio“, rekao je Chomsky. „To sam malo proučavao i čini se da su pretpostavke prilično neizvjesne.“

To je daleko okrepljujući odgovor od Krugmanovog.

Nije da arogancija među intelektualcima ne postoji, ali je pomalo zapanjujuće da dolazi od Krugmana, čija je povijest prepuna otkačenih prognoza i loših savjeta koji su se pokazali prilično neugodnima. Oni se kreću od molbe iz 2002. godine da se namjerno stvori housing bubble za borbu protiv recesije (kako je taj bubble završio?), preko empirijskih promašaja njegovih makroekonomskih modela, do gore spomenute tvrdnje da ekonomski utjecaj interneta neće biti „veći od utjecaja faks uređaja.“

Opet, u redu je pogriješiti u vezi sa stvarima. Ljudi smo, svi griješimo. Ali, prepoznavanje ove osnovne istine trebalo bi roditi poniznost, a ne aroganciju, te sposobnost da priznamo onda kada griješimo.

Na bitcoin poput bika

Krugman ostaje kriptoskeptik, o čemu svjedoče njegove kolumne u 2017. i 2018, i to je u redu. Barem izgleda kao da je od tada radio više domaćih zadaća. Njegovo osnovno stajalište je ideja da je bitcoin „neutemeljen“ za razliku od zlata (koje ima unutrašnju vrijednost) i dekretnog novca (koji je podržan vladinim obećanjima).

„Ako bi špekulanti imali kolektivni trenutak sumnje, iznenada se bojeći da bitcoini ne vrijede, bitcoini bi postali bezvrijedni,“ piše Krugman.

To je naravno tačno, ali to bi se moglo reći i za bilo koju valutu (čak i za zlato).

Priznajem da sam godinama imao sličan skepticizam prema bitcoinu. Njegova vrijednost kao fleksibilne, ali trajne valute osmišljene da bude oskudna bila je nedostižna i teško je bilo u potpunosti povjerovati u nju.

No, ne mislim više tako. Vrijednosna propozicija kao trajne valute otporne na inflaciju je stvarna, posebno u trenutku kada dekretni novac izgleda nesigurno zbog masovnog upumpavanja.

Kupio sam svoju prvu kriptovalutu ove sedmice. Vrijeme će pokazati da li je ulaganje bilo mudro ili glupo. Ali obećavam jedno: ako pogriješim, priznat ću.

S engleskog preveo: Amir Krpić

Čitajte više

Nažalost, u Bosni i Hercegovini ljudi koji predstavljaju institucije države ne žele slobodne, umne i ekonomski neovisne građane jer bi to bio njihov definitivni kraj.
Sećamo se izjava prethodnog patrijarha Irineja o Kosovu kao zemlji koja je „natopljena našom krvlju“, te da stoga „ne mogu oni njome vladati“ ili o načelu da „ono što je silom oteto, silom se i vraća“.
Razgovaralo se o tome u kojoj meri vlast promoviše govor mržnje, kako se taj govor odomaćio u Skupštini Srbije, pa se poslanici takmiče ko će izreći više uvreda na račun opozicije i kritičara vlasti, kakav je uloga tabloida i desničarskih portala u širenju govora mržnje...
Srce mi je slomljeno, misli Nel. Ali u našoj porodici ne kažemo: „Srce mi je slomljeno“. Mi kažemo: „Ima li keksa?“ Mora se jesti. Mora se mrdati. Mora se misliti na nešto drugo.