U Beogradu primjećeno pomjeranje prioriteta

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Pobjeda Aljbina Kurtija na kosovskim izborima nije iznenađenje u Beogradu, ali se istovremeno upozorava da za Srbiju dolaze teža vremena što se tiče dijaloga Beograda i Prištine.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Imidž Kurtija kao tvrdog pregovorača za Srbiju je do sada istican više puta u svim analizama i reklo bi se da je lider „Samoopredjeljenja” svojom izjavom da mu je dijalog sa Beogradom na petom ili šestom mjestu jasno stavio do znanja kako ima namjeru da opravda takav imidž u srpskoj prijestonici.

Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić ocijenila je tim povodom da izjave Aljbina Kurtija kako mu dijalog sa Beogradom nije prioritet nisu iznenađujuće, ali su „za žaljenje”.

„To ukazuje na neozbiljnost političkih elita u Prištini. Smatram da je dijalog jedini način za dogovor o normalizaciji odnosa dviju strana i za napredak i stabilnost. Uostalom, Priština bez tog dijaloga nema naročitu perspektivu jer više od polovine zemalja svijeta nije priznalo tzv. nezavisno Kosovo”, dodala je srpska premijerka.

Ana Brnabić se osvrnula i na izjavu Kurtija da je potrebno veće učešće SAD u dijalogu primjetivši „da je Kurti najprije bio protiv Vašingtonskog sporazuma i da Srbija ne mijenja svoje izjave svakih nekoliko dana”. Potpredsjednica vlade Zorana Mihajlović rekla je „da lider Pokreta „Samoopredjeljenje” Aljbin Kurti strašno griješi ako misli da je dijeljenje lekcija Srbiji o tome kakvu politiku, posebno spoljnu, treba da vodi, način da se postigne bilo kakav rezultat u dijalogu Beograda i Prištine”.

Srpske vlasti su kao rutinsku stvar prokomentarisali uspjeh Srpske liste, koja je osvojila svih deset poslaničkih mjesta namijenjenih predstavnicima Srba i skoro 100 posto glasova.

Direktor Kancelarije za KiM Petar Petković čestitao je srpskom narodu na Kosovu i Metohiji na tome „što je na održanim izborima, u skladu sa pozivom svoje države i predsjednika Aleksandra Vučića, gotovo jednodušno podržao Srpsku listu. Srpsko jedinstvo je još jednom odnijelo pobjedu, uprkos brisanju glasača iz biračkog spiska, smanjivanju broja biračkih odbora i političkim provokacijama u kojima su prednjačili Ramuš Haradinaj i Aljbin Kurti”.

Dijalog mora donijeti rezultat

Komentarišući još jednu izbornu pobjedu Aljbina Kurtija nakon prethodnog silaska sa vlasti, Jovica Pavlović, iz Instituta za evropske studije, za DW kaže „da je to bio strateški potez kako bi ostvario ovakvu pobjedu gdje skoro da može sam da preuzme vlast. Kurti je svoj silazak sa vlasti predstavio kao dobrovoljan, ističući pri tome da ostaje pri svojim stavovima i da ne pristaje na kompromise, prije svega na one koji se odnose na dijalog Beograda i Prištine”, ocjenjuje naš sagovornik.

Što se Beograda tiče „on je sa Kurtijem svakako dobio čvršćeg ili odlučnijeg sagovornika u dijalogu koji slijedi. A taj dijalog će svakako uslijediti, iako mu se Kurti deklarativno protivi, i on je svjestan da će biti primoran da sjedne za pregovarački sto. Beograd je takođe dobio igrača kakvog do sada nije imao sa druge strane i to će zahtijevati izvjesnu promjenu strategije u dijalogu. To znači da više neće biti prebacivanje lopte sa jedne na drugu stranu, već će ukoliko do pregovora dođe morati da bude postignut neki konkretan dogovor i rezultat”, smatra Jovica Pavlović.

Pouke prethodnog mandata

Hoće li Aljbin Kurti ponovo kratkotrajno preuzeti vlast na Kosovu ili će ovog puta na vlasti ostati nešto duže? To prije svega zavisi od toga koliko je izvukao pouke iz svog prethodnog mandata, ističe za DW Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam:

„Previše je samouvjereno ušao u dvije stvari: najavljenu borbu protiv korupcije, koju zapravo nije uspio ni da započne jer se sapleo na drugoj svojoj grešci a to je da nije uvažavao stavove Zapada, prije svega Amerike. Zato će biti zanimljivo pratiti koliko će morati da odstupi od svojih prvobitnih izjava da mu je dijalog na šestom mjestu, jer postoji opasnost da će ukoliko mu dijalog ne postane prvi prioritet ponovo doživjeti debakl kao u prošloj Vladi”, napominje Popov.

Ubrzavanje dijaloga

Sudbina dijaloga će sada zavisiti od stava Amerike i Evrope, ali mislim da će taj proces sada biti ubrzan”, nastavlja Popov. „Oni će Kurtija ili već nekog drugog natjerati da sjedne za pregovarački sto i mislim da se neće čekati izbori u Srbiji i da se to ponovo razvuče na naredne dvije- tri godine. Aleksandar Vučić će se sada naći pod jednim velikim pritiskom, i on za to već priprema javnost izjavama kako će biti teško i da očekuje pritiske na Srbiju”, ocjenjuje direktor Centra za regionalizam.

Svakako će biti pritisaka na Beograd da popusti i da dođe do tog eventualnog priznanja, smatra Jovica Pavlović, ali teško da će bilo ko u Beogradu, pa i Aleksandar Vučić, biti spreman da uspostavi bilateralne odnose sa otcjepljenom pokrajinom.

„Otežavajuća okolnost je i to što je Kurti tvrd pregovarač i teško je očekivati da će on dopustiti bilo kakav ustupak Beogradu. Može se čak očekivati da to bude razlog izostanka bilo kakvog daljeg napretka u pregovorima”, primjećuje Pavlović.

Dijalog ipak prvi prioritet?

Zvanični Beograd je već zapazio promjenu u stavu Aljbina Kurtija, koji je sada pomjerio prioritet dijaloga na treće ili četvrto mesto. Na to su svakako uticale i izjave američkog Stejt Dipartmenta da dijalog Beograda i Prištine mora biti prioritet novih kosovskih vlasti.

„Jasno je da su Kurtijeve izjave bile samo za početnu upotrebu, i da u politici ono što ste izjavili danas već sutra pada u zaborav. A političari će već naći neki alibi, ili opravdanje, zašto je tako moralo da bude i zašto se odustalo od početnih stavova”, kaže Aleksandar Popov.

Mislim da je Kurti toga bio svjestan i bez opomene Stejt Dipartmenta, naglašava Jovica Pavlović.

„Siguran sam da on ima strategiju kako će sebe da predstavi kao nekoga ko ne želi da vodi dijalog – kako bi podigao svoju političku popularnost- ali sigurno zna kako će to ipak da učini a da ne ispadne da je to učinio pod pritiskom i da je na to natjeran”, zaključuje naš sagovornik iz Instituta za evropske studije.

Čitajte više