Mladi u EU: još jedna izgubljena generacija?

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Europska komisija prepoznaje da su mladi jedna od najteže pogođenih skupina u pandemiji i poziva na stvaranje zaštitne mreže za mlade.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Svaka šesta mlada osoba (u dobi do 25 godina) izgubila je posao zbog ekonomskih posljedica pandemije – u rujnu 2020. stopa nezaposlenosti mladih u EU iznosila je 17,1%. Države u kojima je nezaposlenost mladih najviše porasla su Španjolska (40,5%), Italija (29,7%), Bugarska (18,3%) i Francuska (17,9%). Kriza je također pogoršala situaciju za mlade osobe koje ne rade, ne obrazuju se niti usavršavaju (engl. NEET – Not in Employment, Education or Training). Njihov se udio povećao, posebno u Italiji, Grčkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj, a sve osobe koje se nađu u toj kategoriji imaju visoki rizik od siromaštva i dugotrajne nezaposlenosti.

Kriza je posebno negativno utjecala na radnike u nestandardnim oblicima zaposlenosti, poput rada u nepunom radnom vremenu, privremenog rada ili platformskog rada. Mladi prevladaju među zaposlenima u tim oblicima rada, a jedna od posljedica je i to da takvi radnici često nemaju pravo na plaćeno bolovanje, naknadu za nezaposlenost ni zaštitu radnog mjesta.

U listopadu 2020. Vijeće Europe usvojilo je preporuku o obnavljanju Garancije za mlade, prema kojoj bi države članice trebale osigurati da sve osobe u dobi do 30 godina dobiju priliku za rad, obrazovanje ili usavršavanje u roku od četiri mjeseca nakon završetka obrazovanja ili ulaska u nezaposlenost. Europska komisija prepoznaje da su mladi jedna od najteže pogođenih skupina u pandemiji i poziva na stvaranje zaštitne mreže za mlade. Međutim, ove smjernice nisu obvezujuće, zbog čega ne postoji način procjene broja članica EU koje će se držati navedene preporuke, a nije poznato ni koliko će od predviđenih 750 milijardi eura fondova za oporavak biti investirano u mlade.

Garancija za mlade, nacionalni planovi oporavka i idući Akcijski plan za implementaciju Europskog stupa socijalnih prava pružaju mogućnost da se trenutno loša situacija mladih u Europskoj uniji popravi. Međutim, da bi se to i dogodilo, ti instrumenti moraju biti iskorišteni na način koji će dovesti do stvarnih promjena, za razliku od prethodnog vala Garancije za mlade koja je kritizirana zbog neučinkovitosti i prevelikog fokusa na pripravništvu i stažiranju, umjesto da ponudi mladima prave poslove. Europska sindikalna konfederacija (ETUC) zato poziva Europsku komisiju da napravi konkretne korake kako se trenutno nezaposleni i neaktivni mladi u Europskoj uniji ne bi pretvorili u još jednu “izgubljenu generaciju”. Prva preporuka u tom smjeru je uključivanje socijalnih partnera u osmišljavanje, praćenje i evaluaciju nacionalnih planova oporavka. Pritom mlađi sindikalisti i organizacije mladih moraju biti informirani i uključeni u proces oblikovanja europskog, ali i nacionalnih planova oporavka. Također, ETUC poziva na razvijanje posebnih mjera za mlade i radnike u nestandardnim oblicima zapošljavanja, jer oni imaju ograničena ili nikakva radnička prava i socijalnu zaštitu, a njihova radna mjesta ne podržava shema za očuvanje radnih mjesta SURE. Sa ciljem da svi radnici dobiju pristup socijalnoj zaštiti, i nacionalni planovi oporavka moraju adresirati ovaj problem. Pod trećom točkom ETUC naglašava kvalitetu radnih mjesta i pristojne radne uvjete. Kako bi se spriječio trend velikog udjela prekarno zaposlenih među mladim radnicima, nužno je uspostaviti standarde kvalitete za sve mjere oporavka, uključujući i programe stažiranja i pripravništva za mlade.

Čitajte više

Sećamo se izjava prethodnog patrijarha Irineja o Kosovu kao zemlji koja je „natopljena našom krvlju“, te da stoga „ne mogu oni njome vladati“ ili o načelu da „ono što je silom oteto, silom se i vraća“.
Razgovaralo se o tome u kojoj meri vlast promoviše govor mržnje, kako se taj govor odomaćio u Skupštini Srbije, pa se poslanici takmiče ko će izreći više uvreda na račun opozicije i kritičara vlasti, kakav je uloga tabloida i desničarskih portala u širenju govora mržnje...
Srce mi je slomljeno, misli Nel. Ali u našoj porodici ne kažemo: „Srce mi je slomljeno“. Mi kažemo: „Ima li keksa?“ Mora se jesti. Mora se mrdati. Mora se misliti na nešto drugo.