Liberalna demokratija je u opasnosti

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Naučni dokazi o tome da ljudi nemaju prirodni imunitet na novu, ubojitu bolest, ne samo da su dali legitimitet ovim drastičnim mjerama, već su također dobrovoljno predali građanske i osnovne slobode, u nadi da će ovakav odgovor od strane države smanjiti gubitak života.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Doživljavamo izuzetno nazadovanje po pitanju demokratije, vladavine prava i uopćeno ljudskih prava. Covid-19 pandemija je poslužila kao prilika za brojne napade na nacionalne i međunarodne norme i standarde, uključujući balans političke moći, širenje korupcije i podrivanje slobode medija. Sklonost snažnim vođama u nekim zemljama je dodatno utjecala na ovaj trend, što je potkopalo samu bit demokratskih principa koji su stub političkih prava i građanskih sloboda.

Državna intervencija bez presedana – u obliku lockdown-a, obaveznog karantina, zabrane putovanja i drugih pravnih mjera sa ciljem zaustavljanja širenja Covid-19 virusa i zaštite života – je u brojnim državama iskorištena kako bi se degradirala ljudska prava i slobode, koja su sastavni dio ustava, Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, te Opće deklaracije o ljudskim pravima.

Naučni dokazi o tome da ljudi nemaju prirodni imunitet na novu, ubojitu bolest, ne samo da su dali legitimitet ovim drastičnim mjerama, već su također dobrovoljno predali građanske i osnovne slobode, u nadi da će ovakav odgovor od strane države smanjiti gubitak života.

Iako se za vrijeme trajanja vanrednog stanja očekuje određeni nivo ograničenja prava i sloboda pojedinca, ono što nije potrebno su državne intervencije čiji obim prevazilazi opravdanost i prvobitnu namjenu istih. Konkretno, hitne mjere protiv koronavirusa su se koristile kao oružje za neopravdane napade na zaštitu i implementaciju ljudskih prava i sloboda.

Ovi se napadi događaju i zato što su brojni donosioci odluka navikli na isključivanje javnosti iz rasprave o Covid-19 pandemiji. U mnogim je slučajevima izuzeće rezultat državne nesposobnosti ili nespremnosti da se izbori s krizom ove veličine.

S druge strane, prelazak na način vladanja koji zanemaruje stavove, argumente i očekivanja ljudi na bazi nauke i zakona, uz uskraćivanje pristupa službenim informacijama, stvara pretpostavke za vladavinu elita, dok se demokratska, građanska participacija ograničava. U takvim se zemljama vlada suočava s krizom legitimiteta jer se povjerenje u vladu naglo srozava.

U kriznim vremenima liberalna demokratija je veoma krhka, posebno s obzirom na spremnost vlada da ima nekontrolisani autoritet na štetu građanskih sloboda. Te promjene obično idu na ruku liderima čvrste ruke, za koje se nada da će razbiti politički status quo.
Kada je riječ o Centralnoj i Istočnoj Evropi, najnepotrebniji i najneopravdaniji napadi na građanske slobode tokom aktuelne krize dogodili su se u Mađarskoj i Poljskoj. Početkom 2020. godine Mađarska je proglasila neodređeno vanredno stanje koje je uključivalo hitne mjere koje značajno ograničavaju temeljna ljudska prava. Ova ograničenja nisu bila proporcionalna stvarnoj prijetnji kojoj su se trebali suprotstaviti. Nadalje, budući da korupcija očito potkopava borbu protiv širenja Covid-19, zemlja poput Mađarske, koja je na vrhu liste Evropskog ureda za borbu protiv prevara, je postala krhkija i sklona autoritarnim utjecajima.

I Poljska se tokom pandemije istakla kao zemlja koja sve manje poštuje demokratske principe, vladavinu prava i uopćeno ljudska prava, a najočitiji primjer je odluka Ustavnog suda u oktobru 2020. godine da umanji prava žena namećući gotovo apsolutnu zabranu abortusa.

Poljska i Mađarska trebale bi poslužiti kao upozorenje svim ostalim zemljama, posebno onima koje već imaju nizak stepen političke kulture. U takvim zemljama pandemija može poslužiti za isticanje trajnih izazova i jačanje napada na liberalnu demokratiju.

Prevod: Admir Čavalić

Čitajte više