Radnici koji rade od kuće imaju 25% duži radni tjedan

Oba istraživanja pokazala su i da osobe koje rade od kuće imaju kraće pauze za ručak, rade i kada su bolesni, kao i da sve više radnika nema jasnu granicu između radnog i slobodnog vremena već se od njih očekuje da budu uvijek dostupni.
Radnici koji rade od kuće imaju 25% duži radni tjedan_6022e4530cb74.jpeg
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Ljudi koji zbog pandemije rade od kuće rade više i imaju veće radno opterećenje nego prije pandemije, pokazuje nekoliko novijih istraživanja. Prvo istraživanje provela je kompanija NordVPN Teams koja je analizirala vrijeme koje su zaposlenici proveli ulogirani u poslovne VPN mreže. U istraživanju je otkriveno da se od izbijanja pandemije prosječno radno vrijeme radnika/ica u Ujedinjenom Kraljevstvu, Austriji, Kanadi i SAD-u povećalo za više od dva sata. Radnicima koji rade od kuće u Ujedinjenom Kraljevstvu radni tjedan produžen je za gotovo 25%, te im radni dan završava navečer, u prosjeku u 20 sati.

Prema drugom istraživanju, koje je provela firma Wildgoose, 44% radnika/ica u Ujedinjenom Kraljevstvu izjavilo je da se od njih u protekloj godini očekivalo da rade više nego prije pandemije, a to se posebno odnosi na zaposlene u kompanijama srednje veličine. Oba istraživanja pokazala su i da osobe koje rade od kuće imaju kraće pauze za ručak, rade i kada su bolesni, kao i da sve više radnika nema jasnu granicu između radnog i slobodnog vremena već se od njih očekuje da budu uvijek dostupni. Treće istraživanje, koje je firma Worksome provela na uzorku freelancera, ustanovilo je da čak i freelanceri prijavljuju duže radno vrijeme od izbijanja krize.

Podaci istraživanja NordVPN Teams-a pokazuju da su u siječnju 2021. radnici u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u u prosjeku bili logirani na poslovne VPN mreže 11 sati dnevno – u usporedbi s prosječnih 9 (UK), odnosno 8 sati (SAD) prije izbijanja pandemije. Radnicima u Kanadi također se broj sati provedenih online povećao s 9 (prije pandemije) na 11 sati dnevno. U nekim državama, poput Danske, Belgije i Španjolske broj radnih sati pao je na nivo prije izbijanja pandemije s povratkom dijela zaposlenika na radna mjesta.

Na pitanje što bi njihova kompanija mogla napraviti da bi se spriječilo doživljavanje sindroma burnouta i stresa tijekom rada od kuće, 55% ispitanika reklo je da bi pomoglo kada njihovi poslodavci ne bi od njih očekivali da budu raspoloživi za rad izvan službenog radnog vremena. To se, naravno, neće dogoditi nikako drugačije nego kroz borbu za pravo na nedostupnost koju trenutno vode europski sindikati. Europska sindikalna konfederacija (ETUC) poziva se na istraživanje o utjecaju pandemije na rad od kuće u Europi, prema kojemu ljudi koji redovito rade od kuće imaju šest puta veću šansu da rade tijekom svog slobodnog vremena, dvostruko veće šanse da rade prekovremeno i puno češće prijavljuju smetnje vezane uz posao poput zabrinutosti i isprekidanog sna. Povećana razina poslovnog stresa u tim situacijama posljedica je metoda nadzora nad radnicima na daljinu, zahtjeva za konstantnom dostupnošću i zamagljenih granica između poslovnog i privatnog života. Također, neovisno o tome rade li od kuće ili u prostoru poslodavaca, na razini EU nešto manje od 40% zaposlenih osoba u posljednja dva mjeseca doživjelo je da ih je poslodavac kontaktirao u slobodno vrijeme – 17% svih zaposlenih izjavilo je da ih je poslodavac u posljednja dva mjeseca kontaktirao više puta u slobodno vrijeme, a još 22% da ih je poslodavac kontaktirao povremeno. Podsjetimo, u siječnju je izglasan amandman direktivi o pravu na nedostupnost, kojim se od Europske komisije traži da za tri godine odgodi donošenje zakona o pravu na nedostupnost, što znači da će europski radnici/e čekati 8 i više godina da bi to pravo mogli ostvariti u praksi.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.