Kuba se otvara za privatnu inicijativu u privredi

Novi američki predsednik Bajden, koji je bio Obamin potpredsednik, ranije je naznačio da želi da poboljša američko-kubanske odnose, ali, posmatrači kažu da nije jasno koliko bi to moglo biti visoko na njegovoj listi prioriteta.
fc724446-49f9-4ffe-92d5-a84ccd0bffc7_w1597_n_r1_st
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Kubanske vlasti u borbi s najvećom ekonomskom krizom u poslednjih 30 godina praćenom nestašicama i dugim redovima za hranu i gorivo, najavile su veliku privrednu reformu za otvaranje većine sektora za privatnu inicijativu, odustajući time od dirigovane privrede u sovjetskom stilu, pišu svetski mediji.

Davno obećane reforme

Otvaranje većine sektora za privatne aktivnosti velika je reforma u komunističkoj zemlji u kojoj državne kompanije dominiraju ekonomskom aktivnošću, prenosi agencija Frans pres (Agence France-Presse).

Umesto dosadašnje liste od 127 delatnosti, sada će privatni biznis biti dozvoljen u više od 2.000 delatnosti, dok će aktivnost privatnika biti delimično ili potpuno ograničena u samo 124 delatnosti, rekla je ministarka rada Marta Elena Feito.

Dalji detalji nisu izneti, ali se, kako ukazuje AFP, očekuje da će ta ograničenja važiti za sektore za koje se smatra da su od strateškog značaja za državu, poput medija, zdravstva i odbrane.

Privatne ekonomske aktivnosti na Kubi su odobrene od 2010, ali je njihov procvat krenuo od istorijskog otopljavanja odnosa Kube i SAD pokrenutog 2014. u vreme američkog predsednika Baraka Obame.

Trenutno u privatnom sektoru radi više od 600.000 Kubanaca ili 13 odsto radne snage u zemlji sa 11,2 miliona stanovnika. Reč je uglavnom o zaposlenima u gastronomiji, prevozu i iznajmljivanju soba za turiste. Ti sektori su teško pogođeni pooštravanjem sankcija SAD pod administracijom Donalda Trampa (Trump), ali i usled pandemija COVID-19.

Kubanska privreda je posle višegodišnje stagnacija prošle godine imala pad od 11 odsto zbog kombinacije pandemije koja je opustošila turizam i oštrih američkih sankcija, dok se Kubanci suočavaju s nestašicama osnovne robe i beskrajnim redovima da bi došli do nje, ukazuje Rojters (Reuters).

Reformski nastrojeni kubanski ekonomisti već dugo pozivaju na proširenje uloge malih preduzeća kako bi se pomoglo pokretanju ekonomije i otvaranju novih radnih mesta.

Kriza je, ističe Rojters, iznudila niz davno obećanih, ali zaustavljenih reformi – od devalvacije pezosa i reorganizacije monetarnog sistema do određene deregulacije državnih preduzeća i stranih investicija.

Predsednik Migel Dias-Kanel (Miguel Diaz-Canel) rekao je prošle godine da se zemlja suočava s međunarodnom i lokalnom krizom i da će sprovesti niz reformi kako bi povećala izvoz, smanjila uvoz i stimulisala domaću potražnju.

Od dirigovane ekonomije do nacije malih preduzetnika i prodavaca

U rešavanju najgore ekonomske krize od propasti starog saveznika Sovjetskog Saveza, Kuba je spremna da postane nacija trgovca i malih preduzetnika s uvođenjem mera koje će zemlju odmaći od dirigovane privrede u sovjetskom stilu, premda će velike industrije ostati pod centralnom kontrolom, piše Tajms (The Times).

Iako je vlada periodično popuštala i pooštravala kontrolu nad privatnim sektorom od njegove pojave posle ekonomskih reformi 1993. godine, većini Kubanca je, prema pisanju britanskog lista, bilo zabranjeno da prave mala preduzeća i privlače investicije jer nisu bili deo nekog od odobrenih sektora.

Nove mere se uvode dok se Havana bori da podstakne bolesnu privredu, ističe britanski list. Nestašica osnovnih potrepština i dugi redovi za gorivo i hranu slika su svakodnevnog života otkako je Trampova administracija pooštrila sankcije 2019, a pomoć iz Venecuele, levičarskog saveznika Kube, presušila.

Nestašice su pogoršane razornim posledicama pandemije na turizam. Sva putovanja na ostrvo zabranjena su u martu u pokušaju da se zaustavi širenje virusa, čime je otišao značajan izvor stranog prihoda. U Havani je skraćeno radno vreme jer po mraku nema električnog svetla, dok su u nekim ruralnim oblastima volovi zamenili traktore.

Prošlog meseca predsednik Dias-Kanel pokrenuo je najveći paket finansijskih reformi od revolucije 1959. godine. Reforme su smanjile subvencije, eliminisale dvostruku valutu koja je bila ključna u starom sistemu i povećale zarade u pokušaju da ublaže teškoće Kubanaca.

Problem s ‘privatnim sektorom’

Najava širenja privatnog sektora usledila je samo nedelju dana posle devalvacije pezosa i ukidanja sistema s dvostrukom valutom, piše Fajnenšl tajms (The Finacial Times), ukazujući da je odluka doneta dok se karipska zemlja suočava s rastom inflacijom posle devalvacije valute, prve od revolucije 1959. godine.

Mada zagovornici reformi među kubanskim ekonomistima kažu da će otvaranja ekonomije pomoći u stvaranju radnih mesta i kontroli inflacije, analitičari smatraju da su i monetarnu reforma i oslobađanje privatnog sektora politički rizični potezi, navodi britanski list, dodajući da je devalvacija dovela do povećanja cena većine roba, usluga i komunalija, što je izazvalo negodovanje stanovništva uprkos velikom porastu državnih plata i penzija.

Od raspada Sovjetskog Saveza, Kuba je razmatrala koliko prostora da dozvoli za privatnu inicijativu, ukazuje Fajnenšl tajms i ističe da se čini da je vlasti u Havani imaju problema s izgovaranjem reči “privatni sektor” koji naziva “nedržavni” sektor, i “privatni biznis” koji naziva “samozaposleni”. U izveštajima državnih medija sa sastanka ministara najnovija mera je nazvana “usavršavanje samozapošljavanja”.

Tek u poslednjih nekoliko meseci privatnim preduzećima na Kubi je odobren pristup veletržnicama i dozvoljen uvoz i izvoz, mada moraju da za to koriste državne kompanije, a sada mogu da budu partneri sa stranim investitorima. Ipak, dodaje list, dugo obećani zakon kojim bi im dodelio status kompanije i izjednačio njihova prava s drugim ekonomskim akterima tek treba da se ostvari.

Odnosi sa SAD

Kubanska vlada se nada se da će američki predsednik Džo Bajden ukinuti neke od kaznenih sankcija Trampove administracija i vrati se detantu iz Obaminog vremena, ukazuje Fajnenšl tajms, dodajući da je Džon Kavulič, predsednik Američko-kubanskog trgovinsko-ekonomskog saveta, rekao da bi liberalizacija deviznog kursa i širenje privatnog sektora dali podsticaj za angažovanje Vašingtona.

Neprijateljstvo SAD i Kube koje traje nekih 60 godina ublaženo je 2015. kada su tadašnji predsednik SAD Obama i kubanski lider Raul Kastro dogovorili normalizaciju odnosa, što je omogućilo američkim građanima da posete ostrvsku zemlju i osnažilo lokalna preduzeća, ukazuje BBC.

Obamine napore zaustavio je Tramp, uz podršku Amerikanaca poreklom s Kube koji su istorijsko Obamino otvaranje prema Havani videli kao ustupak Kastrovom komunističkom režimu.

Novi američki predsednik Bajden, koji je bio Obamin potpredsednik, ranije je naznačio da želi da poboljša američko-kubanske odnose, ali, ukazuje britanski servis, posmatrači kažu da nije jasno koliko bi to moglo biti visoko na njegovoj listi prioriteta.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.