Tko će platiti troškove korona-pandemije?

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Lockdown ne prestaje. Da bi spasila što je moguće više radnih mjesta država svakodnevno daje milijarde eura pomoći. Netko sve to mora platiti. Ali tko? Možda oni najbogatiji?
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Jedno pitanje se od izbijanja korona-pandemije uvijek iznova postavlja saveznom ministru financija: kako dugo si Njemačka može priuštiti lockdown? „Možemo si priuštiti ono što je nužno”, obično na to pitanje odgovara socijaldemokrat Olaf Scholz.

Je li stvarno tako? U drugom valu pandemije već četvrti mjesec su zatvoreni ugostiteljski objekti, teretane, kazališta i muzeji. Sredinom prosinca je i velika većina trgovina na malo morala zatvoriti. Država plaća skraćeno radno vrijeme kako zaposlenici ne bi morali biti otpušteni. Poduzeća dobivaju pomoć za prijelazno razdoblje kako ne bi propala.

Svaki dan košta dodatne milijarde

Za pomoć gospodarstvu planirano je oko 50 milijardi eura od studenoga 2020. do lipnja 2021. Uz to dolaze ostali troškovi pandemije, od zdravstvenih troškova do pomoći obiteljima. 2020. se savezni državni proračun morao zadužiti za dodatnih 130 milijardi eura, ove godine je planirano novo zaduženje od 180 milijardi eura.

Hoće li to biti dovoljno s obzirom na mogući treći val pandemije koji bi mogao još više produžiti lockdown? Na konferenciji u Berlinu Olaf Scholz je nedavno ponovio da si Njemačka može priuštiti ono što je nužno. I dodao: „Ne bismo se trebali dovoditi u situaciju da nešto ne činimo što smatramo ispravnim za svladavanje krize i osiguravanje budućnosti naše zemlje.”

Skretanje s autoceste

Unutar vladajuće koalicije CDU-a, CSU-a i SPD-a se zapravo vodi prijepor o troškovima pandemije. U ožujku savezni ministar financija mora predstaviti osnovne podatke proračuna za 2022. i financijske planove za iduće godine. Padom konjunkture je smanjena gospodarska aktivnost, prihodi su izostali.

Toga mnogi nisu svjesni, žali se ministar Scholz. „Brojni ljudi to vide ovako: mi se vozimo autocestom, tu je jedno gradilište. I onda bivamo usmjereni na obilaznicu, vozimo se preko sela i onda se vraćamo na autocestu i nastavljamo istom cestom s koje smo skrenuli.” Ali, to nije slučaj, kaže Scholz.

Savezni parlamentarni izbori pred vratima

Prognoze prihoda od prije krize su bezvrijedne. Na duži rok će biti potrebno začepiti rupe u proračunu. Ali kako, ako čisto pravno gledano od 2022. ponovo vrijedi zabrana prekomjernog zaduživanja i ministar financija ne smije uzimati nove kredite? Još ima zaliha. Prošle godine je zaduženje bilo manje nego što je prvotno planirano. S obzirom na to da kredite odobrava Bundestag oni mogu biti prebačeni na iduće godine. Ali, moglo bi se dogoditi da novac bude potreban već 2021. zbog dužeg lockdowna.

U Saveznom ministarstvu financija, u Odboru Bundestaga za proračun, ali i u stranačkim središnjicama trenutno se razmatraju opcije kako financirati proračun 2022. S obzirom na predstojeće Savezne izbore u rujnu nitko ne želi govoriti o mogućem smanjenju saveznih izdataka. Savezni ministar gospodarstva Peter Altmaier (CDU) predlaže prodaju udjela vlasništva savezne države u Pošti i Telekomu. Vrijednost dionica je znatno porasla.

Promijeniti ustav i ukinuti kočnicu zaduživanja?

To bi, međutim, bila samo kap u moru, s obzirom na potrebe. Učinkovitije bi bilo povećanje poreza ili uvođenje poreza na imovinu od 10 do 20 posto. Ministar u kancelarskom uredu Helge Braun (CDU) predložio je nedavno promjenu Ustava i ukidanje kočnice zaduživanja na više godina.

Braunov prijedlog su oštro odbili u njegovoj stranci. Brojni kršćanski demokrati zahtijevaju brz povratak uravnoteženom proračunu, dakle da izdaci saveznog proračuna budu jednaki prihodima. Braunu je predbačeno da se tim prijedlogom želi dodvoriti Zelenima koji bi nakon saveznih izbora mogli biti koalicijski partner CDU-a i CSU-a.

SPD za oporezivanje bogatih

Ni savezni ministar financija Scholz ne vidi problem u daljnjem zaduživanju, a pritom se i on vodi stranačkim interesima. Olaf Scholz će nastupiti kao SPD-ov kancelarski kandidat. Socijaldemokrati zahtijevaju preraspodjelu dobara i u svom izbornom programu zahtijevaju uvođenje poreza na imovinu. „Potpuno je isključeno da bez pravednog i fer poreznog sustava budemo u stanju prebroditi ovo vrijeme dok ne dođemo u razdoblje normalnog rasta i dok nam gospodarski rast ne omogući da izađemo na kraj s našim dugovima”, kaže Scholz.

Pored poreza na imovinu u krugovima lijevih stranaka si mogu zamisliti i jednokratni doprinos s obzirom na vrijednost imovine. Takvo nešto je bilo uvedeno 1952. u ratom razorenoj Njemačkoj kao poravnanje tereta obnove. 2012. su Zeleni bezuspješno predlagali u Bundestagu uvođenje doprinosa od 1,5 posto na vrijednost imovine tijekom deset godina kako bi se otplatilo dugove nagomilane u financijskoj krizi.

Skupi tepisi i zlatne poluge u podrumu?

Gospodarski stručnjak Clemens Fuest, predsjednik instituta Ifo u Münchenu, smatra da bi uvođenje doprinosa od deset do 20 posto na neto vrijednost imovine bilo previše. „Nakon rata smo imali nevjerojatna razaranja stanova i infrastrukture, useljavanje dva milijuna ljudi, koji nisu imali ništa”, objasnio je on nedavno u jednom online-izlaganju. Korona-kriza je „strašna, ali ni približno se ne može s time usporediti”, kaže Fuest.

Za uvođenje doprinosa na imovinu, ali i za uvođenje poreza na imovinu potreban bi bio ogroman ulazak u privatnu sferu. „Kod svakoga bi se kod kuće moralo zaviriti ima li on neki skupocjeni tepih ili zlatne poluge u podrumu ili neke druge vrijedne predmete”, kaže Fuest.

Ako kapital bježi, u Njemačkoj nedostaje novac

Rijetke su zemlje koje ubiru porez na imovinu. Uvođenje takvog poreza bi sigurno izazvalo bijeg kapitala. Velika imovina na koju se očito cilja većinom je imovina poduzeća. Onda taj novac ne bi stajao na raspolaganju za investicije i radna mjesta. „To bi dovelo do smanjenja gospodarskog rasta i smanjenja prihoda od drugih poreza”, upozorava Fuest. Ako se želi povećati prihode bolje bi bilo malo povećati porez na dohodak ili porez na dodanu vrijednost, smatra on.

Brojni gospodarski stručnjaci osim toga smatraju da bi se savezni proračun morao dodatno zadužiti 2022. kako bi dobio na vremenu dok konjunktura ponovo ne krene. „Za Njemačku izgleda realno oslobađanje dugova bez većih povećanja poreza ili smanjenja izdataka ako gospodarstvo počne rasti”, argumentira predsjednik instituta Ifo Fuest.

Što će odlučiti vladajuća koalicija?

Savezni ministar financija Olaf Scholz zahtijeva brzu političku odluku. Već mjesecima upozorava da će s prijedlogom proračuna za 2022. u ožujku kucnuti trenutak istine. Koalicija se mora pozabaviti time „koji su izazovi pandemije i što oni znače za iduće godine”. Nitko se ne može ponašati tako kao da se to može izbjeći, kaže Scholz.

Čitajte više