Čovjek u centru pažnje, a ne mašina

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
S Muamerom Babajićem, osnivačem Centar za Robotiku – DKR Tuzla i vlasnikom firme Masterwerk GmbH, Nejra Oruč Tukić, alumna Nahlinog kluba mladih Tignum, razgovarala je o karijeri u robotici, prisutnosti robotike i prilikama na bh.tržištu i o robotici kao sredstvu poboljšanja kvaliteta života ljudi.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

S Muamerom Babajićem, osnivačem Centar za Robotiku – DKR Tuzla i vlasnikom firme Masterwerk GmbH, Nejra Oruč Tukić, alumna Nahlinog kluba mladih Tignum, razgovarala je o karijeri u robotici, prisutnosti robotike i prilikama na bh.tržištu i o robotici kao sredstvu poboljšanja kvaliteta života ljudi.

Da li ste oduvijek znali da ćete se baviti robotikom i zašto ste se odlučili za karijeru u robotici?

Preduzetnički duh i intuicija su me lično vodili kroz školovanje i profesionalno napredovanje tokom cijele karijere. Karijera u robotici je došla kao šlag na tortu i kao posljedica kontinuiranog rada u proizvodnom sektoru, na osnovu bogatog iskustva u auto industriji i dugogodišnjoj saradnji sa najvećim njemačkim i evropskim proizvođačima. Uspjeh u robotici je temeljen na preduzetničkom duhu i praćenju najnovijih tehnoloških dostignuća u području inženjerstva. Ja sebe više vidim kao nekog ko omogućava stvari i više to gledam tako da je čovjek u centru pažnje, a ne mašina. Mašina je samo alat, a pitanje koje se postavlja je kako mi možemo poboljšati kvalitet ljudi, kvalitet života. To su neki od osnovnih motiva koji nas kao društvo tjeraju da se bavimo robotikom.

Kako biste opisali robotiku u Bosni i Hercegovini (prisutnost, popularnost, prilike, svijest)?

U razvijenim industrijskim zemljama prosječne kompanije su već zakoračile u industriju 4.0, dok je prosječna bh. proizvodna kompanija na nivou druge industrijske revolucije. U tom segmentu svakako vidimo priliku da jednostavno neke kompanije preskoče jednu stepenicu i uhvate se u koštac sa najvećim evropskim igračima. Međutim, informacije sa terena govore i da u Bosni i Hercegovini već postoje kompanije koje koračaju industrijom 4.0 i nadmeću se na evropskim i svjetskim tržištima. Što se tiče inžinjerske struke, robotičari se nalaze u onom polju deficitarnih inžinjerskih zanimanja i to je prilika za sve mlade ljude da pronađu novu perspektivu i kreiraju nova radna mjesta u bh. industriji i uvedu robotiku u industrijsku svakodnevicu.

Možete li opisati najveći izazov koji ste do sada savladali?

Najveći izazov za DKR definitivno bila nam je borba za isticanje na domaćem tržištu u polju modernizacije proizvodnih procesa, implementacije idejnih rješenja automatizacije i mijenjanje cjelokupne poslovne kulture. Privreda u Bosni i Hercegovini je konstantno na staklenim nogama, naši domaći klijenti kao veliki problem vide nepostojanje razvijenog i fiksnog tržišta. Nepostojanje fiksnih tržišta usporava proces planiranja, a usporen proces planiranja vodi do manjka investicija. Čak i pored svega toga, ušli smo u klinč sa eksternim uslovima koji vladaju na Zapadnom Balkanu, donijeli smo potrebno znanje u bh. industriju i djelić njemačke poslovne kulture, te ohrabrili desetine i desetine kompanija da zakorače prema digitalnoj industriji. To je izazov kojeg smo savladali sa našim klijentima i bespovratno nas raduje svaki korak bh. industrije ka investicijama za budućnost i održivost.

Koje je najinovativnije rješenje koje ste uspješno primijenili na polju robotike?

Iako Bosna i Hercegovina u svijetu nije najpoznatija, najpopularnija i najpriznatija po svom doprinosu u robotici, kroz naše internacionalne programe uspjeli smo desetine studenata tehničkih nauka iz Australije, Njemačke, Vijetnama, Indije, Pakistana, Tajlanda, Novog Zelanda itd. dovesti u Tuzlu, u Bosnu i Hercegovinu, gdje su direktno učili o modernoj industrijskoj robotici, a u sklopu programa turistički posjetili najzanimljivije destinacije u Bosni i Hercegovini i proizvodne pogone. Sa tehničkog aspekta najinovativnije rješenje koje smo pružili našim klijentima vežemo za jednu od najpopularnijih industrija u Bosni i Hercegovini, a to je drvoprerađivački sektor. U pitanju je jedan klasičan i školski primjer savladavanja izazova o kojem sam već govorio. Naš partner iz privrede je po principu “ključ u ruke” dobio kompletnu automatiziranu proizvodnu liniju koja inkorporira najkompleksnije elemente moderne robotike potrebne za drvoprerađivačku industriju: industrijske robote sa mašinskom vizijom, PLC povezanost, senzornu periferiju, vještačku inteligenciju… Na taj način klijent je postojeća zastarjela radna mjesta zamijenio novim i obezbijedio sopstvenu održivost na tržištu i sigurnost u narednih 10 godina svog rada.

Na koji ste projekat robotike/automatizacije generalno najponosniji?

Ako govorim u ime Njemačkog centra za robotiku i naših uposlenika, ponosniji smo na saradnju sa svjetskim proizvođačem robota i CNC mašina FANUC, iz razloga što nas je vodeći svjetski proizvođač industrijskih robota i opreme prepoznao kao centar visokog kvaliteta i omogućio preko nas Bosni i Hercegovini i njenoj industriji akreditovani pristup za pružanje usluga iz njihovog portfolia. Sa druge strane, ako govorim u ime naših klijenata, mnogo je tu projekata bilo u prethodnim godinama i jako je teško izabrati projekat na koji smo najviše ponosni. Međutim, jedan koji se izdvaja ima posebnu priču. U pitanju je proizvodni proces u kojem su roboti upotpunosti uspješno zamijenili ljudske ruke u uslovima otežanog rada i u uslovima opasnim po ljudsko zdravlje, gdje je spriječeno da ljudska radna snaga udiše potencijalno opasne gasove i hemijska isparenja. Zašto smo baš na taj projekat najponosniji? Pa odgovor je jednostavan: svaka sekunda, minuta, sat, sedmica, godina i svaki život koji uspijemo da produžimo je nama dokaz da se inženjerstvo razvija u pravom smjeru, da ništa ne smije biti preče od ljudskog zdravlja, a da civilizacijski napredak i naša produktivnost ne smije biti umanjena.

Koju poruku ili savjet imate za mlade (najmlađi/srednjoškolci/studenti)?

Mladima bih poručio da razgledaju sve opcije iz više uglova i da pokušaju na ličnom nivou spriječiti proces koji znamo kao “brain drain”, odnosno odliv mozgova, a da ličnim primjerom slijede suprotan proces “brain gain” to jeste da se okrenu najmodernijim tehnologijama i inženjerstvu. Svako treba preuzeti dio kolektivne odgovornosti i uraditi šta može. Ukoliko se naši mladi pokažu kao stručni inžinjeri, koji znaju, žele i spremni su ulagati u sebe, onda će i njemački i svjetski privrednici biti spremni ulagati ovdje, a mi ćemo zajednički na taj način ići ka kolektivnom cilju izgradnje bolje Bosne i Hercegovine za pojedinca.

Čitajte više