Ako se uzme prosek za period od 2015. do 2019, stopa umrlih je 14,6. Ako se izračuna stopa smrtnosti na osnovu broja umrlih i procenjenog broja stanovnika u 2020, to daje stopu umrlih od 16,6. Što su dve osobe više na hiljadu stanovnika, a to je oko 14.000 umrlih više od petogodišnjeg proseka. Prema izvornim podacima o broju umrlih, prošle godine je umrlo gotovo 12.700 više ljudi od petogodišnjeg proseka. U odnosu samo na pretprošlu godinu, to je prema statističkom zavodu 13.991 osoba. Verovatno nema smisla uzeti prosek za duži period zbog demografskih promena. Stanovništvo Srbije ubrzano stari, što bi moglo da bude razlog što se stopa umrlih postepeno povećava. No, ona je bilo stabilna u petogodišnjem periodu pre 2020, pa je, sva je prilika, to najprikladniji prosek.Prema nekim podacima, do danas je u Srbiji od virusa umrlo 3.905 osoba. To je znatno manje nego u zemljama uporedive veličine. Recimo, broj dosad umrlih od virusa je u Austriji 7.451, a u Mađarskoj 12.024. Srbija ima znatno manji broj umrlih nego većina zemalja slične veličine po broju stanovnika. Mada nema manji broj obolelih. Opet, u poređenju sa Austrijom i Mađarskom, broj obolelih u Srbiji je znatno veći nego u Mađarskoj, a nešto manji nego u Austriji. Ako bi broj umrlih od virusa bio približan broju od oko 12.700 umrlih, jer je toliko više ljudi umrlo u 2020. u odnosu na petogodišnji prosek (2015-2019), to bi bilo u skladu sa brojem obolelih u Srbiji i sa brojem obolelih i umrlih u uporedivim zemljama. Naravno, i u drugim zemljama je verovatno broj umrlih od virusa različit od onoga koji se objavljuje i mora se uporediti s povećanim brojem umrlih u odnosu na, recimo, petogodišnji prosek. Podaci kasne, ali eventualna odstupanja, čak i ako bi bila značajna, ne bi promenila zaključak da broj umrlih od virusa u Srbiji znatno zaostaje za povećanim brojem umrlih u 2020, a i nije u skladu sa uporedivim brojem obolelih u velikoj većini zemalja.
Bilo bi dobro kad bi se mogli uporediti brojevi po mesecima. Ali imam samo podatke za 2019. Broj umrlih u mnogim mesecima 2020. veći je od broja umrlih u istom mesecu 2019. Posebno se vide povećanja kasno u leto, krajem jeseni i na početku zime. Iz toga se može zaključiti da je bilo pogrešno praktično proglasiti kraj epidemije početkom juna jer je značajno povećan broj umrlih sve do septembra, a potom se opet kasnilo s ponovnim uvođenjem mera zaštite, tako da su novembar i posebno decembar meseci s veoma povećanim brojem umrlih u odnosu na isti period prethodne godine.
Može se, dakle, zaključiti da je, prvo, broj umrlih od virusa koji se objavljuje neinformativan jer je u velikom neskladu s povećanim brojem umrlih. Teško je to povećanje pripisati nekom drugom uzroku ili skupu uzroka, posebno kad se vidi da je stopa umrlih veoma stabilna u prethodnih pet godina, a ima sekularni i objašnjiv rast u dužem periodu vremena. Drugo, mere koje su preduzimane, od juna meseca svakako, nisu bile rukovođene pre svega interesom očuvanja javnog zdravlja.
SANDžaklija preporučuje
Šta naši urednici čitaju, gledaju i slušaju svake hefte. Prijavite se za Heftični Bilten i nikad više ne propustite velike priče.
Čitajte više
Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija
Dobijajte najbolje od Sandžaklije svake hefte u vaš inbox
