Kineska blokada odluke UN-a o Mjanmaru

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Kina je blokirala izjavu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija kojom se osuđuje vojni puč u Mjanmaru.
Liderka Mjanmara Aung San Suu Kyi, koja je trenutno u kućnom pritvoru, prilikom susreta sa Xi Jinpingom, predsednikom Kine 18. januara 2020 u glavnom gradu Mjanmara Najpidu.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Vojska je u ponedeljak preuzela vlast u ovoj državi jugoistočne Azije nakon što je uhapsila političku liderku Aung San Suu Kyi i stotine drugih poslanika. Lideri puča su od tada formirali vrhovno vijeće, a u najvećem gradu Jangon u Mjanmaru, znakovi otpora i građanske neposlušnosti rastu.

Vijeće sigurnosti UN-a sastalo se u utorak, ali se nije uspjelo dogovoriti o zajedničkoj izjavi nakon što je Kina, koja ima moć veta kao jedna od pet stalnih članica vijeća, nije podržala.

Uoči razgovora, specijalna izaslanica UN za Mjanmar Christine Schraner najoštrije je osudila vojni udar.

Kako Kina objašnjava svoj stav?

Kina je od puča upozoravala da bi sankcije ili međunarodni pritisak samo pogoršali stvari u Mjanmaru. Peking je dugo igrao ulogu zaštitnika te zemlje od međunarodnog nadzora. Zajedno sa Rusijom, Kina je više puta zaštitila Mjanmar od kritika u UN-u zbog vojnih akcija protiv muslimanske manjine Rohingya.

Gde je Aung San Suu Kyi?

Suu Kyi, koja je vodila sada svrgnutu izabranu vladu, nije viđena otkako ju je vojska u ponedeljak ujutro privela. Desetine drugih takođe ostaju u pritvoru, uključujući predsjednika Win Myinta, članove centralnog komiteta njene stranke i njenog ličnog advokata. Navodno su u kućnom pritvoru.

Nacionalna liga za demokratiju (NLD) Su Kyi zatražila je njeno momentalno oslobađanje u utorak. Takođe je pozvala vojsku da prihvati rezultate izbora, na kojima je ova stranka osvojila više od 80 odsto glasova.

U međuvremenu, SAD su izjavile da nisu uspjele stupiti u kontakt sa mjanmarskom vojskom i formalno su proglasile preuzimanje vlasti državnim udarom.

Šta se ranije događalo?

Mjanmarom, poznatim i pod nazivom Burma, oružane snage su vladale do 2011. godine, kada je nominalno civilna vlada položila zakletvu.

Odnosi Mjanmara i Kine bili su komplicirani i prije državnog udara zbog kineskih ulaganja u infrastrukturu Mjanmara i kampanje mjanmarske vojske duž zajedničke granice, prenosi Associated Press.

Čak i ako Kina uopće nije imala nikakvu ulogu u zbacivanju Suu Kyi, Peking će vjerojatno zadobiti još veći utjecaj u ovoj zemlji, kažu analitičari. To bi moglo biti izgledno ukoliko Sjedinjene Američke Države i druge zapadne vlade uvedu sankcije kako bi pokušale kazniti režim.

U ponedjeljak je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin rekao da Kina proučava situaciju, opisujući Mjanmar kao “prijateljskog susjeda”. Pozvao je Mjanmar da pravilno riješi situaciju u skladu sa svojim zakonima i ustavom i “održi političku i socijalnu stabilnost”.

Odnosi Kine i Mjanmara

Kina je uložila milijarde dolara u mjanmarsku infrastrukturu i njen je najveći trgovinski partner. Ali dok kineska vladajuća komunistička partija teži favoriziranju kolega autoritarnih režima, ona je imala nestalnu istoriju s vojskom Mjanmara, ponekad povezanu s kampanjama protiv etničkih kineskih manjinskih grupa i trgovinom drogom duž njihove duge planinske granice.

Djelomično je to bila i reakcija na sve veću dominaciju kineske ekonomije prije deset godina koja je dovela do toga da se prethodna hunta prebacila na demokratske reforme i civilnu vladu koja je omogućila Suu Kyi da se pridruži Parlamentu i postane de facto lider nacije, čak i dok je vojska zadržala konačni rezultat snaga.

Suu Kyi se približila Pekingu u posljednjih nekoliko godina dok je branila vojsku od osude zločina nad Rohingya manjinom. To je vjerovatno produbilo nepovjerenje vojske, posebno nakon što je njihova stranka pretrpjela ogroman gubitak na izborima.

Posljednja zbivanja pred puč

Puč je uslijedio samo tri sedmice nakon posjete kineskog ministra vanjskih poslova Wang Yija, koji se susreo sa Suu Kyi, ali i vojnim zvaničnicima u glavnom gradu Nejpito. Posjeta je viđena dijelom kao potvrda pobjede stranke Suu Kyi, a dijelom i kao signal da Peking želi postići brži napredak na projektima dogovorenim godinu ranije, prenosi AP.

Nakon gotovo desetljeća reformi i postupnog otvaranja dugo izolirane ekonomije Mjanmara, SAD i druga zapadna preduzeća imali su samo simbolična ulaganja, obično s lokalnim ili drugim azijskim partnerima.

Zapadne vlade koje su već uvele sankcije protiv Min Aung Hliang i drugih najviših vojnih vođa i preduzeća zbog kršenja ljudskih prava, stoga imaju relativno slabe poluge u nagovaranju lidera Mjanmara da vrate civilnu vlast.

Osoblje mnogih vladinih bolnica širom Mjanmara u srijedu je zaustavilo rad ili nosilo crvene trake u znak protesta protiv vojnog puča, prenosi Reuters. Kampanja građanske neposlušnosti jedan je od prvih znakova javnog protivljenja vojnom udaru.

Najnoviji puč ogroman je udarac nadama da je osiromašena zemlja od 54 miliona ljudi bila na putu stabilne demokratije.

Čitajte više

Izreka da nije sve crno ili bijelo ne vrijedi za modu.
Žena iz Vijetnama sa francuskim državljanstvom u svojoj 79. godini vodi pravnu bitku protiv koncerna koji su proizvodili “ejdžent orindž”. Njime je američka vojska u ratu trovala vijetnamsko stanovništvo.
Autor ovu skepsu prema državnim kampanjama, poput ove s cjepivom, povezuje s nepovjerenjem prema državi koje potječe iz razdoblja socijalizma a to posebice vrijedi za marginalizirane grupe stanovništva poput Roma.