Obnovom močvara čuvamo prekopotrebne izvore vode

Posmatrana iz svemira, naša planeta je plava kugla prepuna vode. Ipak, svega delić ukupne vode na Zemlji možemo da koristimo. Na Svetski dan močvara i drugih vlažnih staništa upozoravamo na važnost njihovog očuvanja i obnove, kako bismo sačuvali izvore slatke vode i budućnost svih nas.
Jelen u ritu. Foto: Boris Erg
Jelen u ritu. Foto: Boris Erg
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Od ukupne količine vode na Zemlji, samo 2.5 odsto je slatka voda, od čega je manje od 1 odsto iskoristivo. Svega 0.3 odsto slatke vode nalazi se u rekama i jezerima, dok se ostatak nalazi u vlažnim staništima poput močvara, bara, laguna, tresetišta. Nažalost, zbog ljudskog delovanja te neodrživog i nekontrolisanog ekonomskog razvoja, većina tih staništa je u lošem stanju, što za posledicu ima opadanje kvaliteta i dostupnosti vode.

Na Svetski dan močvara, koji se svake godine obeležava 2. februara, upozoravamo da moramo da očuvamo izvore slatke vode i njihove ekosisteme ukoliko želimo budućnost u kojoj je voda dostupna svima.

“Isušivanje močvara i prirodnih jezera, kanalisanje i pregrađivanje reka, te ostali oblici neodrživog upravljanja vodama imaju ogromne posledice za očuvanje biološke raznovrsnosti, ali i za opstanak ljudi. Močvarna vegetacija doprinosi boljem kvalitetu vode i deluje kao filter koji umanjuje uticaj različitih izvora zagađenja. Tresetišta upijaju 30% kopnenog ugljen-dioksida i ublažavaju posledice klimatskih promena, što su samo neke od usluga ekosistema močvara, koje su višestruko veće od na primer šumskih ekosistema”, ističe Nataša Milivojević iz WWF Adrije.

Dunavske šporne.
Foto: Boris Erg
Apatinski rit.
Foto: Boris Erg

WWF Adria u Srbiji već skoro deceniju radi na očuvanju vlažnih staništa, a rad na njihovoj zaštiti i obnovi nastavlja se projektom “lifelineMDD”, u okviru kog WWF Adria sarađuje sa drugim organizacijama civilnog društva, zaštićenim područjima, javnim institucijama i drugim sektorima povezanim sa zaštitom prirode. Kako bi se obnovila zapuštena i zamuljena prirodna staništa i omogućilo bolje funkcionisanje ritskih područja, planirano je izmuljavanje i povezivanje glavnih rečnih tokova sa starim rukavcima i plavnim područjima na tri lokacije – dve na Muri u Austriji i Sloveniji, i jedna na Dunavu u Srbiji u Specijalnom rezervatu prirode “Karađorđevo”.

Moramo da shvatimo kako su dostupnost vode i njen kvalitet odgovornost svih nas, i da svako od nas može da doprinese njenom očuvanju. Potreban nam je zaokret u dosadašnjem odnosu prema prirodi – umesto uništavanja, vreme je da počnemo da obnavljamo močvare, jezera i reke kako bismo osigurali zajedničku budućnost i očuvali jedno od temeljnih ljudskih prava – pravo na čistu vodu.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.