Nova metodologija proširenja EU – šta to znači u praksi?

Evrointegracije mogu da se ubrzaju, očekuje Aleksandar Vučić, ohraben nakon razgovora u Parizu sa Emanuelom Makronom. DW sumira: šta podrazumijeva nova metodologija proširenja Evropske unije?
Nova metodologija proširenja EU – šta to znači u praksi?_601a1be6eb911.jpeg
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Predsjednik Srbije u 2021. očekuje „velike izmjene“ i jedan drugačiji put Srbije ka Evropskoj uniji. To je Aleksandar Vučić najavio juče (1.2.) u Parizu, nakon razgovora s predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom. Predsjednik Srbije je uvjeren u ubrzanje evrointegracija, što bi, kako kaže, trebalo da bude rezultat početka primjene nove metodlogije u procesu pristupanja.

„Poglavlja će se otvarati po klasterima i vjerujem da tako možemo da otvorimo više poglavlja u jednoj godini nego u prethodne tri-četiri zajedno“, ocijenio je Vučić.

Nova metodologija proširenja EU usvojena je početkom 2020. godine, upravo na insistiranje Francuske. Ona predviđa tematsku podjelu dosadašnjih preko 30 poglavlja na šest klastera koji objedinjuju teme – vladavine prava, tržišta, ekonomije, zelene agedne i povezivanja, poljoprivrede i resursa i spoljnih odnosa.

Sjeverna Makedonija i Albanija će svoje pristupne pregovore početi po novoj šemi, a Srbija i Crna Gora su pristale da, poslije godina pregovaranja po staroj metodi, pređu na novu.

Kako će konkretno ti novi procesi izgledati, to se još ne zna, ni u Briselu, a ni na Balkanu.

Nova metodologija „na papiru”

Evropska komisija trenutno radi na tzv. Planu primjene nove metodologije na Albaniju i Sjevernu Makedoniju a posebno na Srbiju i Crnu Goru, što bi zatim trebalo da potvrde i zemlje-članice EU. Očekuje se da se pregovarački okviri usvojeni sa Beogradom i Podgoricom neće mijenjati, odnosno da će otvaranje (u slučaju Srbije) i zatvaranje klastera zavisiti prvenstveno od napretka u vladavini prava i usvojenih mjerila za otvaranje, odnosno prelaznih i mjerila za zatvaranje.

Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero, za DW objašanja da nova metodologija ima za cilj da pristupne pregovore učini vjerodostojnijim, predvidljivijim, dinamičnijim i vođenim jačim političkim angažamnom. Ona dodaje da se predviđa otvaranje više poglavalja obuhvaćenih kalsterom odjednom, pod uslovom da država-kandidat prethodno dostigne dovoljan nivo u sprovođenju reformi.

„O detaljima nove metodologije se još raspravlja u Savjetu EU, u okviru diskusije o pregovaračkim okvirima za Albaniju i Sjevernu Makedoniju. Posebna diskusija se vodi o primjeni metodologije na Srbiju i Crnu Goru, s obzirom na to da su one naprednije u svojim pristupnim pregovorima i da je cilj prilagoditi tu metodologiju u postojeće pregovaračke okvire. Mislim da je zato još rano da govorimo konkretno o njenoj primjeni“, kaže Pisonero za DW.

Šta bi to značilo u praksi?

Crna Gora sa otvorenim svim poglavljima ima praktično otvorenih svih šest klastera, a njen posao u 2021. godini biće ispunjavanje prelaznih mjerila. U Briselu naglašavaju da je trenutno osnovni posao Podgorice napredak u prelaznim mjerilima u oblasti vladavine prava, odnosno prvog klastera, i da bez tog napretka nema pomjeranja po drugim pitanjima.

Sa druge strane, Srbija, koja je do sada otvorila 18 od 35 pregovaračkih poglavlja, ispunila je uslove za otvaranje prvog klastera, a vlasti najavljuju otvaranje „novih klastera u junu i decembru“.

U Briselu insistiraju na otvaranju trećeg klastera koji se odnosi na ekonomske reforme i četvrtog klastera koji obuhvata transport, energetiku i očuvanje životne sredine i borbu protiv klimatskih promjena. Takvim redosljedom Srbija bi praktično paraleno sa EU radila na evropskim prioritetima za naredni period, naglašavaju u Briselu.

Portugal, zemlja koja trenutno predsjedava EU, najavljuje da za jun planira četiri međuvladine konferencije kojima bi se, po mogućnosti, započeli pristupni pregovori sa Skopljem i Tiranom, otvorio novi klaster sa Srbijom i ispunila određena prelazna mjerila sa Pogoricom. Međutim, pored nove metodlogije, novog vokabulara i uobičajenog optimizma Komisije, ostali su „stari problemi“. Za njihovo rješavanje potrebno je zalaganje Zapadnog Balkana, ali i volja Evropske unije.

Još jedan „udarac u zid“ i još jedan novi početak

U posljednjoj analizi Centra za evropske političke studije iz Brisela (CEPS) ocjenjuje se da je politika proširenja EU krajem prošle godine „udarila o zid“ i da je došlo do kompletne blokade – s jedne starane, Bugarska je blokirala pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju, a samim ti i za Albaniju, jer se dvije zemlje i dalje „vode u paketu“, dok se Srbija i Crna Gora godinu dana nisu pomjerile u svojim pregovorima.

U CEPS-u napominju da je Podgorica uspjela da zatvori samo tri poglavlja za isti onaj period za koji je Hrvatska zatvorila cjelokupne pregovore o pristupanju.

Istovremeno, Bosna i Hercegovina i Kosovo su još daleko i od ideje o pristupnim pregovorima sa EU.

„Posvećenost evropskoj perspektivi Zapadnog Balkna, iako često pominjana u zvaničnim dokumentima EU, ostaje mlaka. Većina zemalja-članica su neodlučne da se angažuju u tom pravcu, što oslikava stav javnog mnijenja u nekim članicama o daljem širenju EU“, navodi se u analizi briselskog Centra za evropske političke studije.

U Evropskoj komisiji su, predstavljajući novu metodologiju, pored najave mogućeg „ubrzanja procesa pristupanja”, najavili i „više političkog angažmana“. To bi trebalo da znači manje birokratije, a više direktnog učešća zemalja-članica u procesu.

U skladu sa tim, obećanje francuskog predsjednika Makrona Vučiću o „podršci Francuske“ uliva dodatnu nadu da bi njemačko-francuski dvojac mogao da bude dodatni pokretač, ne samo nove metodologije, već i prijeko potrebne obnovljene politike proširenja Evropske unije na Zapadnom Balkanu.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.