Djeca-izbjeglice izložena nasilju i hladnoći

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Trenutno u Bosni ima oko 500 maloljetničkih izbjeglice bez pratnje odraslih. Oni su najranjivija izbjeglička grupa, često izloženi nasilju. Mnogi su traumatizirani. Organizacija Save the Children im pokušava pomoći.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Djeca se igraju na betonskom platou pred ulazom na obiteljski kamp Borići kraj Bihaća. Tu su smještene velikim dijelom izbjeglice iz Afganistana. Djeca su još mala, šest, sedam, osam godina. Nemaju igračke. Njihova se igra zove “Game”. Podijeljena su u dvije grupe. Jedna grupa su “izbjeglice”, druga “hrvatski policajci”. “Izbjeglice” pokušavaju prijeći s jedne strane platoa na drugu, “policajci” ih nastoje u tome spriječiti. Oni viču, guraju, prijete. Fingiraju udarce. Na kraju “policajci” odguruju “izbjeglice” s platoa. The Game is over.

Ta djeca oponašaju ono što su vidjela, doživjela, što je dio njihove svakodnevnice, kaže Dubravka Vranjanac, voditeljica tima za hitne slučajeve na Zapadnom Balkanu međunarodne humanitarne organizacije Save the Children. To je jedina međunarodna organizacija koja se u BiH ciljano bavi pomaganjem djeci i maloljetnicima.

Prema njihovim procjenama se trenutno u Bosni i Hercegovini nalazi oko 1.000 maloljetne djece-izbjeglica. Njih približno 500 su na putu sami, bez obitelji, bez pratnje odraslih. Većinom dolaze iz Afganistana, Pakistana, Sirije. Uglavnom su smješteni u izbjegličke kampove u kojima nema posebnih prostora za maloljetnike i tako nezaštićena su izložena brojnim opasnostima po zdravlje, maltretiranju i nasilju.

Flüchtlinge in Bosnien und Herzegowina
Djeca izbjeglice pate od traumatskih iskustava tokom pokušaja prelaska granice sa Hrvatskom

Sami na putu

Posebno ugroženo je oko 50 maloljetnika bez pratnje odraslih koji nisu čak ni u kampovima. Oni nisu registrirani, nemaju nikakav reguliran smještaj, ne dobivaju redovnu pomoć u hrani. Snalaze se kako znaju.

“Dva mjeseca spavam u jednoj napuštenoj zgradi, jedem hranu koju sam dobio od organizacija ili lokalnog stanovništva. Prehladno je za boravak u ovakvim zgradama. Zapalimo vatru da se zagrijemo, ali onda se od dima ne može disati”, priča 17-godišnji Fahad* koji se nalazi u okolici Bihaća.

U toj zgradi on je zajedno s još nekolicinom drugih maloljetnika. Oni čekaju priliku da krenu na svoj pravi “Game”, pokušaj prelaska granice s Hrvatskom na putu prema Zapadu. Već su to pokušavali i ranije, neki desetak, drugi petnaestak puta, i svaki puta ih je u tome spriječila hrvatska policija, nasilno ih vrativši na teritorij BiH – to je već godinama uobičajena praksa ilegalnih pushbackova na granici EU-a.

“Pokušali smo prijeći granicu i sada se ne smijemo vraćati u kampove. Svaki put kad se vratimo u kamp, kažu da za nas nema mjesta. Ovdje je hladno. U kampu imamo prijatelje, njima je toplo i dobro im je”, kaže 15-godišnji Abdul* iz Afganistana. On trenutno boravi u napuštenoj tvornici u Bihaću, zajedno s još jednim maloljetnikom iz svog rodnog sela.

Bosnien und Herzegowina | Save the Children - Von Flüchtlingen beanspruchte leerstehende Gebäude
Smještaj u napuütenim zgradama bez ikakve infrastrukture

Djeca izložena nasilju

Djeca su najranjivija grupa izbjeglica i najviše su izložena nasilju. Organizacija Save the Children raspolaže s brojnim svjedočanstvima o maltretiranju maloljetnika tokom njihove izbjegličke odiseje. “Krijumčari djecu bez pratnje tretiraju lošije od odraslih. Stavljaju ih u prtljažnik auta ili ispod sjedišta, djeca imaju osjećaj da krijumčari i lokalni agenti koji ih vode posjeduju njihov život”, kaže Dubravka Vranjanac. Ni seksualno nasilje tu nije nikakva rijetkost. “Žrtve su većinom djevojčice i mlade žene, ali mi smo registrirali i 17 slučajeva seksualnog nasilja nad dječacima.”

Uz to su raširene i traume kod djece. Vranjanac opisuje jednu scenu u izbjegličkom centru Sedra u Cazinu: „Tu je bila obitelj s djecom. Kada su u jednom trenutku odrasli počeli govoriti o Gameu, o tome kako će ponovo pokušati preći hrvatsku granicu, djeca su počela plakati, vrištala su. Strah je velik.”

Za maloljetne izbjeglice bez pratnje se situacija u BiH osobito pogoršala nakon što je početkom rujna zatvoren kamp na području nekadašnje tvornice Bira u Bihaću. Tamo je službeno postojao kapacitet za zbrinjavanje 270 maloljetnika, ali ih je samo prošle godine bilo doista smješteno više od 400. Nakon zatvaranja Bire su izbjeglice premještane u neke druge prihvatne centre, djelomično i u kamp Lipa. Za maloljetnike je otvoren Centar za djecu i mlade u Doboju, ali samo mali broj njih je doista otišao tamo: to je daleko od bosansko-hrvatske granice i oni se boje da im neće biti moguć povratak tamo kada se vremenske prilike poboljšaju.

Bosnien Migranten Schnee
U BiH ne postoji funkcionalan sustav zbrinjavanja maloljetnih izbjeglica

Vani, na hladnoći

“Ne može se reći da u BiH općenito ne postoje slobodni kapaciteti za maloljetnike, ali ne postoji funkcionalan sustav njihovog zbrinjavanja. Mjesta ima, ali tamo gdje mladi ne žele ići, a u Unsko-sanskom i u Sarajevskom kantonu kapaciteti su popunjeni”, kaže Vranjanac. Stoga su mnoga djeca na ulici, spavaju po napuštenim zgradama ili u nekim improviziranim kampovima na otvorenom, što bliže granici.

Ta djeca onda ostaju neregistrirana i izvan sustava pomoći. Zbog toga humanitarna organizacija Save the Children traži od bosansko-hercegovačkih vlasti da registriraju sve maloljetne izbjeglice bez pratnje i da im pruže zaštitu, i to tamo gdje oni realno jesu. Istovremeno se od Europske unije traži da se konačno prestane tolerirati praksa pushbackova, koji su protivni odredbama međunarodnog prava. Djeci-izbjeglicama treba pružiti zaštitu i omogućiti im legalan izbjeglički status.

Glavni cilj izbjeglica koje se trenutno nalaze u BiH je naime i dalje prelazak na teritorij Europske unije, prema njihovim obećanim zemljama, najčešće su to Italija ili Njemačka. Povratak u zemlje porijekla za njih nije opcija.

*Prava imena su poznata organizaciji Save the Children

Čitajte više