Zašto je šef Fajzera Albert Burla napustio Grčku?

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Predsjednik upravnog odbora farmaceutskog koncerna Fajzer je rodom iz Soluna. Karijeru je napravio u inostranstvu. Kao i mnogi Grci. “Odliv mozgova” je ozbiljan problem za zemlju.
Foto: Mark Lennihan, AP
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Oko 10 miliona ljudi živi u Grčkoj, a 7 do 8 miliona Grka su u inostranstvu. U Grčkoj su ponosni na dostignuća svojih iseljenika. Albert Burla je takav primjer. Rođen je i odrastao u Solunu kao sin solunskog Jevrejina koji je je preživio Holokaust. Danas je prvi čovjek američkog farmaceutskog koncerna Fajzer, koji je među prvima napravio vakcinu protiv koronavirusa.

Grčka privreda je teško pogođena pandemijom. Bruto domaći proizvod je na rekordno niskom nivou. Grk na čelu uspješne borbe protiv pandemije – to je u zemlji koja je u krizi simbol napretka. Grčki mediji slave Fajzerovu vakcinu kao nacionalni uspjeh.

Grčka priča o uspjehu

Albert Burla je odrastao u centru Soluna i studirao je na Aristotelovom univerzitetu. Sve do danas podržava fudbalski klub Aris, a ljeta rado provodi u regionu Halkidiki. “Nikada neću zaboraviti odakle sam i kome neke stvari dugujem”, izjavio je u jednoj video poruci ovaj menadžer koji zarađuje milione. “Aristotelov univerzitet je osnova mog karaktera i moje karijere”.

Grčka država je finansirala studij Alberta Burle, ali uspjeh je došao u inostranstvu. Tako je sa mnogim Grcima. Još od finansijske krize je primjetan sve brojniji odlazak visokokvalifikovanih Grka u inostranstvo – takozvani “odliv mozgova”.

Profesor na Univerzitetu Makedonija u Solunu i specijalista za ekonomsku geografiju Lois Labrianidis bavi se odavno tom temom. On kaže da “odliv mozgova” nije krizni fenomen: “Probem postoji od osamdesetih i devedesetih godina. Tada se drastično povećao broj studenata na univerzitetima”.

Ali šta je u tome loše?

Nema posla za naučnike

Labrianidis kaže da u Grčkoj nije problem broj ljudi sa univerzitetskom diplomom, jer je zemlja prema tome ispod prosjeka Evropske unije: “Razlog zbog kojeg apsolventi napuštaju zemlju nije taj što nas prevelik broj studira. Prije je razlog to što tržište ne traži toliko stručnjaka. Ekonomija se ne zasniva na produkciji i učinku, za koje bi bili potrebni naučno potkovani kadrovi”.

Stela Coci je doktorirala neuropsihologiju u Solunu. Ni ona nije našla posao i napustila je zemlju. Trenutno se u Oslu bavi istraživanjem prenosa psihičkih bolesti sa roditelja na djecu. Ona kaže da u Grčkoj nedostaje novca ali i da nije razvijena ni istraživačka kultura.

Psihologija odliva mozgova

„Nema konstruktivne misli o učinku. Radila sam u istraživačkim centrima u Indoneziji i u Oslu. U oba su postojali sistemi za vrednovanje i nagrađivanje saradnika na godišnjem nivou.”, kaže Stela Coci. Ona objašnjava da se pri tome nije radilo o namjeri da se neko otpusti već da se ojača smisao za odgovornost: “To pomaže u planiranju daljih koraka u karijeri i u profesionalnom razvoju”.

Stela Coci bi se jednom rado vratila u Grčku, ali preduslov su odgovarajuća plata i otklanjanje starih problema: „Državna uprava i poreski sistem moraju postati bitno stabilniji, da bi se naučnici na miru posvetili istraživanjima”.

Država mora više da učini

I Lois Labrianidis misli da su neophodni bolji uslovi za mlade naučnike, ali i promjena načina razmišljanja mladih obrazovanih ljudi: “U poslednjih šest ili sedam godina je postalo moda da se ode iz zemlje. Ti ljudi se usredsređuju na probleme Grčke. S druge strane misle da su u zemljama u koje misle da odu, prilike apsolutno savršene.To je veoma veliki problem”.

On smatra da bi grčka država morala da učini vidljivim potencijale zemlje, kako bi se zaustavio proces iseljavanja mladih, obrazovanih ljudi, a politika mora da motiviše mlade ljude kako poslije studija ne bi odmah spakovali kofere.

Mogli bi se razviti programi daljeg usavršavanja i istraživanja na univerzitetima, a država bi morala da pripomogne ljudima koji su završili fakultet da osnuju svoje firme. Važan je i transfer znanja, kao i spremnost mladih ljudi da organizuju razmjenu znanja u radnom procesu.

Grčka dijaspora kao investitor?

Lois Labrianidis zahtijeva i povezivanje Grka koji su otišli sa onima koji su ostali. I Albert Burla se u snimljenoj poruci osvrnuo na situaciju u Grčkoj: “Poznajem probleme sa kojima ste suočini, i u pogledu infrastrukture i u pogledu nedostatka sredstava za istraživanja”. Fajzer trenutno planira digtalni tehnološki centar u Solunu, pa se može pretpostaviti da to što prvi čovjek koncerna potiče iz ovog grada igra određenu ulogu u odabiru mjesta za ulaganje.

Profesor Lois Labrianidis se nada da će se povećati broj Grka koji u Grčku neće dolaziti samo na odmor: “Neko ko upravlja velikom firmom, donosi i odluke o tome kako će se firma razvijati. Mogli bi da se založe za to da te firme budu prebačene u Grčku”.

Cilj preduzeća ne bi trebalo da bude samo ubiranje profita na osnovu jeftine radne snage u Grčkoj – već da daju perspektivu dobro kvalifikovanim ljudima: “Ovdje postoje, na primjer, veoma dobri ljekari, biolozi, statističari”, objašnjava Labrianidis i dodaje da bi njihovu stručnost grčki investitori iz inostranstva mogli učiniti korisnom i za grčku ekonomiju.

Čitajte više