Zašto je povišena anksioznost česta pojava kod studenata?

Ilustracija: Chabaski
Ilustracija: Chabaski
Poslednjih godina tema mnogobrojnih istrživanja je upravo ovo pitanje. Kako kod nas, tako i u većini drugih država, anksioznost je problem mentalnog zdravlja usled kog se najveći broj studenata u nekom trenutku obrati za stručnu pomoć.
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Na drugom mestu je depresija, koja može biti i posledica nekih oblika uznapredovale anksioznosti. Zastupljenost ostalih problema mentalnog zdravlja značajno je niža u ovoj populaciji. Postavlja se pitanje da li je učestalost anskioznosti i depresije tokom poslednje decenije u porastu ili je među mlađim generacijama došlo do destigmatizacije rada na sebi kroz psihoterapijsku i/ili psihjatrijsku podršku.

Istraživanja pokazuju da se čak preko 60% mladih tokom studiranja susretne sa povišenom anksioznošću, a otprilike jedna trećina njih obraća se za stručnu pomoć.

Studentski način života je sam po sebi stresan, posebno u vreme kolokvijuma i ispitnih rokova. Tu su i obavezna predavanja i vežbe nakon kojih ostaje malo vremena i energije za redovno i produktivno učenje, slobodno vreme, društveni život. Takođe, neke osobe postavljaju sebi veoma visoke zahteve (na primer, da imaju sve desetke, da čiste godinu u junu…) te se osećaju loše ako ih ne ispune baš tako kako su zamislile. Stoga, pojačani stres, nervoza, osećaj pojačane tenzije, isfrustriranost, pa i tuga i potištenost, očekivana su pojava s vremena na vreme.

Kada ova osećanja postaju problem i kada je preporučljivo obratiti se stručnom licu za pomoć u savladavanju tehnika za nošenje sa stresom? U trenutku kada ona počnu negativno da se odražavaju na svakodnevno funkcionisanje – kada osoba počne da se oseća kao da nema snage da ide na predavanja te počne i da ih propušta, kada počnu da se javljaju problemi sa koncentracijom, sa ispunjavanjem obaveza, kada obaveze počnu da se odlažu u nedogled, kada počne da izbegava druženje ili neke druge situacije koje procenjuje kao okidače za svoju anksioznost (odlazak u prodavnicu, izlaženje na ispite i slično), kada dođe do prezasićenja, demotivacije, sindroma izgaranja.

U ovom tekstu pokušaćemo da damo odgovor na pitanje koji su to faktori koji utiču na pojavu ovog problema među studentima.

Uzrast. Anksioznost je problem mentalnog zdravlja koji je i inače najzastupljeniji u opštoj populaciji, u svim generacijama. Na uzrastu između 20. i 26. godine (kasna adolescencija) dolazi do prelaska iz adolescencije u odraslost te do konačnog formiranja identiteta. Očekivano je da se tada ispolji i anksioznost, ukoliko joj je osoba po svojoj strukturi ličnosti sklona. Takođe, do emocionalne preplavljenosti kod određenog broja mladih može dolaziti usled još uvek nedovoljno dobro formiranog frontalnog korteksa („novog mozga“) koji je zaslužan za emocionalnu regulaciju, kao i kritičko i racinalno mišljenje, pa im je limbički sistem („stari mozak“) koji je zaslužan za opstanak („bori se ili beži“ reakciju) dominantan. Zbog toga još uvek nemaju dobro razvijene mehanizme za nošenje sa stresom.

Preseljenje, novo okruženje, nove obaveze. Veliki procenat mladih radi studiranja seli se u drugi grad, što sa sobom donosi potpuno novi i drugačiji način života i puno novih izazova odjednom: veću odgovornost i samostalnost, raspolaganje novcem, upoznavanje novih prijatelja, život sa cimerima, navikavanje na veći grad, na mnogo više obaveza i obimnije gradivo u odnosu na srednju školu. Za neke od njih ovo je prvo odvajanje od porodice. Neki od njih moraju da pronađu i posao. Ako nisu adekvatno pripremljeni da se nose sa svim ovim stresorima, lako mogu postati podložni anksioznosti i/ili depresiji.

Poremećaj sna. Kod studenata je česta pojava da ispijaju velike količine kafe i energetskih pića kako bi povećali budnost, efikasnost i imali više vremena za učenje. Tu su i žurke, alkohol, psihoaktivne supstance, što se sve može negativno odraziti na regularan dnevni ritam. Potreba za snom je bazična ljudska potreba, a ako nije zadovoljena na pravi način u telu će se aktivirati anksioznost kao upozorenje da je osoba u fiziološkom disbalansu i da je potrebno nešto preduzeti kako bi se stanje popravilo.

Strah od budućnosti. Određeni broj mladih suočava se sa ovim strahom, koji može poticati od neperspektivnog zanimanja za koje su se odlučili iz ljubavi, od preispitivanja da li je to što su upisali ono čime zaista žele da se bave celog života, od toga kako će vratiti studentski kredit, i slično. Sve to može voditi ka izbegavanju završetka fakulteta jer time ujedno odlažu i suočavanje sa odraslošću. Taj osećaj dodatno može pojačati i posmatrenje vršnjaka koji završavaju sve u roku, zapošljavaju se, osamostaljuju.

Neadekvatne metode i tehnike učenja, nepostojanje radne navike. Studiranje zahteva dobru organizaciju i disciplinu, te redovnost u učenju kako bi se ispunjavale predispitne i ispitne obaveze. Značajan broj mladih na fakutet dolazi bez ovih veština, naviknut da uči kampanjski ili sa uverenjem da je pohađanje predavanja i učenje iz sažetih skripti i prezentacija dovoljno za prelazne ocene, kao što je to mogao da bude slučaj u srednjoj školi. Kada to ne dovede do uspeha i kada se shvati da je potrebno formirati radne navike, može se javiti anksioznost kao posledica konflikta između onog što se mora (da se uči) i onog što se želi (da se ima puno slobodnog vremena za druženje i izlaske).

Začarani krug anksioznosti. Ako se anksioznost razvila pre dolaska na fakultet ili tokom studiranja, usled različitih izazova, to se može odraziti i na sam kvalitet učenja i na ispunjavanje obaveza, što će stvoriti dodatni stres, nezadovoljstvo, napetost. To osobu uvodi u začarani krug anksioznosti. Jasno je da ovo stanje ne pogoduje koncentraciji i pamćenju.

SANDžaklija preporučuje

Šta naši urednici čitaju, gledaju i slušaju svake hefte. Prijavite se za Heftični Bilten i nikad više ne propustite velike priče.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.