Bosna kao zadnja stanica

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
U Bosni i Hercegovini je sve više izbjeglica. U Bihaću i Velikoj Kladuši situacija je sve teža, jer su gradovi preopterećeni. Državne vlasti ne rješavaju problem, prenosi švajcarski SRF.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Švajcarska državna radio-televizija SRF u članku pod naslovom “Bosna kao zadnja stanica” danas piše o povećanom broju izbjeglica u Bosni i Hercegovini u “malim gradovima Bihaću i Velikoj Kladuši“.

“BiH do sada nije bila dio Balkanske rute. Međutim sada je više stotina izbjeglica završilo u ovoj siromašnoj zemlji. Gradske vlasti pozivaju državu za pomoć pri njihovom zbrinjavanju”, piše na početku članka nakon čega se objašnjava da je u BiH već tokom zime bio mali broj izbjeglica, ali otkako se snijeg otopio, sve ih je više.

„Oko 500 izbjeglica trenutno boravi u Velikoj Kladuši. Neki od njih su na ulici, dok čekaju šta i kako dalje. Ovaj broj su spomenuli pripadnici Islamske zajednice Velike Kladuše za list ‘Oslobođenje’. List je izvještavao o tome kako su mnogi građani smjestili izbjeglice u svoju privatnu kuću i o tome kako je jedan gostioničar zatvorio svoj restoran i pretvorio ga u uličnu kuhinju za strance”, piše autor Wüthrich.

“Međutim, ovaj grad sa oko 40.000 stanovnika, većinom muslimana, polako postaje preopterećen. I sami stanovnici ovog grada su siromašni, a zajednici nedostaje sredstava da riješi ovaj socijalni zadatak. Imam sada zatvara džamiju navečer, jer mnogi ovu ‘božju kuću’ žele koristiti kao spavaonu”, navodi se dalje i dodaje da situacija nije drugačija ni u nešto većem gradu – Bihaću.

“Gradonačelnik Šuhret Fazlić poziva više državne vlasti u Sarajevu da pomognu. Niko se ne brine o izbjeglicama, osim nekoliko nevladinih organizacija. Država konačno mora nešto poduzeti”, piše SRF.

“Granična policija Bosne i Hercegovine početkom sedmice je saopštila da je početkom godine registrovano oko 1.200 ilegalnih prelazaka granice. To je duplo više nego u čitavoj prošloj godini. Većina izbjeglica dolazi iz Afganistana i Pakistana. U nekim slučajevima oni u Bosnu stižu iz Srbije, a u drugim, na putu iz Grčke preko Albanije i Crne Gore. Ova bočna ruta se očito u posljednje vrijeme aktivno koristi”, stoji dalje u članku, nakon čega se navodi da je u poređenju sa stotinama hiljada ljudi koji su se 2015. i 2016. kretali Balkanskom rutom prije nego je ona zatvorena, ovo je samo kap u moru.

“Međutim, u BiH je situacija teška. Vlasti u zemlji rade loše zbog korupcije i tenzija između nacionalističkih političara. Bosanke i Bosanci svake godine napuštaju zemlju u desetinama hiljada, jer u svojoj domovini više ne vide nikakvu budućnost. Neizvjesno je da li će državne vlasti hitno riješiti ovo pitanje. Poslanici potiskuju i mnoge druge važnije probleme”, zaključuje SRF.

Mediji na njemačkom jeziku danas prenose i da je premijer njemačke savezne države Baden-Württemberg Winfried Kretschmann završio obilazak zemalja Zapadnog Balkana u kojem se zalagao za ulazak Srbije i BiH u Evropsku uniju. Focus Online u članku pod nazivom “Zemlje Zapadnog Balkana su dio EU” prenosi Kretschmanovu današnju izjavu nakon završetka ture. “Zapadni Balkan nije samo u ekonomskom smislu značajan za Evropu, nego i u geostrateškom. On pripada Evropi i njegove zemlje (pripadaju) Evropskoj uniji”, izjavio je Kretschmann.

Premijer je istovremeno podsjetio da za ulazak u EU postoje jasni kriteriji. “Bosna i Hercegovina mora sprovesti sveobuhvatne reforme, posebno u oblastima vladavine prava, demokratije, osnovnih ljudskih prava i borbe protiv korupcije”, navodi Focus Online i završava članak sa sljedećom izjavom premijera: “Na putovanju su produbljena regionalna i lokalna partnerstva, ojačana ekonomska razmjena, a saradnja između obrazovnih institucija, univerziteta, kulturnih praktičara i civilnog društva je ubrzana”.

Čitajte više

Žena iz Vijetnama sa francuskim državljanstvom u svojoj 79. godini vodi pravnu bitku protiv koncerna koji su proizvodili “ejdžent orindž”. Njime je američka vojska u ratu trovala vijetnamsko stanovništvo.
Autor ovu skepsu prema državnim kampanjama, poput ove s cjepivom, povezuje s nepovjerenjem prema državi koje potječe iz razdoblja socijalizma a to posebice vrijedi za marginalizirane grupe stanovništva poput Roma.