Američko pravosuđe ujeda, njemačko laje

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
„Amerikanci drže Nijemcima lekciju kako doskočiti gigantu poput Folksvagena“, piše njemačka štampa nakon što su SAD izdale nalog za hapšenje bivšeg menadžera Vinterkorna. U Njemačkoj nije podignuta nijedna optužnica.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Martin Vinterkorn (70) je jedan od najbolje plaćenih veterana Njemačke sa 1,33 miliona evra mjesečne penzije od Folksvagena. Iz idilične starosti ga je ovih dana prenula optužnica američkih vlasti objavljena u Detroitu za planiranu prevaru i zavjeru u aferi Dizelgejt. Dan kasnije aktiviran je i nalog za hapšenje. Kako piše Zidojče cajtung, Vinterkorn baš zato nije putovao na utakmicu Bajerna u Madridu premda je u Nadzornom odboru bavarskog kluba. Plašio se da ne bude uhapšen.

Sa mjesta vodećeg menadžera Folksvagena se povukao kada je u septembru 2015. izbio takozvani Dizelgejt, otkriće da je najvažnija firma Njemačke u 11 miliona automobila ugradila prevarantski softver te da su ti automobili kroz auspuh izbacivali višestruko veće količine azotnih oksida nego što piše u deklaraciji. Vinterkorn do danas ponavlja da nije imao pojma o prevari. No u to malo ko vjeruje. Američki istražitelji tvrde da je znao sve još 2014.

Kako dalje piše Zidojče, nekada najplaćeniji menadžer Njemačke je u svojoj zemlji siguran – prema njemačkom Osnovnom zakonu sopstveni državljani ne mogu biti izručeni. Ali ukoliko bi samo prešao kopnenu granicu na bilo koju stranu, vjerovatno bi bio uhapšen i poslat pred sud u Detroit gdje mu prijeti 25 godina zatvora. SAD naime imaju sporazume o ekstradiciji sa svim zemljama EU, a Evropski sud je nedavno odlučio da državljani EU mogu biti pošteđeni izručenja jedino u sopstvenoj državi.

Ugledni Frankfurter algemajne cajtung piše da, tehnički, Folksvagen sada sa Vinterkornom nema ništa. Bez obzira šta o bivšem menadžeru saznaju ili dokažu Amerikanci, firma iz Volfsburga je već sklopila dil i platila kako bi bila pošteđena daljih istraga. No list podsjeća da je u toku i tužba dioničara VW koji tvrde da ih firma nije na vrijeme obavijestila šta se sprema, već su o svemu saznali maltene kada i javnost. Pred američkim sudom sada može biti dokazano da je prvi čovjek firme sve znao mnogo ranije nego što je obavijestio akcionare.

Dok je Folksvagen u SAD već morao da plati milijarde dolara, a jedan menadžer i jedan inženjer već su osuđeni na zatvorske kazne, u Njemačkoj, gdje mirno borave vodeći ljudi firme iz tog doba, ne dešava se skoro ništa. „Optužnica u SAD pokazuje da tamošnja pravda ne zastajkuje pred krupnim ribama”, piše berlinski list Velt. U Njemačkoj, nasuprot tome, 31 mjesec nakon što je skandal otkriven nema nijedne jedine optužnice (osim privatnih tužbi potrošača). „To je dokaz jadnog stanja njemačkog pravosuđa”, dodaje Velt.

„Nema optužnica, nema presuda. Da bi se neko izveo pred lice pravde nije dovoljno s vremena na vrijeme pred kamerama pretraživati kancelarije u Folksvagenu ili njegovim kćerkama-firmama Poršeu i Audiju“, piše Rajncajtung (Koblenc). „U Sjedinjenim Državama u pravosuđu važi pravilo: pokazati zube, jako zagristi, kopati do kraja. Ko u SAD uspije kao preduzetnik biće slavljen. Ali ko vara i bude uhvaćen, nemilosrdno će propasti. I tako Amerikanci drže Nijemcima lekciju kako doskočiti gigantu poput Folksvagena – odlučno.”

Drugačijim komentarom izdvaja se Hanoverše algemajne cajtung: „Američki istražitelji su stigli ovako daleko zahvaljujući njemačkoj pomoći u istrazi. Možda se publici i onima koji su pogođeni skandalom sa izduvnim gasovima ne dopada što su se nadležni ovdje odrekli pravosudnog teatra, što teško prihvataju pojam ‘zavjere’ i što im nešto duže treba da podignu optužnice. Ali to nije tako loše.”

Prvoloptaški zaključak – koji se toliko puta do sada pokazao kao tačan – glasi: automobilska industrija je za Njemačku previše važna da bi joj se ikako naštetilo. Čak i onda kada vara. Riječnikom bankarske krize, Folksvagen je za Njemačku too big to fail. Obaška dolaze sve veze politike i ove važne branše. Recimo savezna pokrajina Donja Saksonija drži petinu vlasništva u Folksvagenu.

„Nije iznenađenje što političari i institucije u Njemačkoj ne djeluju sa istom konsekventnošću (kao u SAD, prim. red. DW) nakon skandala. Umjesto toga je čitav pritisak na automobilsku branšu homeopatski”, piše Landescajtung (Lineburg). „Slijedi se poznata argumentacija: automobilska industrija je previše važna za zemlju. I važnija je od interesa potrošača. Za milione mušterija to ništa ne mijenja. To što Vinterkorn više ne smije da putuje u SAD nije nikakva utjeha.”

Čitajte više

Budući da su žene izloženije negativnim posljedicama ekonomske krize uzrokovane pandemijom, manifest je od europskih čelnika zatražio da zaustave trend produbljivanja rodnih nejednakosti kroz deset točaka.
Meksiko želi do kraja godine, nakon Kube, biti druga zemlja u Latinskoj Americi koja će razviti sopstveno cjepivo protiv korone. Tračak nade ili samo propaganda?
Dugogdišnji bugarski premijer Bojko Borisov nije mogao da sastavi vladu, ali nisu mogle ni druge političke snage. Mjesec dana poslije parlamentarnih izbora jasno je da će birači ponovo morati na birališta.
Njemačka i Francuska su godinama bile zemlje, koje su ulagale napore za mirno rješenje ukrajinskog konflikta. Sada je pak američki predsjednik Džozef Bajden preuzeo vodeću ulogu.