RODOSLOVLJE BOSANSKE DINASTIJE KOTROMANIĆA

Sandzak_outline
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Bosna iza sebe ima 700 godina državnosti i najstarija je državna tvorevina na prostoru Južnih Slavena. Ovu historijsku činjenicu je posebno naglašavala najveća hrvatska povjesničarka srednjeg vijeka, znamenita Nada Klaić, nekadašnja profesorica na Katedri za srednji vijek Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a elaborirala u sjajnoj knjizi: “Srednjovjekovna Bosna”, Zagreb 1989. Rodoslovlje bosanske dinastije to slikovito potvrđuje a sastavljeno je na osnovi arhivsko-historijske i arheološke građe.

BANOVI epoznatog imena do 9. stoljeća.

B A N nepoznatog imena, spominje se 968. g. prilikom napada hrvatskog kralja Krešimira II na Bosnu.

B A N nepoznatog imena, spominje se oko 1042. g. kao saveznik bizantskog cara Konstantina IX Monomaha u ratu protiv Duklje.

B A N nepoznatog imena, kojeg je oko 1084. g. uklonio dukljanski kralj Bodin prilikom napada na Bosnu.

BAN STJEPAN zasjeo na prijestolje oko 1084. g. uz pomoć dukljanskog kralja Bodina.
BAN nepoznatog imena, spominje se 1103. godine kao tast dukljanskog kralja Kočapara.
BAN BORIĆ (1154-1163).
Imao dva sina: Stjepana i Pavla, te unuke (Odola, Čelko, Detmar, Matija).

BAN KULIN (1180-1204). Žena mu se zvala Vojslava. Imao sina Stjepana i sestru (nepoznato ime), udata za humskog kneza Miroslava.

BAN STJEPAN (1204-1232), sin Kulina bana.
Žena mu se zvala Anka. Imali sina Sebislava.

BAN MATIJA NINOSLAV (1232-1250).
Dokumenti ne spominju ko su mu roditelji, ali izričito kažu da je bio član uže dinastije, dakle Kulinovog roda. Imao nekoliko braće, od kojih se jedan zvao Simeon, te više sinova, od kojih se jedan zvao Stjepan, i brojnu unučad.

BAN PRIJEZDA (1250-1290).
Dokumenti navode da je bio u srodstvu s banom Ninoslavom. Bio je njegov brat ili stričević. Imao tri sina: Stjepana (Kotromana), Prijezdu i Vuka, te kćerku Katarinu, udata za slavonskog banovića Radoslava Babonića. Vukova kćerka se zvala Jelena. Udala se za humskog vojvodu Vuka Hranića.

BAN STJEPAN KOTROMAN (1290-1312), sin bana Prijezde.
Bio oženjen Jelisavetom (Elizabetom), kćerkom srpskog kralja Dragutina. Imao tri sina: Stjepana, Vladislava, Ninoslava, i kćerku Katarinu (udata za humskog kneza Nikolu). Vladislav bio oženjen Jelenom, kćerkom bribirskog kneza Jurja Šubića. Imali dva sina: Tvrtka i Vuka, i kćerku Mariju, udata za Ulricha X Helfensteina u Njemačkoj. Ninoslav imao sina Dabišu. Prijestolje naslijedio Stjepan.

BAN STJEPANI I, (1314-1353), po ocu nazvan Kotromanić.
Ženio se tri puta. Prva žena mu bila ortenburška princeza iz Koruške (nepoznato ime), druga bugarska princeza (nepoznato ime), treća Elizabeta, kćerka Kazimira III iz Poljske. Imao šestero djece, četiri sina (svi pomrli u ranoj dobi), i dvije kćerke: Elizabetu i Katarinu. Elizabeta se udala za mađarskog kralja Ludovika, a Katarina za Hermana I Celjskog u Štajerskoj.

KRALJ TVRTKO I (1353-1391), sin Vladislava, a unuk bana Stjepana Kotromana.
Ženio se dva puta. Prva mu žena bila domaća plemkinja Grubača, a druga bugarska princeza Doroteja, iz kuće bugarskog cara Ivana Šišmana. Imao tri sina: Ostoju, Tvrtka i Vuka (Banića). Vukova žena zvala se Anka. Prijestolje naslijedio Dabiša.

KRALJ DABIŠA (1301-1395), sin Ninoslava, a unuk bana Stjepana Kotromana.
Žena mu bila Jelena Gruba, domaća plemkinja iz Huma. Imao sina (nepoznato ime), i kćerku Stanu, udata za humskog kneza Jurja Radivojevića.

KRALJICAJ ELENA GRUBA (1395-1398), žena kralja Dabiše.
Nakon njegove smrti naslijedila ga na prijestolju.

KRALJ OSTOJA (1398-1404 i 1409-1418), sin kralja Tvrtka i njegove prve žene Grubače. Ženio se tri puta. Prva žena mu bila Vitača, druga Kujava (obje domaće plemkinje), a treća Jelena, kćerka bribirskog kneza Ivana Nelipića. Imao tri sina: Stjepana (po ocu nazvan Ostojić), Radivoja i Tomaša. Radivoj se ženio dva puta. Prva žena mu bila Katarina a druga Margarita. Imao tri sina: Tvrtka, Matiju i Đuraka.

KRALJ STJEPAN OSTOJIĆ (1418-1421).
Sin kralja Ostoje i njegove druge žene Kujave. Manjkaju podaci o njegovoj porodici.

KRALJ TVRTKO II (1404-1409 i 1421-1443).
Sin kralja Tvrtka, po kojem je nazvan Tvrtković.
Bio oženjen Dorotejom, nećakinjom madžarskog kralja Sigismunda (kćerka ugarskog vojvode Ivana Gorjanskog). Nisu imali djece. Prethodne dvije žene bile domaće plemkinje.

KRALJ TOMAŠ (1443-1461, sin kralja Ostoje a unuk kralja Tvrtka I.
Ženio se dva puta. Prva žena mu bila Vojača, djevojka iz naroda, a druga Katarina, kćerka velikog vojvode bosanskog i hercega Stjepana Vukčića iz Huma. Imao tri sina: Stjepana i Sigismunda, trećem nepoznato ime (umro kao dijete na Mljetu), i kćerku Katarinu.Prilikom turskog osvajanja Bosne Sigismund i Katarina (kao djeca) zarobljeni i odvedeni u Tursku.

KRALJ STJEPAN TOMAŠEVIĆ (1461-1463).
Sin kralja Tomaša (po kojem je nazvan Tomašević), i njegove prve žene Vojaće. Bio oženjen Marom (djevojačko ime Jelena), kćerka srpskog despota Lazara Brankovića. Nisu imali djece. Prilikom turskog osvajanja Bosne (1463) uhvaćen u Ključu a pogubljen u Jajcu. S njim se ugasila dinastija Kotromanića i nestalo Bosanskog kraljevstva.

(Sa Facebooka zida dr. Envera Imamovića)

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.