BOSNA I HERCEGOVINA JE JEDINA DRŽAVA U EVROPI KOJA NEMA USTAVNU KATEGORIJU POLITIČKOG NARODA

Sandzak_outline
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Bosna i Hercegovina je od velikosrpsko-crnogorskih i velikohrvatskih nacionalista poltički osporavana kao navodna AVNOJ-evska tvorevina bez historijskih državnih korijena.

Uspostavljanje moderne bosanske državnosti 25. novembra 1943. godine na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a koja je značila obnovu i kontinuitet bosanske srednjevjekovne državnosti, nije bilo obrazloženo njenom utemeljenošću na historijskim činjenicama o postojanju bosanske srednjevjekovne državnosti, već na ničim argumentiranoj tvrdnji da se Bosna i Hercegovina uspostavlja kao federalna jedinica zbog svoje ekonomske i kulturne posebnosti. Iz tog razloga što nije rečeno da se ona uspostvalja i zbog svoje historijske i političke posebnosti koja ima korijene u bosanskoj srednjevjekovnoj državnosti, ona je sve do izbijanja otvorene agresije Srbije, Crne Gore i Hrvatske na nju 1992. godine bivala od strane velikosrpskih, velikocrnogorskih i velikohrvatskih nacionalista poltički osporavana kao navodna avnojevska tvorevina bez historijskih državnih korijena. Veliko srpski-crnogorski i veliko-hrvatski nacionalisti su politički osporavali državnost Bosne i Hercegovine, jer su je smatrali srpskom odnosno hrvatskom zemljom. Osporavali su i bosanskim muslimanima njihovo pravo na narodno ime Bošnjak, smatrajuči ih Srbima ili Hrvatima muslimanske vjere, pa prema tome osporavali su im i pravo na Bosnu i Hercegovinu, kao i njihovu državu jer su u njoj bili stoljećima autohton politički narod.

Rezoluciji sa Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a postavljena je osnova za agresiju i genocid koji će se desiti 50. godina poslije na Bosnu i Hercegovinu

Pogrešnom definicijom u Rezoluciji sa Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a u kojoj je rečeno da Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni muslimanska, ni hrvatska, već da je i hrvatska i srpska i muslimanska postavljena je osnova za agresiju i genocid koji će se desiti 50. godina poslije. Da se već 1943. godine reklo da je Bosna i Hercegovina kao federalna jedinica, zemlja njenih graðana i naroda kao političkog naroda Bosne i Hercegovine, neovisno od toga što oni pripadaju različitim nacionalnim i vjerskim zajednicama, srpski i hrvatski etniciteti nebi prisvajali Bosnu i Hercegovinu samo za sebe kao istrumenti nacionalističkih politika Srbije, Crne Gore i Hrvatske u cilju stvaranja velike Srbije i velike Hrvatske. Srbi su u svojoj historiografiji mnogo potencirali prisvajanje Bosne i Hercegovine kao srpske zemlje. Zatim su Hrvati odgovorili nije Bosna i Hercegovina srpska zemlja, nego hrvatska. Tako su jedni i drugi krivotvorili historiju govoreći o tome da su stanovnici Bosne i Hercegovine – Bošnjani u srednjem vijeku prje dolaska Osmanlija bili Srbi odnosno Hrvati. U svojoj bezobzirnosti oni iznose tvrdnje, a ne argumente po principu narodne poslovice da kada se nešto više puta ponavlja, onda to postaje istinom ze te ljude. Srbi i Hrvati su obrazovali generacije mladih u svom narodu, u uvjerenju da je Bosna i Hercegovina srpska, odnosno hrvatska zemlja.

Dejtonskih sporazum je preferirao etničke zajednica, umjesto graðane Bosne i Hercegovine

Stvar je još više pogoršao Dejtonskih sporazum, jer je on zbog toga, da bi dobio saglasnost strana u ratu da se uspostavi mir u Bosni i Hercegovini, preferirao etničke zajednica, umjesto graðane Bosne i Hercegovine. Time je Dejtonski ustav u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, jer evropska konvencija preferira graðanina kao političkog subjekta jedne države u odnosu na etničke kolektivne subjekte i narodne manjine. U tom smislu treba korigovati Dejtonski sporazum i ustav, prilagoditi ih Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, tako da graðani kao politički subjekti biraju svoje predstavnike u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i da svi graðani učestvuju u izboru šefa države.

Historija Bosne je historija borbe Bošnjana, Bošnjaka, Bosanaca

Bosna i Hercegovina nikada više nije osporavana nego sada. Prekrajaju se historijske činjenice i negira teritorijalni, politički i državni kontinuitet Bosne i Hercegovine. U svojoj knjizi “Bosanska državnost i nacionalnost”, prof. dr. Omer Ibrahimagić piše: “Historija Bosne je historija borbe Bošnjana, Bošnjaka, Bosanaca na ovom prostoru za svoju državu i svoj opstanak”. Danas u svijetu im više od dvije stotine suverenih država koje su članice Ujedinjenih naroda. Svaka od tih država ima politički narod koji se najčešće zove po imenu države, neovisno od toga da li jedan narod u toj državi ima apsolutnu većinu u stanovništvu, ili u toj državi živi više etničkih zajednica, ili da li se radilo o federalnim ili unitarnim državama, to je potpuno irelevantno. Jedino Bosna i Hercegovina i ako članica Ujedinjenih naroda nema svog poltičkog naroda. Bolje reći nema ga u Ustavu, on postoji, to su graðani Bosne i Hercegovine, državljani Bosne i Hercegovine koje čine tri etničke zajednice Bošnjaka, Srba i Hrvata. Ustavno ne postojanje političkog naroda u Bosni i Hercegovini doprinosi procesu koncentracije državne političke moću u entitetima, koji to koriste i ne žele da svoju političku moć prenesu na državne institucije i pravni sistem države. Često se zaboravlja da Bosna i Hercegovina nije samo multietničko, multivjersko i multikulturno, već i poltičko društvo, da graðani kao pojedinci, članovi tog političkog društva imaju svoj zaseban dom u Parlamentu Bosne i Hercegovine, kojeg kroz institucije entitetske večine svodimo na parlamentarni dom bez faktičke političke moći.

U Ustavu Bosne i Hercegovine je potrebno napraviti razliku izmeðu političkog i etničkog identiteta

Moderne države i politički sistemi su afirmirali razliku izmeðu etničke i državljanske nacije. U ustavni kategorijalni sistem Bosne i Hercegovine je potrebno napraviti razliku izmeðu političkog i etničkog identiteta. Politički identitet vezati za ime države, a etnički identitet ostaje, njega treba i dalje razvijati i kultivirati. On nimalo ne smeta jer bogatstvo Bosne i Hercegovine kao multikulturne, multivjerske i multinacionalne države je paradigma buduće Evrope.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.