HVO NAPADA ARMIJU RBiH; ZRAČNA KONTOROLA NATO-a; FORMIRANJE TZV. AP ZAPADNA BOSNA…

Sandzak_outline
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Hronologija Rat u BiH nastala je krajem rata, značajnim dijelom po objavljivanju izvještaja generalnog sekretara UN-a Kofija Anana o Srebrenici 1995. godine. Mnogi podaci iz tog izvještaja uvršteni su u hronologiju. U hronologiji “Rat u BiH” su takoðer korišteni publikovani podaci sarajevskog Instituta za istraživanje ratnih zločina kao i podaci objavljeni u bh. medijima. Znatan dio podataka koji se odnosi na vojne operacije 92-95 uvršten je iz glasila Armije RBiH “Prva linija”. Mnogi podaci uzeti su iz djela više bh., hrvatskih i srbijanskih autora.
Iz predratnih godina (1990, 1991) u hronologiju su uvršteni samo podaci od direktnog uticaja na kasnija ratna zbivanja, poput povlačenja naoružanja iz skladišta TO BiH, dislokacije jedinica bivše JNA iz Hrvatske i Slovenije u BiH i sporazuma Milošević-Tuðman u Karaðorðevu.
Hronologija od 1995. godine nije preraðivana. U meðuvremenu su objavljeni neki potpuniji i tačniji podaci koji se uglavnom odnose na broj žrtava u genocidu. Hronologiju ne smatramo poptunom jer su mnogi dogaðaji, posebno oni koji su se zbivali van Sarajeva, ostali barem na ovom mjestu nezabilježeni. Nadam se da ova hronologija ipak može pružiti realnu sliku ratnih zbivanja u BiH i inicirati neko potpunije istraživanje. Hrvatske odluke o potčinjavanju jedinica Armije RBiH Hrvatskom vijeću obrane – Napadi HVO-a na Armiju BiH – Bitka na ušću – NATO uspostavlja zračnu kontrolu nad BiH – Zločin u Ahmićima – Uspostava tzv. Sigurnih zona pod zaštitom UN-a – Formiranje tzv. Autonomne pokrajine Zapadna Bosna – HVO ruši Stari most

02. januar 1993.

•Objavljen nacrt plana za okončanje sukoba u BiH (Vens – Ovenov mirovni plan). Prema tom planu ustavni principi podrazumjevali bi uspostavu decentralizirane BiH. Na osnovu vojnih odredbi bila bi uspostavljena obustava vatre i demilitarizacija cijele zemlje, a teritorijalno ustrojstvo bilo bi regulirano po principu kantonizacije. Predviðeno je da se formira deset kantona čije bi granice u »znatnoj mjeri poništile rezultate etničkog čišćenja«. U to vrijeme VRS je imala kontrolu nad oko 70% teritorije BiH. Plan su kritikovale SAD zbog čega on nikada nije dobio izričitu podršku Vijeća sigurnosti UN-a.

08. januar 1993.

•U transporteru UNPROFOR-a srpske snage na okupiranom dijelu Sarajeva blizu aerodroma ubile su vršioca dužnosti predsjednika Vlade RBiH Hakiju Turajlića.

12. januar 1993.

•U Sarajevu počeli pripremni radovi na izgradnji tunela Dobrinja – Butmir. Tunel dužine 800 metara završen je 30 jula 1993 godine. U ratnom periodu predstavljao je jedinu fizičku vezu Sarajeva s ostalim dijelovima BiH, a omogućavao je vojnu, civilnu i humanitarnu komunikaciju, kao i manevar jedinica za odbranu grada. U tunelu su postavljene šine za kolica, sistem za odvod vode, a potom i električne instalacije i cjevovod za naftu. Nakon rata tunel je proglašen spomen kompleksom.

15. januar 1993.

•Predsjednik odjela odbrane Hrvatske zajednice Herceg Bosna Božo Rajić izdao zapovjed o potčinjavanju jedinica Armije RBiH Glavnom stožeru HVO-a (Hrvatsko vijeće obrane). Zapovjed se odnosila na provincije (teritorijalne oblasti prema Vens-Ovenovom mirovnom planu sa većinskim hrvatskim stanovništvom) 3, 8 i 10.
•Intenzivirane borbe izmeðu Armije RBiH i HVO-a.
•Srpske snage u artiljerijskim napadima na više lokacija u Sarajevu, 15 januara ubile su i ranile oko 40 civila. Od eksplozije granate ispred sarajevske pivare, gdje je oko 300 civila uzimalo vodu za piće, ubijeno je osam i ranjeno 20 ljudi. U trenutku kada su ranjenici i mrtvi dovezeni u bolnicu Koševo, srpske snage su granatirale traumatologiju Kliničkog centra Koševo. Tom prilikom ubijen je jedan a ranjeno više civila. Istog dana srpske snage granatirale su i redove civila koji su na Dobrinji, u Sarajevu, primali humanitarnu pomoć.

25. januar 1993.

•Vojska SRJ vrši pokrete prema Srebrenici. Iz Valjeva je na teritoriju BiH prešla kolona od 15 kamiona, 10 tenkova i oko 2000 vojnika.

30. januar 1993.

•Intenzivirani pokreti VRS i jedinica Vojske Jugoslavije na područjima Istočne Bosne i Posavine.
•Štab Vrhovne komande Oružanih snaga RBiH uputio je Vladi RBiH informaciju u kojoj se, izmeðu ostalog, navodi da se na području Istočne Bosne koncentrišu jedinice Užičkog i Valjevskog korpusa VJ, te da su koncentracije jedinica iz Srbije i Bosanske Krajine primjećene i u regionu Posavskog koridora, u blizini Brčkog.

17. februar 1993.

•U Visoko dolaze prva dva helikoptera tipa MI-8 (transportni helikopteri proizvedeni po ruskoj licenci) s posadama bosanskohercegovačkih zrakoplovaca. Prvi borbeni let Ratnog zrakoplovstva ARBiH bio je let u opkoljenu Srebrenicu februara 1993. Uskoro su formirane i zrakoplovne grupe u Mostaru, Sarajevu, Tuzli, Zenici i Bihaću. Do kraja rata RZ ARBiH izvršilo je oko 8000 borbenih letova.

16. mart 1993.

•Od 16. do 25. marta 1993 godine predstavnici sve tri bosanskohercegovačke nacionalne zajednice sastali su se u Njujorku kako bi razmotrili modificirani Vens – Ovenov plan.

18. mart 1993.

•VRS počinje ofanzivu na Karuše pod kodnim nazivom »Posljednja šansa« (bitka na ušću). Cilj ofanzive bio je ovladavanje komunikacijom Teslić-Doboj. Operacijom su rukovodili pukovnik VRS Slavko Lisica i četnički vojvoda Vojislav Šešelj (predsjednik Srpske radikalne stranke). U noći izmeðu 18 i 19 marta, nakon intenzivne artiljerijske pripreme, VRS sa 10 tenkova i 5 oklopnih transportera kreće u napad na prednji kraj odbrane 203 motorizovane brigade Doboj-Bosna ARBiH. Težište napada je na dubinu naseljenih mjesta Matuzići, Mravići, Kraševo i Lepenica. 19 marta VRS koristi zarobljene civile kao živi štit kako bi postavila pontonski most na rijeci Usora kod motela »Ušće«, ali bezuspješno. VRS meðutim uspijeva očistiti teren i postaviti pontonski most na drugoj lokaciji, u rejonu stadiona Makljenovci. Magla je iskorištena za dovoðenje oklopno-mehanizovanih jedinica, no kolonu VRS zaustavlja artiljerija 203 motorizovane brigade nanoseći joj velike gubitke. U rejonu Karuša počinje grčevita borba tokom koje ARBiH uspijeva onesposobiti ili uništiti veći broj tenkova i oklopnih transportera VRS. VRS u borbu uvodi avijaciju i borbene helikoptere tipa Gazela, koji iz rejona Pridjela i Ševarlija u više od 50 navrata raketiraju vojne ali i civilne ciljeve pokušavajući unijeti paniku meðu stanovništvo i vojnike ARBiH. Na pojedinim mjestima borba se vodi prsa u prsa, a VRS pored 10 tenkova i 5 oklopnih transportera, od kojih je većina uništena u bliskoj protivoklopnoj borbi na Karušama, uvodi nove tenkove i oklopne transportere. ARBiH potisnuta je na 150 do 200 metara od prve linije fronta. Komanda 203 motorizovane brigade i »Operativne grupe Doboj-jug«, kojom komanduje Mustafa Cerovac, u borbu uvode svježe snage iz 204 brdske brigade i protivoklopno odjeljenje 110 brigade HVO Usora. ARBiH preuzima inicijativu i potiskuje VRS sa dostignutih položaja. Bitka na Ušću je jedan od najtežih poraza VRS u prve dvije godine rata. ARBiH je izgubila šest boraca dok je VRS imala oko 140 poginulih vojnika, 8 uništenih tenkova i 3 oklopna transportera.

25. mart 1993.

•Bošnjački i hrvatski predstavnici potpisali Vens – Ovenov plan.

05. april 1993.

•Na osnovu rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o uvoðenju zone zabranjenog leta (iz jeseni 1992), u BiH je uspostavljena kontrola zračnog prostora. Kontrolu preuzimaju zračne snage NATO-a. Rezolucija o zoni zabrane leta nad BiH više puta je kršena, unatoč patroliranju lovaca Sjevernoatlanskog saveza.

08. april 1993.

•Meðunarodni sud pravde u Hagu privremenom presudom okrivio Saveznu Republiku Jugoslaviju za agresiju na BiH te naredio obustavu napada i povlačenje jedinica Vojske SRJ sa područja BiH.

14. april 1993.

•Jedinice HVO-a uz podršku i direktno učešće Hrvatske vojske krenule u opći napad na jedinice ARBiH u Hercegovini i Srednjoj Bosni. Prethodno su razoružani Bošnjaci u jedinicama HVO-a i manjim, izolovanim jedinicama ARBiH. HVO napada i zauzima Prozor. Najteže Borbe voðene su za Gornji Vakuf, Fojnicu i Mostar (Mostar, odnosno zapadni dio grada po kontrolom HVO-a je proglašen hrvatskim gradom i sjedištem tzv. Hrvatske Republike Herceg Bosna).

16. april 1993.

•U selu Ahmići, srednja Bosna, postrojbe HVO-a ubile su oko 96 civila Bošnjaka.

18. april 1993.

•Potpisan sporazum o demilitarizaciji Srebrenice. Sporazum su potpisali komandant Armije RBIH Sefer Halilović i komandant VRS Ratko Mladić. Srebrenica proglašena sigurnom zonom pod zaštitom UN-a.

02. maj 1993.

•Pod pritiskom meðunarodne zajednice, na sastanku u Atini, voða bosanskih Srba Radovan Karadžić potpisao Vens – Ovenov plan, uz uslov da potpis verificira Skupština Republike Srpske.

05. maj 1993.

•Na sjednici Skupštine tzv. Republike Srpske, održanoj na Palama od 05. do 06. maja, odbijen Vens – Ovenov plan.

06. maj 1993.

•Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo rezuluciju 824 kojom se Sarajevo, Tuzla, Žepa, Goražde i Bihać proglašavaju sigurnim zonama. U rezoluciji se, izmeðu ostalog, nalaže »trenutna obustava oružanih napada ili bilo kakvih neprijateljskih djelovanja protiv ovih sigurnih zona, i povlačenje svih vojnih i paravojnih jedinica bosanskih Srba iz ovih gradova na udaljenost sa koje oni prestaju da budu prijetnja njihovoj sigurnosti…« Mirovnim snagama UN-a istovremeno je naloženo da nadgledaju sigurnost njihovih stanovnika.

09. maj 1993.

•HVO vrši snažne napade na istočni Mostar (dio grada pod kontrolom ARBiH). Jedinice ARBiH nalaze se u okruženju na svega nekoliko kvadratnih kilometara teritorije. Teške pješadijske borbe vode se na desnoj obali Neretve u Šantićevoj ulici, gdje su prve linije ARBiH i HVO-a udaljene svega desetak do dvadeset metara. Na tom su području voðene najteže gradske borbe. Svako pomjeranje linije fronta u Šantićevoj ulici u ratnim izvještajima predstavljalo se kao izuzetan uspjeh, iako se u većini slučajeva radilo o deset do dvadeset metara.
•HVO počinje akciju nasilnog i masovnog protjerivanja Bošnjaka i manjeg broja Srba, deportujući ih u koncentracione logore. Hrvati su na području tzv. Hrvatske zajednice Herceg Bosna formirali više koncentracionih logora i privatnih zatvora za Bošnjake, uglavnom civile, meðu kojima Heliodrom u Mostaru, Dretelj, Gabelu i druge.

01. juni 1993.

•Prema izvještajima Ujedinjenih nacija (UNHCR) do polovine 1993 godine približno 2 miliona ljudi, ili polovina ukupnog stanovništva BiH protjerano je ili izbjeglo iz svojih domova.
•Srpske snage granatirale su Dobrinju, Sarajevo, gdje je bio organiziran nogometni turnir. Ubijeno je 12 a ranjeno 80 civila. Meðu njima je bilo 15 djece.

07. juni 1993.

•Srpske snage granatirale su pijacu Ciglane u Sarajevu i ubile 4 civila, od kojih dvoje djece.

08. juni 1993.

•Predsjedništvo RBiH donijelo odluku o organizacijskim i kadrovskim promjenama u Oružanim snagama RBiH. Odlukom je, izmeðu ostalog, ustanovljena funkcija komandanta Glavnog štaba Armije RBiH (na mjesto komandanta postavljen je Rasim Delić) pored postojeće funkcije načelnika Glavnog štaba (funkciju načelnika obavljao je Sefer Halilović), ustanovljen Šesti korpus Armije RBiH sa sjedištem u Konjicu i imenovane su komisije za pitanje deblokade Sarajeva. Protivljenje odluci izrazio je načelnik Glavnog štaba Armije RBiH Sefer Halilović, što je kasnije rezultiralo smjenom u vrhu Armije RBiH.

12. juni 1993.

•ARBiH oslobaða Mijatovića kosu na platou Žuč kod Sarajeva.
•Sa položaja na Trebeviću srpske snage su granatirale groblje Budakovići u Sarajevu i ubile 9 civila koji su učestvovali u sahrani. Ranjeno je 5 civila.
•Srpske snage granatirale civile koji su na Dobrinji u Sarajevu stajale u red za vodu. Ubijeno je 12 a ranjeno 15 civila.
•Sredinom juna HVO Kiseljaka i srpske snage s Ilidže u selu Grahovica (izmeðu Kiseljaka i Ilidže) ubile su 37 civila, Bošnjaka.

17. juni 1993.

•U Borbama na Žuči gine komandant Druge viteške motorizovane brigade ARBiH Safet Zajko. Safet Zajko roðen je 1952 godine kod Rudog. Bio je rezervni oficir (kapetan) JNA. U jesen 1991 priključio se Patriotskoj ligi. Komandant je Druge viteške brigade od njenog formiranja. Posthumno je odlikovan Ordenom heroja narodnooslobodilačkog rata.

29. juni 1993.

•Članice Organizacije islamske konferencije zatražile od Vijeća sigurnosti UN-a ukidanje embarga na uvoz oružja BiH.

30. juni 1993.

•Armija RBiH oslobaða kasarnu Sjeverni logor (Mostar). U borbama izmeðu ARBiH i HVO-a gine komandant 41. slavne brigade ARBiH Mithad Hujdur-Hujka. Mithad Hujdur-Hujka roðen je 1953 godine u Mostaru. Posthumno je odlikovan Ordenom heroja narodnooslobodilačkog rata.

01. juli 1993.

•111. brigada HVO-a iz Žepče napada jedinice ARBiH u Novom Šeheru.

24. juli 1993.

•Borbe u rejonu Samarnice, Kumine kose, Klupa (Tešanj)

27. juli 1993.

•U borbama na platou Žuč sjeverozapadno od Sarajeva, poginuo Enver Šehović komandant Prve slavne mehanizovane brigade ARBiH. Enver Šehović roðen je 15 januara 1967 godine u Foči. Završio je vojnu akademiju. U redove branilaca BiH stupa 06 aprila 1992 godine. Posthumno je odlikovan ordenom heroja narodnooslobodilačkog rata.

30. juli 1993.

•VRS pokreće veliku ofanzivu na Igman i Bjelašnicu. Probijene su linije odbrane ARBiH na Igmanu.
•Srpske snage sa položaja na Vracama granatirale Sarajevo i ubile 3 a ranile 10 civila, uglavnom djecu.

02. avgust 1993.

•Predsjednik Predsjedništva RBIH Alija Izetbegović najavio povlačenje iz mirovnih pregovora u Ženevi ukoliko se VRS ne povuče s dostignutih položaja na Bjelašnici i Igmanu.
•Generalni sekretar NATO-a Manfred Verner izjavio da je Vijeće NATO-a razmatralo opciju zračnih udara kao podršku pregovorima u Ženevi.

09. avgust 1993.

•Intenzivirani razgovori na relaciji NATO – UN o zračnim udarima i precizirana načela dvostrukog ključa (upotreba zračnih snaga uz odobrenje generalnog sekretara UN-a i uz sporazum komandanta UNPROFOR-a i k-danta južnog krila NATO-a).

14. avgust 1993.

•VRS se povlači s pozicija dostignutih na Bjelašnici i Igmanu.
•Mirovni pregovori u Ženevi nastavljeni. Na ratnom brodu, nosaču aviona kraljevske ratne mornarice »Invincible«, u Jadranu održana nova runda pregovora. U ovoj fazi pregovora finaliziran je paket koji je pozivao na uniju tri republike s bošnjačkom, srpskom i hrvatskom većinom. Bosanski Srbi ponudili zamjenu teritorija tražeći Srebrenicu i Žepu nudeći zauzvrat teritorije oko Sarajeva.

28. septembar 1993.

•Skupština RBIH odbila ponuðeni mirovni plan koji je predviðao uniju tri republike na prostoru BiH.
•Evropska unija pristupila modifikaciji plana, no u razgovorima koji su uslijedili izmeðu predstavnika RBIH i RS nije došlo do napretka. Inicijativa je konačno propala u januaru 1994 godine.

01. oktobar 1993.

•Član Predsjedništva BiH Fikret Abdić obrazovao u bihaćkom okrugu tzv. Autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna.
•Paravojne formacije Fikreta Abdića blokirale šire područje na sjeveru okruga, uključujući i Cazin.

15. oktobar 1993.

•Peti korpus Armije RBiH izvršio deblokadu Cazina. Uspostavljena nova linija fronta izmeðu jedinica Armije RBiH i paravojske Fikreta Abdića na potezu Muratovo Brdo/Merdanići/Hadžići.

25. oktobar 1993.

•U rejonu Crne rijeke (općina Olovo) poginuo Nesib Malkić komandant 210 brdske brigade ARBiH. Nesib Malkić rodjen je u Dubravama Gornjim (općina Živinice) 05. jula 1961 godine. Završio je višu vojnu školu odsjek RV PVO (Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana), a nakon toga i specijalističku obuku u Zadru. TO Živinice priključio se maja 1992 godine. Obavljao je dužnost komandira čete, nečelnika Općinskog štaba TO Živinice i komandanta 210 viteške brigade ARBiH.

01. novembar 1993.

•Srušen Stari most u Mostaru. Most je srušilo Hrvatsko vijeće obrane. Arif Pašalić koji je obavljao dužnost komandanta Četvrtog korpusa ARBiH, nakon rata, svega desetak dana prije tragične pogibije u automobliskoj nesreći na magistralnom putu M-17, izjavio je: »Rušenjem Starog mosta Hrvati su se popišali na svoju tisućljetnu tradiciju i kulturu.”
•Predsjedništvo RBiH donijelo naredbu o razrješenju s dužnosti Sefera Halilovića, načelnika Glavnog štaba Armije RBiH.

05. novembar 1993.

•Dužnost komandanta Petog korpusa Armije RBiH preuzima Atif Dudaković, dotadašnji komandant 502 slavne brdske brigade Armije RBiH. Dotadašnji komandant korpusa Ramiz Dreković preuzima komandu nad Četvrtim korpusom Armije RBiH.

09. novembar 1993.

•Sa položaja u Nedžarićima srpske snage granatirale Alipašino Polje, Sarajevo. Ubijena su četiri a ranjeno 20 civila. Tom prilikom ubijena je učiteljica koja je održavala nastavu na mjestu pada granate kao i troje djece. Od dvadeset ranjenih 17 je djece.

15. novembar 1993.

•Počela snažna ofanziva VRS na Olovo. Glavni pravac napada vodi preko Kruševa, sela udaljenog od Olova 10 km. Za vrijeme ofanzive koja je trajala oko 70 dana VRS je imala velike gubitke u ljudstvu i materijalno-tehničkim sredstvima. Cilj ofanzive bio je spajanje sa snagama VRS na Ozrenu. ARBiH odbila je sve napade i slomila udarnu moć VRS na Kruševu. Borbe su voðene u zoni odgovornosti Slavne olovske brigade ARBiH.

30. novembar 1993.

•Srpske snage s Mrkovića granatirale Hirurgiju Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu. Poginule su dvije medicinske sestre i ranjena tri medicinska radnika.

Godina 1990.

RAZORUŽAVANJE TERITORIJALNE ODBRANE SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE BiH

Godina 1991.
OD KARAÐOÐEVA DO POČETKA OKUPACIJE

Godina 1992.
REFERENDUM – ULOGA TZV. JNA I AGRESIJA NA BiH…

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.