Šehid sa dva obilježja

Sandzak_outline
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Prošlo je punih 13 godina od ovog dogaðaja. Smatramo da su preživjeli dužni spominjati žrtve bjesomučne agresije izvšene na BiH i genocida nad Bošnjacima bilo gdje i bilo kada. Ovom prilikom donosimo potresno svjedočanstvo o stradanju jedne mlade porodice koja stradala od noćne pancirne tenkovske granate ispaljene iz tenka JNA srpskog-crnogorske fašističko-četničke vojske u momentu kada je sav normalan svijet spavao.

Prvi dani marta 1994.g.

Dana 02. marta 1994.g. je u State Departmentu potpisan ”Wahingtonski sporazum” izmeðu delegacija Vlade RBiH i R Hrvatske kojim formirana Bošnjačko-hrvatska federalna jedinica u sastavu BiH zvana entitet Federacija BiH (potpisnici bili H.Silajdžić i M.Granić) koja trasirala stvaranje drugih entitetskih jedinica u sastavu BiH, kasnije uspostavljeni entitet Republika Srpska. Srpski mediji se rugali ovom sporazumu ”Hrvati će pokatoličiti Muslimane”, Karadžić je tog dana prilikom posjete Rusiji naglo prihvatio dugo odugovlačeno otvaranje tuzlanskog aerodroma (valjda osjetio povoljnost zbog uspostave Federacije). Klinton zvao Aliju i čestitao potpisivanje ”historijskog dogovora”, a srpsko-crnogorski agesor je nastavio još žešće započetu proljećnu ofanzivu na sve linije bh. ratišta. Dok se u Beču krojio novi Ustav R BiH, iscrpljena i gladna, totalno opkoljena teritorija slobodnih južno-dobojskih naselja, Tešnja i Maglaja (humanitarna pomoć dostavljana vazdušnim putem tkz. Akcija padobran) je tih dana doživjela jednu od najvećih ofanziva srpskog agresora. Bijes je bio tako očit da su nemilosrdno kidisali svim mogućim sredstvima na sve linije a cjelokupnu teritoriju su nemilosrdno bombardovali bukvalno i danju i noću. Jači pješadijsko-tenkovski napadi su bili na Bijelu ploču, Plane i Kapetanovo guvno kod Maglaja, Križ kod Miljanovaca zapadno od Jelaha (9. srpska mještovita brigada koju činilo 215 prisilno mobilisanih nesrba s područja Doboja od kojih 162 Bošnjaka i 53 Hrvata), liniju Džemilić Planje južno od Tešnja, liniju Kalošević kod Teslića, liniju Šije u dolini r. Bosne te u više navrata liniju Matuzići ispod brda Kuršum. Bijesni zbog neuspjeha pješadijsko-tenkovskih napada avionima su gaðali most u Maglaju a cjelokupnu teritoriju bjesomučno, danju i noću, granatirali iz svih mogućih sredstava. Normalno, nisu uspjeli probiti linije branitelja ali tih dana je bilo dosta poginulih. Ovaj tekst je inspirisan pogibijom četvoročlane porodice legendarnog borca ARBiH Ševke Bešlagića iz Doboja i još nekoliko boraca poginulih braneći svoj narod i rodni kraj tokom ove žestoke fašističko-četničke ofanzive.

Kobna pancirna tenkovska granata

U kasnim noćnim satima 2. na 3. mart 1994.g. (srijeda na četvrtak) pogoðeno je privremeno prebivalište ranije iz Doboja protjerane četvoročlane porodice borca Armije RBiH Ševke Bešlagića u Matuzićima, u dijelu zvanom Brezici na istočnoj strani ovog naselja i neposrednoj blizini često napadanog brda Kuršum ispod kojeg teče r. Bosna. U samo jednom trenu ta tenkovska pancirna granata, ispaljena noću u 2:00 sata sa Putnikova brda iznad Doboja, je uništila cijelu porodicu. Uletjela je kroz vrata, eksplodirala u prostoriji gdje ova porodica boravila u trenutku dok se spremala za evakuaciju. Iskusni borac Šeki je znao kako su ove noćne granate opasne pa je htio izmjestiti familiju na skrovitije mjesto. Ali prekasno. U jednom trenu sve se desilo kako tvrdi očevidac Suhopoljac Muhameda Senad koji tu noć ostao kod njih na konaku a koji u trenutku eksplozije boravio u sporednoj prostoriji.

Lijevo Matuzići desno Putnikovo Brdo
Dženaza je obavljena na mezarju Matuzići, lociranom u maloj šumi iznad džamije, gdje su kasnije postavljena obilježja, prvo rodbinisko obilježje a kasnije je Šeki dobio šehidski nišan jer se u ovom kraju šehidima smatraju poginuli borci dok se ostali smatraju civilnim žrtvama. Tako se desilo da borac Ševko dobije dva obilježja: civilni i šehidski. Evo punih imena ove porodice da se ne zaborave a oni koji ih poznaju da se podsjete i fatihu prouče:

Kliknite na sliku za uvećati

Dva obilježja šehida Ševke

Nišan šehida1.Bešlagić Ševke Ševko – roðen 15. aprila 1957.
2.Bešlagić Agana Mirhada – roð. Hozić roðena 1959.
3.Bešlagić Ševke Edina – roð. 1980.
4.Bešlagić Ševke Aldin – roð. 1988.

Tih dana vladala Matuzićima i okolinom velika tuga zbog stradanja ove mirne i uzorite familije jednog od najhrabrijih boraca 203.mtbr. ”Doboj-Bosna” a naročito majka Sajma, otac Ševko i brat Sabahudin. Napomenuti treba da je legendarni Šeki uvijek skakao prvi da pomogne odbranu ovog kraja bez obzira da li je tog dana bio na dužnosti ili ne. Nijedna akcija
odbrane nije prošla a da Šeki nije učestvovao, u poznatom tenkovskom napadu na Karuše, godinu dana prije pogibije, bio je dobro razdrman granatom ali kasnije iz bolnice pušten bez ozljeda. Po prirodi optimista, vjerovao u pobjedu i pravdu. Nek’ im je svima rahmet vječiti. Al fatiha.

Red je spomenuti još nekoliko poginulih boraca, tih dana s početka mjeseca marta 1994.g., koji svoje živote ugradiše branivši totalno okruženu a stalno napadanu teritoriju Maglaja, Tešnja, Usore i Južnog Doboja:

Fetić Saliha Mustafa iz Ševarlija, odbrana linije Plane kod Maglaja
Hodžić Muharema Muhamed (1970) iz Orašje Planja, odbrana linije Mrkotić kod Teslića.
Jupić Mujke Senad zvani Jupi iz Ševarlija, linija Križ kod Miljanovaca, prisilno mobilisan u 9. srpsku mješovitu brigadu.
Kokić Huse Salih (1954) iz Džemilić Planja, odbrana linije Jaščević.
Krištić Petra Petar (1962) iz Cerovca, odbrana linije Križ.
Mević Muje Senad zvani Joja (1969) iz Kaloševića, odbrana linije Bugarinovići.
Mujkić Sabrije Edin iz Ševarlija, odbrana linije Kapetanovo guvno kod Maglaja.
Podrugović Selima Halid (1968) iz Kaloševića, odbrana linije Mrkotić.
Turkeš Smaila Almir zvani Arap (1974) iz Džemilić Planja, odbrana linije Jaščević.

Još je dosta poginulih boraca i civila tih dana bilo na ovoj teritoriji, naročito Maglaja, svima njima se trebamo ponositi i ne dozvoliti zaborav. Nama koji smo preživjeli ostalo je nastaviti borbu na svim frontovima sve dok svaki stanovnik domovine Bosne i Hercegovine ne bude komotan na svome pragu i ne bude mogao mirno spavati uživajući pravdu i plodove svoga rada.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.