STUB SRAMA – PHILIPPE MORILLON – JOŠ JEDAN FRANCUZ KOJI JE SLAGAO SREBRENIČANE

Sandzak_outline
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ko je Philippe Morillon?
Philippe Morillon je roðen 24. oktobra 1935. godine u Casablanci, Maroko. Prije rata u BiH je bio general u francuskoj vojski, a 1993. godine bio je savjetnik na francuskom Ministarstvu za odbranu. Philippe Morillon je bio general i zapovjednik UN snaga u Hrvatskoj od marta 1992. a u BiH od septembra 1992. do 12. jula 1993. U 1993. godini je uspostavio tzv. sigurnosne zone u istočnoj Bosni. Zona je bilo šest, a jedna od njih je bila Srebrenica. Prije uspostavljanja sigurnosne zone nekoliko puta je molio Miloševića da izvrši pritisak na bosanske Srbe jer se Morillon bojao „da će se Srbi osvetiti Muslimanima zbog učestalih napada jedinica bosanske Armije na srpske civile“.

Dana 10. marta 1993. godine spektakularno je ušao u Srebrenicu. Na pitanje sudije u Haagu, kako je bilo tada u Srebrenici, on je ovako odgovorio:
“Tamo ih je bilo na desetine hiljada. Bili su nagurani na ulicama, na samim ulicama, na snijegu, izloženi tome da pri najmanjem bombardiranju budu ranjeni, ubijeni i da bude na stotine žrtava. U drugim gradovima u Bosni i Hercegovini bilo je zaklona, ali u Srebrenici toga nije bilo. Hranili su se onim što bi mogli ubrati na drveću, sjemenkama. Ja sam bio obaviiješten kakva glad, kakva bijeda vlada u gradu meðu stanovništvom i zbog toga sam htio uspostaviti njihovo snabdijevanje vazdušnim putem. Dakle, da se iz vazduha baca hrana za preživljavanje stanovništva. Ponavljam, bilo ih je na hiljade, onih koji bi se okupljali, svake noći bi to bile velike kolone ljudi. Bilo je djece, staraca, žena i bilo ih je jako mnogo, mnogo žrtava bombardiranja, mnogo ranjenih. Jedan mladi student medicine, na primer, je operisao na licu mjesta. Meni je potvrðeno da je situacija takva i stvarno sam se uvjerio u to kada sam stigao na lice mjesta. To je bilo ono što sam vidio, to je bio jedan visoki apsurdni stepen bijede sa realnim rizikom da bude ubijeno na desetine hiljada ljudi.”

Jedan od najkobnijih trenutaka rata u BiH se desio 8. maja 1993. godine kada su Sefer Halilović (Armija BiH), Philippe Morillon (UN) i Ratko Mladić (četnici) na sarajevskom aerodromu potpisali sporazum o demilitarizaciji Srebrenice. Morillon je u emocionalnom nastupu pred Srebreničanima rekao da ih neće ostaviti na cjedilu. Samo dva dana kasnije, on je napustio Srebrenicu. Kada su ga upitali, da li se slaže sa konstatacijom da je vojska bosanskih Srba pobila muškarce Srebrenice zbog osvete nad zločinima koje je dvije godine prije toga počinio Naser Orić, on je rekao:
Da, tako je, gospodine, časni Sude. Ja sam duboko uvjeren u to. To ne znači da želim da oprostim ili umanjim odgovornost onih koji su počinili zločine, ali ja sam ubijeðen u to. Ja sam pregovarao o rješenju zato što je postojala perspektiva primjene Vens-Ovenovog plana u martu 1993. godine. Da nisam vjerovao u to, časni Sude, ja bih bio evakuisao grad, svjestan rizika, svjestan opasnosti, makar me to izložilo kritici da sam učestvujem u etničkom čišćenju. Ali to nisam učinio iz tog razloga što sam tada imao vrlo čvrsto uvjerenje. Nisam bio jedini koji je vjerovao u to. Karadžić i Milošević su sami u Atini potpisali Vens-Ovenov plan u maju.
Jedan od najkobnijih trenutaka rata u BiH se desio 8. maja 1993. godine kada su Sefer Halilović (Armija BiH), Philippe Morillon (UN) i Ratko Mladić (četnici) na sarajevskom aerodromu potpisali sporazum o demilitarizaciji Srebrenice. Tim sporazumom ljudi u „zaštićenoj zoni Srebrenica“ su ostali bez i ono malo naoružanja što su imali. UN se obavezao štititi enklavu od četničke okupacije. Kako su ispunili obećanje, svi znamo od 11. jula 1995. godine dalje…

Gdje je Morillon danas?

U periodu 1994-1996. je bio zapovjednik Snaga za brzu reakciju, da bi ga potom penzionisali sa činom Général de Corps d’Armée. Philippe Morillon je danas predsjednik Odbora za ribarstvo u Evropskom parlamentu. Na tom je mjestu od 23. jula 2004, dok je član Evropskog parlamenta od 1999. godine.

Nastavlja se: Butros Butros Ghalli

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.