STUB SRAMA – FRANCIOS MITTERAND – FRANCUZ KOJI JE SPRIJEČIO UDARE NA SRPSKE POLOŽAJE OKO SARAJEVA

Sandzak_outline
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ko je bio Francois Mitterand?
Francois Mitterand se je rodio 26. oktobra 1916. godine u Jarnacu, Charente (Francuska) u katoličkoj porodici. U politiku je ušao rano. Kao ministar je služio u Vichijevoj vladi koja je kolaborirala sa njemačkim nacistima u II. svjetskom ratu, ali je pred kraj rata suraðivao s francuskim Otporom. Poslije rata je bio i dalje politički aktivan. Čak je 1965. godine kandidirao na predsjedničkim izborima, ali ga je porazio general Charles de Gaulle.
Francois Mitterand je 1971. preuzeo Socijalističku partiju u Francuskoj i postao njen predsjednik. Ta je stranka imala vlast u Francuskoj sve od 1981. do 1995. godine. Naime, 1981. godine Mitterand je postao predsjednik Francuske i na tom je mjestu ostao sve do 1995. godine, da bi samo šest mjeseci kasnije (tačnije 8. januara 1996.) umro od raka. Umro je kao agnostik.

Njegova uloga u agresiji na BiH 1992-1995.

Brojni zvaničnici i političari su uz pomoć mass medija, UN, lobija i obavještajnih službi agresiju na BiH željeli prikazati kao graðanski rat ili rat u kome su sve zaraćene strane iste. Žrtva je postala jednaka agresoru. Takav mentalitet je legitimnoj i legalnoj Vladi R BiH 1992. godine nametnuo embargo na uvoz oružja kojim bi se odbranila država i sačuvali mnogi nevini životi. Dok je srpska strana od JNA dobila puno oružja i redovno dobijala pošiljke iz Srbije, a hrvatska na isti način iz Hrvatske, Bošnjaci su doslovice goloruki dočekali izbijanje rata u aprilu 1992. godine. U neravnopravnom položaju UN mladoj bosanskoj državi zadaju težak udarac embargom na uvoz oružja. Prilikom donošenja te odluke, Francuska je na čelu s Mitterandom odigrala podmuklu i prljavu igru.

Mitterand je bio zagovornik očuvanja Jugoslavije. Protivio se nezavisnosti Slovenije, a pogotovo Hrvatske i BiH. Njegovi su pravi stavovi bili poznati javnosti tek nakon njegove smrti. Ovo je objavljeno 2001. godine u hrvatskom Vijesniku:

Francois Mitterand (1916-1996)Bivši i pokojni francuski predsjednik Francois Mitterand objasnio je u intervjuu, posthumno emitiranom u četvrtak na francuskoj televiziji, svoje neslaganje sa snažnijom meðunarodnom intervencijom u Bosni i Hercegovini potrebom da se Francuska ponajprije brine za vlastitu obranu. »Ja neću poslati sto tisuća francuskih vojnika da se izlože opasnosti da ih ubiju ili rane u ratu za koji i ja osjećam da je veoma nepravedan i okrutan, ali koji nije francuski, a Francuska se mora ponajpije brinuti za vlastitu obranu«, rekao je Mitterand. Intervju je dio petosatne serije »neformalnih razgovora« koje je s Mitterandom 1994. vodio novinar Jean-Pierre Elkabbach. Govoreći o nemoći velikih sila u odnosu na bosanske Srbe koji napadaju unatoč svim sporazumima, novinar Jean-Pierre Elkabbach pitao je Mitteranda izaziva li to barem osjećaj pobune i gnušanja, a Mitterand je odgovorio paralelom o Drugom svjetskom ratu. »Nijemci su u Drugom svjetskom ratu poslali šest oklopnih divizija i nisu svladali Srbe na terenu. Odluka o tome u nadležnosti je odgovornih, a ja sam odgovoran za Francusku. No to je odgovornost koju ja neću preuzeti«, rekao je Mitterand koji je iznenadio svjetsku javnost 28. lipnja 1992. kad je prvim letom stigao na sarajevski aerodrom, kako bi dokazao da je aerodrom otvoren. U vrijeme kad je voðen razgovor s Mitterandom, sredinom 1994. godine, u bosanskom ratu trajala je kriza oko tzv. enklave Goražde. Mitterand je odbio svaku odgovornost za mrtve u Sarajevu, Tuzli, Goraždu ili Ruandi. »Ne, uopće…popis je dugačak. Ali Francuska najviše pridonosi mirovnim naporima u svijetu, od kojih neki postignu i uspjehe… Mnogi su životi, poglavito u Bosni, spašeni zahvaljujući akciji UN-a dakle i Francuske«, rekao je u razgovoru voðenom 21. travnja 1994. Dan prije intervjua skupina intelektualaca održala je miting i u francuskom listu Le Monde objavila apel Mitterandu, tadašnjem američkom predsjedniku Billu Clintonu i Johnu Majoru, u to doba britanskom premijeru. U apelu je rečeno da su njih trojica, »de facto, ostavili odriješene ruke srpskim totalitaristima u Goraždu«. »Osjećate li se pogoðenim?«, pitao je novinar Mitteranda koji je priznao da je tekstom i ganut i uvrijeðen jer su potpisnici »u svojem stilu otišli predaleko«.
»Kao da su jedni napisali apel, a drugi ga nisu ni pročitali. Oni su pokazali potpunu odsutnost osjećaja odgovornosti. Naravno, oni hoće da Srbi prestanu uništavati Goražde. I ja bih to rekao. Odgovorit će mi da ja mogu nešto i učiniti. Mogu više od njih, svakako. Utvrðujem ipak da su potpisnici toga apela rabili krajnje uvredljiv ton«, rekao je François Mitterand, koji je pristao na razgovor pod uvjetom da se ne objavi prije njegova odlaska iz Elizejske palače.

Na sastanku Akašija, Janviera i Smitha 9. juna 1995. u Splitu, Janvier je rekao Smithu da je od samog francuskog vrha dobio nareðenje da se spriječe NATO udari na Srbe u enklavi Srebrenice i Žepe. Da li je taj „francuski vrh“ predstavljao sam Miiterand?

Zašto je Mitterand sletio na sarajevski aerodrom upravo 28. juna 1992?
Gotovo nevjerovatna i patetična je činjenica da je Mitterand dobio plaketu počasnog graðana Sarajeva! Njega se Sarajlije danas sjećaju kao čovjeka koji je francusku vanjsku politiku gotovo otvoreno kreirao protiv Bosne. On je čovjek koji je, tvrde analitičari, moćno pravo Francuske u Evropskoj uniji, NATO-u i UNPROFOR-u koristio kako bi agresiju nazvao drugim imenom. 28. juna 1992. godine, kada se spustio na sarajevski aerodrom, Mitterand nije došao u misiju mira već da omete moguću vojnu intervenciju. Podsjećamo da su dan ranije svi mediji objavili vijest kako su snage Američke šeste flote spremne na deblokiranje Sarajeva i otvaranje aerodroma. Mitteranovim dolaskom, otvoren je samo aerodrom i to samo za humanitarne svrhe. Nakon toga je potreba za vojnom intervencijom u visokim vojnim krugovima ocijenjena kao nepotrebna. Agonija Sarajeva zvanično je počela, s minimalnim nadama da bude zaustavljena meðunarodnom vojnom intervencijom.
Ne treba zamjeriti katkovidosti običnih Sarajlija koji su Mitteranda dočekali na ulicama sa cvijećem i povicima “Živjela Francuska, živio Mitterand”, ali treba “bocnuti” visoke državne i gradske političare koji su povjerovali, kako će se nakon njegovog ekspresnog posjeta rat završiti. Plaketa koju je kao počasni graðanin Sarajeva dobio Francois Mitterand prisjeća na zablude i naivnost koju su vodeći političari pokazivali tokom proteklih godina. “Graðani Sarajeva dodjeljuju ovo priznanje Francoisu Mitterandu u znak zahvalnosti za podršku i solidarnost Republike Francuske i naroda Francuske u najtežim trenucima petstogodišnje historije Sarajeva. Otpor agresiji i borba za slobodu graðana glavnog grada RBiH dobila je najšire meðunarodno priznanje zahvaljujući i ličnom i državničkom zalaganju predsjednika Republike Francuske”, dio je teksta koji je u ime Skupštine grada potpisao tadašnji gradonačelnik Muhamed Kreševljaković. (preuzeto sa stranice www.aimpress.ch) Da nije žalosno, bilo bi smješno…
Mitterand je prvi avionom sletio na sarajevski aerodrom i time svijetu, a pogotovo SAD želio pokazati, kako je stanje u BiH normalno i da nisu potrebni zračni udari na srpske položaje. Time je javnosti zamazao oči, pokazujući se kao čovjek koji brine za BiH i njene graðane, a ustvari je samo još jednom učvrstio tradicionalno srpsko-francusko prijateljstvo. Simbolike ima i u tome, što je tačno na taj dan 1914. godine Gavrilo Princip ubio austrijskog prestolonasljednika princa Ferdinanda Josipa u Sarajevu, čime je prouzrokovana iskra za I. svjetski rat. Francuska i Velika Britanija zbog historijskih činjenica oduvijek gaje simpatije prema Srbiji. Nije čudno, da su glavni akteri koji su pomogli genocid na Bošnjacima u bosanskom ratu, dolazili upravo iz tih zemalja.

Naši najgori neprijatelji nisu sjedili samo na Palama ili u Beogradu. Francois Mitterand je bio jedan od njih.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.