STUB SRAMA – CARL BILDT – ŠVEÐANIN KOJI JE SEDAM DANA PRED PAD SREBRENICE PITAO KOLIKO JOŠ MOŽE PRIMITI TUZLA

Sandzak_outline
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovog puta ću započeti na drukčiji način, nego što sam to radio do sada. Odmah na početku prenosim članak iz Dnevnog Avaza koji je objavljen prije dvije hefte (autorica Almasa Hadžić), a govori o prljavoj ulozi Carla Bilta u genocidu na Bošnajcima.

Kad mu je na sastanku o zaštiti enklave rečeno da preko Drine stižu oružje i vojska, Bilt je odgovorio da “oni znaju i da se, naprimjer, švercuje pivo iz Srbije“.
Tvrdnje Carle del Ponte iznesene u intervjuu francuskim medijima, koje je prenio beogradski “Nin”, da su u julu 1995. meðunarodni zvaničnici znali šta se sprema Srebrenici, samo su još jedna potvrda onog za šta su tadašnji bosanski političari imali konkretne dokaze.

U tom kontekstu Del Ponte je ponovo spomenula ime Carla Bilta, u to vrijeme evropskog medijatora za Balkan.
Stigli iz Beograda
Ne znam da li Del Ponte zna, ali su Bilt, medijator UN-a Thorvald Stoltenberg i francuski general UNPROFOR-a Bertrand de Lapresle iznenada stigli u Tuzlu 3. jula 1995. S njima smo se sastali u komandi švedskog bataljona u Šičkom Brodu – prisjetio se sastanka od prije 11 godina Izet Hadžić, tadašnji guverner Tuzlanskog kantona.
Sa Hadžićem su bili kantonalni ministar pravde Tomislav Ljubić, tadašnji zamjenik tuzlanskog gradonačelnika Sead Avdić i Refik Ahmedinović. Bilt i Stoltenberg su, kaže Hadžić, u Tuzlu stigli iz Beograda, gdje su se interesirali “šta se ovdje očekuje u budućnosti”.

Hadžić je, nakon informacija o stezanju obruča oko Srebrenice, zatražio od Bilta i Stoltenberga da meðunarodna zajednica zaštiti granicu na Drini, preko koje su tih dana u BiH prelazili vojni transporteri i pripadnici VJ, te da pomogne srebreničkoj enklavi i spriječi humanitarnu katastrofu. Bilt mu je tada odgovorio da ima 200 pripadnika meðunarodnih snaga koji sasvim dobro štite granicu sa Srbijom, ali da oni znaju i da se, “naprimjer, švercuje pivo iz Srbije”. – Gospodine Bilt, ovdje nije problem pivo, već su problem mobilisani Srbi koji dolaze u BiH iz Srbije, teško oružje, gorivo za vojsku… Sve je to, prema našim saznanjima, namijenjeno zauzimanju Srebrenice – odgovorio mu je Hadžić.
Avdićevo upozorenje
Bijesan zbog ove izjave, Sead Avdić je upozorio Bilta da bi se u Srebrenici “moglo dogoditi zlo” ne budu li zaustavljene srpske snage, posebno one koje danonoćno prelaze Drinu iz Srbije. Na to je Bilt rekao da nema razloga za toliku paniku, jer je on “jučer razgovarao sa Slobodanom Miloševićem punih devet sati, kako bi riješili odreðene probleme”. – Odgovorno tvrdim da su i Bilt i Stoltenberg znali, šta se priprema u Srebrenici, jer su se raspitivali koliko Tuzla može primiti ljudi sa strane ako bi oni slučajno pristigli iz drugih gradova. Bilo je to samo sedam dana uoči pada Srebrenice – tvrdi Avdić. Smatra da je za ono što je odradio za neke interesne krugove u meðunarodnoj zajednici “Bilt nagraðen imenovanjem na mjesto prvog visokog predstavnika u BiH”.

“Hitno” otputovao u Knin

Carl Bildt

Zauzima vidno mjesto na Stubu sramaNovinari koji su se, pod firmom “članova delegacije” našli na tadašnjem sastanku u Šićkom Brodu, sjećaju se dobro Biltovih reakcija. On bi se, na izraženi strah članova tuzlanske delegacije šta se to sprema Srebrenici, obratio Stoltenbergu riječima: “Nazvat ćemo gospodina Miloševića…”, “Riješit ćemo sa Miloševićem…”, “Obećao je Milošević…” Ne odgovorivši ni na jedno pitanje, Bildt je odjednom skočio iza stola rekavši samo da “mora hitno u Knin”. (kraj teksta)

Ko je Carl Bildt i odakle on u BiH u toku rata?

Carl Bildt je roðen 15. jula 1949. godine u Halmstadu, Švedska. Potiče iz stare dansko-švedske plemićke porodice. Godine 1979. je ušao u parlament nakon državnih izbora, a kasnije se u raspravama pokazao kao vatreni učesnik u debatama o temama o vanjskoj politici. U 1986. godini je postao lider liberalnih konzervativaca na čijem je mjestu ostao sve do 1999. Koalicija pod njegovim vodstvom je na izborima 1991. godine uvjerljivo pobijedila socijal-demokrate i Bildt je postao premijer Švedske. Na toj je funkciji ostao do 1994. godine.

Bildt je došao u BiH kao specijalni medijator Evropske Unije za Balkan u junu 1995. godine, samo mjesec dana prije srebreničkog genocida. Za vrijeme konferencije i pregovora u Dejtonu u novembru 1995. je bio ko-predsjedavajući, da bi u decembru 1995. napredovao do pozicije prvog visokog predstavnika UN za BiH. Na toj je funkciji ostao do juna 1997. Od 1999. do 2001. je bio specijalni izaslanik UN za Balkan. Danas je Carl Bildt ministar vanjskih poslova u Švedskoj.

Carl Bildt i Balkan

Kada sam pročitao nekoliko tekstova o njemu, učinilo mi se inetersantno, da je u svojim izvještajima uvijek upotrebljavao isključivo naziv «Muslimani», a ne «Bošnjaci».

Na svojoj je web stranici 10. januara 2001. o Biljani Plavšić napisao sljedeće pohvalne riječi: «Poslije Dejtona, Plavšićeva mi se dojmila kao osoba principa i integriteta. Mislim da se poslije rata niko u «republici srpskoj» nije tako zalagao za mir i demokraciju, kao što je to uradila Biljana Plavšić.»

Dana 4. februara 2001. je Udruženje žena Srebrenice i Podrinja preko advokata Francisa Boyla uputilo pismo Carli Del Ponte da se na sud privede i Carla Bildta zbog njegove indirektne uloge u srebreničkom genocidu. Isti dan su uputile oštro protestno pismo Wolfgangu Petrischu, visokom predstavniku za BiH jer je Carla Bilta predložio u meðunarodni odbor za izgradnju memorijalnog centra u Potočarima.

Avgusta 1995. je Bildt izjavio da je Oluja u Hrvatskoj bila «teroristički napad na Knin». (novine Danas, 3. avgusta 2004.)

Carl Bilt i Slobodan Milošević u Beogradu – maj 1995.Godine 1997. je napisao knjigu «Misija Mir» od 550 stranica koja je neke vrste dnevnik o njegovom boravku na Balkanu. U toj knjizi Miloševića opisuje kao «velikodušnog domaćina». O Bošnjacima je prema Ðorðu Žarkoviću napisao sljedeće: «Alija Izetbegović ponovo ispada “najmekši” od trojice nacionalnih lidera. Karl Bilt smatra da Izetbegović nema Tuðmanovu čvrstinu niti Miloševićevu vlastoljubivost. Nikada ne drži predavanja i rijetko diskutuje: sluša, razmišlja, okleva. Više je intelektualni nego harizmatični lider. Ali Bilt često napominje kako je Izetbegović “dobar” uglavnom kad je sam – čim ima svoje ratoborne pomoćnike oko sebe, postaje tvrði. Ipak, Izetbegović, smatra Bilt, igra u sasvim drugoj ligi nego ostali nacionalni lideri u bivšoj Jugoslaviji, jer se u njegovom slučaju ne mogu osporiti intelektualni nivo i moral. Biltov oproštaj od Izetbegovića bio je sasvim drugačiji od onih sa Tuðmanom i Miloševićem – sretan i s obostranim poštovanjem. Od ostalih muslimanskih lidera u Bosni najviše poštovanja ima prema Hasanu Muratoviću, koji uprkos ponekad napadnom stilu i tvrdoj pregovaračkoj politici, dobija ocenu kao “jedan od politički i administrativno najkompetentnijih ljudi u muslimanskom vodstvu”. Najniže na ovoj lestvici nalazi se Šaćirbey.«

U nekoliko navrata sam zaslijedio da je Bildt radio sve što je moguće, kako bi spriječio odlazak Srba iz Sarajeva poslije Dejtona, ali u tome nije uspio. Interesantno je da se je samo nekoliko mjeseci prije toga u Tuzli raspitivao, koliko Bošnjaka bi mogli primiti iz Srebrenice (prije pokolja). Dupli aršini. Negdje pomagao nasilno etničko čišćenje, dok je na drugoj strani svim silama pokušao spriječiti dobrovoljni odlazak onih koji su četiri godine direktno ili indirektno podupirali opsadu Sarajeva…

Za kraj ću spomenuti da Bildt piše i blog. Koga to zanima, neka posjeti stranicu:
( bildt.blogspot.com)

Nastavlja se: Francoise Mitterand

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.