Zaboravljeni bosanski grb i fes

Sandzak_outline
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Pošto smo u prethodna dva teksta pisali o bitki na Monte Meletti i džamiji u Logu pod Mangartom na zapadu Slovenije, u ovom ću prilogu napisati nešto o nekim drugim uspomenama i tragovima koje su Bošnjaci ostavili na ovim prostorima u I. svjetskom ratu, a malo su poznati ili, bolje rečeno, potpuno nepoznati.

Iako zapadnu Sloveniju obiðem nekoliko puta godišnje, tek sam skoro našao jedan veoma zanimljiv detalj. Naime, jedan mi je Slovenac pričao o staro-bosanskom grbu koji se navodno nalazio pokraj rijeke Soče. Staro-bosanski grb neka bi predstavljao ruku do ramena sa handžarom u ruci. Pitao sam ga za tačne koordinate i krenuo u potragu.
Kada smo prošle godine sa 30-ak džematlija obišli mezarluk u Logu pod Mangartom, usput smo potražili i taj grb. Kada smo ušli u selo Čezsoča, parkirali smo automobile kraj ceste i prešli rijeku preko jednog improviziranog mosta, nastavili nekih 500 metara i onda ponovo prešli rijeku preko drugog mosta i našli grb! Slovenac je bio u pravu! Tamo je doista bio grb! Više jednog većeg kamena možete vidjeti staro-bosanski grb, sastavljen iz većeg broja manjih kamenčića koji su bili obojeni. Sam grb ima dimenzije otprilike 30 x 30 cm. Kao što možete vidjeti na slici, on je u veoma lošem stanju. Zime na ovim prostorima su teške i duge, a često pada i kiša. On je ZA UVEĆATI KLIKNITE NA SLIKU

Bh. grb kod Soče

Fes u Lepeni

Spomen obilježje
potpuno nezaštićen i ako se nešto ne poduzme, on će nestati. Primijetio sam, da su nepoznati pojedinci već odnijeli neke kamenčiće “za uspomenu”. Niko ne zna ko je grb napravio i kada, ali se zna da je preko tog mosta išla logistika za borce na liniji. Tu su bili vojnici 4. BH. regimenta, koji su bili porijeklom iz Hercegovine. Vjerovatno su naši ljudi u odmoru (dok nisu radili) iskoristili vrijeme i napravili taj grb za uspomenu, pošto je poznato da su Bošnjaci veoma često ostavljali tragove u različitim oblicima na čitavom soškom frontu. Uradili smo nekoliko fotografija za uspomenu i dokaz i nastavili put.

Samo dva kilometra zapadno od tog grba na planini Zagreben se u jednom šumarku, nekih 500 metara od ceste, nalazi ploča. Ta je ploča postavljena u spomen na 27 vojnika iz već spomenute BH. 4. regimente koji su poginuli na tom mjestu zbog sniježne lavine. Njihovi suborci su kasnije postavili ploču koja je već haman propala. Nju niko ne održava, a prije nekoliko godina je to područje pogodio i jak zemljotres koji je oštetio već onako oštećenu ploču. Ako dobro obratite pažnju na samu ploču, možete vidjeti da je jedan bezobrazan, nepoznati lovac, vježbao pucanje i tako pogodio ploču sa nekoliko metaka iz lovačke puške! Ova je slika inače uraðena prije samog zemljotresa.

U selu Lepena, blizu spomenutog grba i ploče, se nalazi jedan veoma zanimljiv spomenik. Na jednoj livadi, pored šumarka se nalazi ogroman kamen, na kojem je meðu ostalim uklesan i fes, a pored njega oznaka BH 4!! To se dobro vidi i na slici koja je uraðena prošle godine. Neki historičari tvrde da je tu postojao mezarluk, a ukopane muslimane su poslije rata iskopali i prebacili u Bosnu, dok drugi tvrde da tu nikada nije bio mezarluk. Inače Austro-Ugarska vlast nije imala navike prekopavati svoje vojnike, a pogotovo ne muslimane i to poslije rata, tako da je vjerovatno istinita prva opcija. Kamen se na tom mjestu nalazi već 90 godina i nijedna tabla vas neće dovesti do njega. Za njega zna samo nekoliko osoba.

Nešto južnije, pored italijanske Gorice, ima brdo koje se zove Posso del Bosniako. Brdo Bošnjaka. Nazvano je u spomen na hrabre Bošnjake koji su zajedno sa Dalmatincima dugo vremena branili Goricu od Talijana. Na tom brdu je na jednom kamenu uklesan ajet iz Kur’ana.

Kada sam jedne prilike obišao muzej soškog fronta u Kobaridu, kustos mi je veoma zaneseno pričao o hrabrosti Bošnjaka, ali u samom muzeju su imali svega skupa možda pet fotografija, dok je čitavi donji sprat bio namijenjen učešću čeških vojnika na ovim prostorima u I. svjetskom ratu. Kada sam ga upitao kako to da nema odjeljenja koji bi prikazao Bošnjake, on je rekao: »Pa mi to očekujemo od bosanske države, ali taj dan još nismo dočekali.«

Ja se nadam da će se dolaskom novog ljubljanskog muftije mr. Nedžada Grabusa i nedavnim dolaskom novog BH ambasadora u Republici Sloveniji g. Izmira Talića, stvari promijeniti na bolje.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.